Moždani udar

TIHI UBOJICA

Moždani udar ili cerebrovaskularni inzult (CVI) najčešća je neurovaskularna bolest, koja se u Hrvatskoj nalazi na prvom mjestu uzroka invalidnosti, treći je vodeći uzrok smrti i jedan od glavnih uzroka demencije.

Procjenjuje se da u Hrvatskoj godišnje 36 000 osoba dobije moždani udar. Zbog teških posljedica koje ostaju nakon preboljelog moždanog udara i visokih troškova liječenja i rehabilitacije, moždani udar predstavlja velik javnozdravstveni problem.

Što je moždani udar

Moždani udar je naglo nastalo neurološko oštećenje uzrokovano poremećajem moždanog krvotoka (cirkulacije) ili krvarenjem u moždano tkivo. Smanjen, djelomično ili u potpunosti prekinut dotok krvi u određeni dio mozga, dovodi do oštećenja i/ili odumiranja živčanih stanica u onim dijelovima mozga koje opskrbljuje oštećena krvna žila.

Vrste moždanog udara

Moždani udar može biti ishemijski ili hemoragijski. Ishemijski moždani udar najčešće nastaje kao rezultat začepljenja krvne žile trombom (ugrušak se stvara u arteriji koja krvlju opskrbljuje mozak), ili embolusom (otkidanje komadića ugruška koji se stvorio na drugom mjestu u organizmu, a koji krvotokom «putuje» do moždane arterije), ili pak sužavanjem krvne žile procesima ateroskleroze, što posljedično dovodi do smanjenja ili prekidanja dotoka krvi u mozak. Hemoragijski moždani udar nastaje zbog puknuća krvne žile u mozgu te prodiranja krvi u okolno tkivo. Smatra se da približno 80% moždanih udara nastaje ishemijom, 15% krvarenjem (hemoragijom), a 5% kao posljedica neke druge bolesti (vaskulitis, policitemija, trombocitoza itd.).

Uzroci i čimbenici rizika

Među uzrocima moždanog udara najznačajnija je ateroskleroza, bolest u kojoj dolazi do oštećenja (zadebljanja) unutarnjeg sloja stijenki krvnih žila zbog udruženog nakupljanja masnoća (posebice kolesterola), vezivnog tkiva, ugrušaka i drugih tvari, što konačno dovodi do sužavanja promjera, začepljenja i /ili slabljenja stijenke krvne žile. Suvremene spoznaje govore o nizu rizičnih čimbenika koji su povezani s nastankom moždanog udara, kao što su povišen krvni tlak (hipertenzija), neke srčane bolesti (fibrilacija atrija, bolesti srčanih zalistaka itd.), šećerna bolest, povišena razina masnoća u krvi (osobito LDL ili «lošeg» kolesterola), pušenje, alkoholizam, stres, prekomjerna tjelesna težina, tjelesna neaktivnost, starija životna dob, naslijeđe itd. Na neke se od navedenih čimbenika može djelovati (npr. pušenje, pijenje alkohola, tjelesnu neaktivnost itd.), dok se na druge ne može utjecati (npr. spol, životna dob, genetsko naslijeđe, rasa, postojanje moždanog udara u obiteljskoj anamnezi itd.). Moždani udar može nastati i kao rezultat nekih drugih bolesti i oboljenja.

Simptomi

Simptomi moždanog udara ovise o tome koji je dio moždanog tkiva zahvaćen, te se uglavnom navode: - utrnulost, slabost i oduzetost lica, ruke ili noge (osobito ako je zahvaćena samo jedna strana tijela), - iznenadan gubitak ili zamagljenje vida (poglavito na jednom oku), - gubitak govora, otežan govor ili razumijevanje govora, - naglo nastala jaka glavobolja s mučninom i/ili povraćanjem te vrtoglavicom, - gubitak svijesti i/ili epileptički napad, - neobjašnjiva omaglica, gubitak ravnoteže ili koordinacije, nestabilnost ili iznenadni padovi. U određenom broju slučajeva, prije pojave «pravog» moždanog udara javljaju se tzv. «upozoravajući znakovi», koji se prvenstveno odnose na simptome koji odgovaraju simptomima moždanog udara, ali su prolazne naravi, tj. traju kraće i povlače se u potpunosti u roku manjem od 24 sata. Takvi prolazni poremećaji nazivaju se tranzitorne (prolazne) ishemijske atake (TIA) ili «mini-moždani udari». Osobe koje su imale TIA-u, imaju znatno veći rizik od nastanka moždanog udara, te se za njih zahtijeva obavljanje detaljnih neuroloških i drugih pretraga kako bi se utvrdio uzrok TIA-e.

Pretrage

Kod svake sumnje na poremećaj moždane cirkulacije, koji se odlikuje navedenim simptomima blažeg ili jačeg stupnja, neophodno je javiti se obiteljskom liječniku. Svaku dijagnostičku obradu trebalo bi započeti općim liječničkim pregledom, uz mjerenje krvnog tlaka, i obavljanjem laboratorijskih pretraga krvi, što daje uvid u opće zdravstveno stanje. Zatim bi trebalo izvršiti neurološki pregled nakon kojeg specijalist neurolog daje naputke za dalje pretrage. Najčešće se obavlja Dopler-ultrazvučna pretraga koja nam daje uvid u unutrašnjost krvnih žila, smjer i brzinu cirkulacije krvi te nam ukazuje na moguće postojanje aterosklerotskih plakova i suženja. Također se može napraviti ekstrakranijski kolor-Dopler karotidnih i vertebralnih arterija te transkranijski Dopler krvnih žila Willisovog kruga i vertebro-bazilarnog (VB) sliva. Kompjutorizirana tomografija (CT) i magnetska rezonancija (MRI) pretrage su koje nam omogućuju detaljniji uvid u stanje moždanog tkiva. Nakon obavljenih dijagnostičkih pretraga, specijalist neurolog će odlučiti o daljem liječenju te o prihvatljivosti eventualnog kirurškog zbrinjavanja.

Reagirati odmah

Čim posumnjate da vi ili osoba u vašoj okolini imate moždani udar, smjesta nazovite hitnu pomoć ili odvezite osobu do najbliže zdravstvene ustanove koja ima hitnu medicinsku službu.

Liječenje i rehabilitacija

Moždani udar je hitno medicinsko stanje, koje zahtijeva hitan prijevoz i zbrinjavanje bolesnika u zdravstvenoj ustanovi koja ima specijaliziranu jedinicu za pružanje adekvatne medicinske skrbi bolesnicima s moždanim udarom, tzv. jedinicu za moždani udar (JMU), ili pak jedinicu intenzivne skrbi. Suvremeno liječenje provodi se u zdravstvenim ustanovama, a odnosi se na opće i specifične mjere liječenja (davanje antikoagulantne, antiagregacijske i trombolitičke terapije), uz liječenje komplikacija te eventualno izvršavanje operacijskih zahvata (vaskularna kirurgija i neurokirurgija). Unatoč suvremenim metodama liječenja, moždani udar ostaje povezan s visokom stopom smrtnog ishoda, pa se procjenjuje da trećina bolesnika podliježe moždanom udaru. Među bolesnicima koji prežive moždani udar, kod 2/3 zaostat će različit stupanj neurološkog deficita, a 1/3 će biti trajno onesposobljena i ovisit će o tuđoj njezi i pomoći. Nakon završenog akutnog liječenja, kod bolesnika koji su preboljeli moždani udar treba započeti rehabilitaciju što je ranije moguće. U program rehabilitacije treba uključiti i bolesnikovu obitelj, kako bi se postigao što brži oporavak bolesnika. Također je i nadalje potrebno djelovati na uklanjanju i/ili smanjivanju čimbenika koji pogoduju nastanku moždanog udara, kako bi se spriječilo eventualno ponavljanje moždanog udara.

Prevencija

Sprječavanje moždanog udara započinje usvajanjem zdravstveno ispravnih navika i provođenjem zdravog stila života. Dok se na neke čimbenike rizika za razvoj moždanog udara ne može utjecati (rasa, životna dob, spol itd.), drugi se mogu u potpunosti ukloniti ili smanjiti promjenom ponašanja. Naime, regulacijom i normaliziranjem povišenog krvnog tlaka, šećerne bolesti te povišene razine masnoća u krvi; prestankom pušenja, smanjivanjem prekomjerne tjelesne težine, pravilnom prehranom, umjerenim pijenjem alkohola, tjelesnom aktivnošću, liječenjem popratnih bolesti itd. moguće je u potpunosti ukloniti i/ili smanjiti rizik za nastanak moždanog udara.

Ivana Bočina, dr. med.