Glazboterapija ovisnika

RITAM KOJI SMIRUJE

Glazba, kao dio okupacijske terapije, razmatra se sa različitih stanovišta. Stav društva prema okupacijskoj terapiji, čiji dio je i muzikoterapija, često je ambivalentan. Razlog tome je stupanj razvoja društva, kao i prihvaćanje novih metoda socijalnog tretmana

U okviru socijalno-terapeutskog rehabilitacijskog tretmana ovisnika, koji su liječeni na Odjelu ovisnosti Klinike za psihijatriju K. B. “Sestre milosrdnice” u Zagrebu, okupacijska terapija često je nadopuna rutinskoga programa. Zbog karakteristika ličnosti ovisnika, muzikoterapija u tome zauzima važno mjesto. Glazba primijenjena u smislu okupacijske terapije usavršava i povećava kapacitet pojedinca i u svakom je slučaju način ispunjavanja vremena zadovoljavajućim sadržajem, koji uz to pruža i osjećaj ugode.

Razvoj socijalnih uloga

U tom dijelu bolesnici nalaze sebe, dobivaju nove socijalne uloge u zaštićenoj situaciji, kao što je hospitalna. Kroničnim psihijatrijskim bolesnicima bilo koji oblik okupacijske terapije pruža katkad jedini način približavanja socijalnoj sredini, do tada neprikladnoj za njih. Kod naših pacijenata, kod kojih prevladava osjećaj ugode kao dominantna karakteristika na štetu socijalne prilagođenosti, ne ulazeći u to zašto se ugoda traži baš na taj način, muzika predstavlja alternativu društveno prihvatljive ugode, povećava komunikativnost bolesnika i pozitivno ih usmjeruje. Ne samo muzika, već i ostali tipovi rekreativne i okupacijske terapije imaju sličnu svrhu. Prema nekim istraživanjima, u izvanbolničkoj je situaciji nedvojbeno dokazano da je komunikativnost bolesnika porasla, premda je kod nekih bio potreban dugotrajniji tretman, odnosno sudjelovanje u glazbenoj terapiji i do godinu dana. Naime, izmjena uloga, koja je jedan od osnovnih postulata socioterapijske zajednice, može se na najlakši i najsvestraniji način provoditi slušanjem muzike, prihvaćajući stavove ili uloge terapeuta ili drugih pozitivno usmjerenih članova. Također, bolesnici često, čak i oni s malom komunikativnošću u okviru grupe, daju inicijativu, što se u drugim prilikama ne bi usudili dati. Vjerojatno je barem dio razloga tome u osjećaju opuštenosti i ugode koju osjećaju sudjelujući u glazbenoj terapiji. Među našim pacijentima na odjelu primijetili smo da bolesnici koji inače nisu komunicirali s drugim članovima, ovdje stvaraju pozitivne odnose. Općenito se može reći da je muzika na određenom nivou, prihvatljiva svim članovima, za razliku od drugih tipova okupacijske terapije gdje se očekuje ili veća vještina, ili znanje, ili nešto treće. Naravno da aktivno sudjelovanje u glazboterapiji zahtijeva i više od nabrojenoga, te da samo pojedinci mogu stvarno u tom smislu usmjeriti svoje opredjeljenje nakon otpusta iz bolnice.

Glazba oslobađa osjećaje

Nedostatak motivacije za potrebom i ispunjenjem značenja i svrhe života dovodi do krivog usmjeravanja bolesnika i prihvaćanja droge kao sredstva koje smanjuje tenziju, ispunjava određene životne prohtjeve i približava se određenoj “supkulturnoj grupi”, sličnoj njemu. Postoji mogućnost da alternativnim sredstvima nadomjestimo sredstvo ovisnosti – drogu – barem u njegovim manje važnim karakteristikama. Uzrok sigurno time ne možemo otkloniti, ali ga se često može nazreti za vrijeme satova glazboterapije, u trenucima relaksacije bolesnika, te nam na taj način glazba služi kao potpora drugim terapeutskim metodama. Postavlja se pitanje - što to znači alternativno sredstvo? Ne smijemo to smatrati sinonimom supstitucije droge nečim drugim, već to mora pokazivati usmjerenost koja je efikasnija od uzimanja droge, a uz to stvara osobnu satisfakciju. Alternativni modeli mogu biti od velike pomoći i čak imati prioritet pred socijalnim akcijama, kao što su kontrola, tretman i prevencija ovisnosti. Stvarno je dokazano da mjere kažnjavanja imaju vrlo ograničen učinak na sprečavanje uzimanja sredstava ovisnosti, jer se situacija bitno ne mijenja, budući da uzroci ostaju isti, a nije pruženo ništa u zamjenu. U tom dijelu glazba igra značajnu ulogu. Bliska muzika igra veliku ulogu u nekoliko karakteristika tijekom liječenja ovisnika. Na području emocija, odgovarajući izbor muzike pomaže otklanjanju lošeg raspoloženja, izbjegava se osjećaj anksioznosti, oslobađaju se osjećaji, dolazi do emocionalne relaksacije. Na području senzornih doživljavanja dolazi do stimulacije osjećaja zvuka -ritma, neki put senzualno-seksualnih stimulacija, a sve to ovisnici često navode kao uzrok uzimanja droga. U socijalnom smislu, pomoću muzike olakšava se komunikacija, naročito ona nenormalnog tipa, rješavaju se interpersonalni problemi, izbjegava se osjećaj dosade, rješavaju se pojedini kognitivni problemi i, što smo već spomenuli, u kreativno-estetskom smislu poboljšava se kreativnost i povećava uživanje imaginarnih mentalnih produkcija.

Prim. Darko Breitenfeld, dr.med. Nada Jagetić, dr.med.