Što mladi misle o svom izgledu i kontroli tjelesne težine

PRIHVATITE SVOJE TIJELO KAKVO JEST

Danas je imperativ vitkosti i dobrog izgleda toliko snažan da se u mnoge djece i mladih potpuno neopravdano pojavljuje strah od vlastite "debljine" i težnja da se što više približi idealnom liku iz časopisa, s malih ili velikih ekrana. Istražili smo što o svom izgledu misle mladi i kako se doživljavaju.

Jedan od najvažnijih događaja kroz koji mladi prolaze na putu odrastanja svakako je prilagođavanje na mnoge tjelesne i psihičke promjene koje nastaju tijekom adolescencije. Tjelesne promjene koje prate psihički razvoj mogu promijeniti predodžbu o vlastitom tijelu i osjećaj samoga sebe. Kulturni utjecaji nameću model mršavoga tijela. To ima važan utjecaj na stvaranje predodžbe o vlastitom tijelu, na tjelesno pouzdanje i samopouzdanje. U proteklih tridesetak godina istraživanja su pokazala da društveni utjecaji, koji stavljaju naglasak na mršavost i popularnost redukcijskih dijeta, počinju djelovati već na adolescentnu populaciju te su različiti načini kontrole tjelesne težine u adolescenciji prepoznatljivi kao sredstvo postizanja savršenog tijela.

Kako mladi doživljavaju svoj izgled

Zbog osobne nesigurnosti, loše percepcije i prevelike kritičnosti, mladi sami sebe često neprikladno svrstavaju s obzirom na tjelesnu težinu i često se, iako normalno uhranjeni, vide kao preuhranjeni. To dovodi do zabrinutosti zbog tjelesne težine i pribjegavanja redukcijskim dijetama. Pritom su praćenja nedvojbeno pokazala da djevojčice ne teže tjelesnoj težini koja bi bila primjerena za njihovu visinu i dob, već puno manjoj, za njih "idealnoj" težini. Dječaci, naprotiv, sebe češće doživljavaju kao pothranjene i nastoje povećati tjelesnu težinu, uglavnom povećanjem mišićne mase.

Što za mlade znače popularne ”dijete za mršavljenje”

U dobi kada je rast i razvoj u svom punom zamahu, s pravom zabrinjava podvrgavanje redukcijskim dijetama, koje su često medicinski potpuno neprihvatljive. One dijete koje provode mladi, nažalost, često uključuju i preskakanje obroka, posebice doručka, gladovanje, povraćanje i zloporabu laksativa. Kako djeca i adolescenti imaju povećane potrebe za energijom i hranjivim tvarima, provođenje redukcijskih dijeta u doba rasta i razvoja može imati mnogostruke negativne posljedice. Dostatan unos energije i hranjivih tvari tijekom djetinjstva i adolescencije ne samo da će smanjiti rizik od nastanka trenutnih zdravstvenih problema, kao što su karijes, anemija, zaostajanje u rastu, ali i prekomjerna tjelesna težina i pretilost, nego će također odgoditi ili spriječiti nastanak kroničnih degenerativnih bolesti u odrasloj dobi, kao što su bolesti srca i krvnih žila, povišen krvni tlak, moždani udar, rak, šećerna bolest neovisna o inzulinu, osteoporoza. Djeca koja su na dijeti mogu postati razdražljiva, imati poteškoće s koncentracijom, probleme sa spavanjem, a mogu i zaostajati u rastu. U djevojčica koje se višekratno pridržavaju rigoroznih redukcijskih dijeta, menstruacijski ciklusi mogu postati neredoviti, može kasniti seksualni razvoj, a često se utvrđuje i deficit pojedinih hranjivih tvari. Redukcijske dijete mogu imati i značajan utjecaj na psihičko zdravlje, a usko se vežu uz depresiju i smanjen osjećaj samopoštovanja. S druge strane, hormonske promjene i promjene načina života, premalo kretanja i nepravilna prehrana mogu dovesti do nakupljanja prekomjernih kilograma koji pogoduju nastanku pretilosti. Pretilost je u razvijenim zemljama velik javnozdravstveni problem, već u razmjeru epidemije. Prekomjerna tjelesna težina i pretilost u mlađoj životnoj dobi dugoročno pokazuju povezanost s nastankom bolesti i smrtnošću. Najvažnija je dugoročna posljedica pretilosti u dječjoj dobi njezina prisutnost i u odrasloj dobi. Negativno stereotipno ponašanje prema pretilosti i pretilima razvija se od najranije dobi pa je stoga pretilost diskriminirajući faktor u socijalnom okruženju.

Jesu li mladi zadovoljni svojom tjelesnom težinom

Prema rezultatima nedavnog istraživanja u Hrvatskoj, svojom tjelesnom težinom nezadovoljna je trećina dječaka i polovica djevojčica u dobi od 15 godina. U toj je dobi trenutno na dijeti ili bi željelo smršaviti više od petine dječaka i više od polovice djevojčica. Udio djevojčica koje žele smršaviti povećava se s dobi, a udio dječaka koji žele smršaviti smanjuje se. Objektivni odnos tjelesne težine i visine (indeks tjelesne mase) pokazuje da je u toj istoj dobi samo 7% djevojčica i 17% dječaka pretilo ili povećane tjelesne težine. Stoga je nedvojbeno da je percepcija vlastitog tijela kod djevojčica od 15 godina nerealna i da ih navodi na nepotrebne redukcijske dijete. Ako im želimo pomoći, tjelesnu težinu potrebno je najprije objektivizirati (za to postoji mnogo prihvatljivih skala) te, ako je potrebno nešto korigirati, svakako uvesti redovitu tjelovježbu i kontrolirano ograničiti unos pojedinih namirnica, uz savjetovanje s liječnikom. No, najvažnije je osnažiti i ohrabriti mladu osobu u prihvaćanju sebe i u dobrom osjećanju u vlastitom tijelu. Korekcije i oblikovanje trebaju biti u funkciji općeg dobrog osjećanja, a ne sami sebi svrha - jer tada će ta svrha biti promašena.

Darko Sambol, prof. psiholog