Tjelesnim vježbanjem i prehranom do kvalitete života u starijoj populaciji
 
UŽITAK, BEZ VOJNE DISCIPLINE
 
Danas je potpuno jasno da je stupanj zdravlja odraslih, osim nasljednih faktora i utjecaja okoline, značajnim dijelom odraz različitih aspekata načina života povezanih s obiteljskom tradicijom, kulturološkim i socioekonomskim okolišem. U mozaiku faktora povezanih s načinom življenja (nepušenje, neovisnost o alkoholu i drogama, zdrav način prehrane, otpornost prema stresu i infekcijama) tjelesno vježbanje predstavlja važan udio.
 
 
Tjelesno vježbanje podiže razinu psihofizičkih i funkcionalnih sposobnosti, koje su osnovni pokazatelj stupnja zdravlja. Stupanj zdravlja, s druge strane, jedna je od osnovnih odrednica razine kvalitete života, što je posebno uočljivo od srednjih godina života nadalje, pa upućuje na zaključak da su redovito tjelesno vježbanje starijih i pravilna prehrana važan uvjet kvalitete njihova života.
 
 
Korisnost stalne tjelesne aktivnosti za zdravlje starijih
 
Ljudski je organizam evolucijom formiran za lokomociju, samim tim tjelesna aktivnost potrebna mu je da bi pravilno funkcionirao. Visoki kapaciteti fizičke sposobnosti predstavljaju pozitivan kriterij zdravlja. Tjelesna aktivnost povezana je s tri aspekta zdravlja: somatskim, mentalnim i socijalnim.
Bez obzira na godine, tjelesna aktivnost neophodna je svim osobama i predstavlja način održavanja i unapređivanja njihovog zdravstvenog statusa. Posebno je naglašena potreba za tjelesnom aktivnosti u životu starijih osoba, zbog tendencije opadanja motoričkih, funkcionalnih i mentalnih sposobnosti u skladu s njihovom kronološkom dobi. Kronološka dob predstavlja kalendarsku dob čovjeka, dok se biološka određuje na temelju motoričkih, funkcionalnih i mentalnih sposobnosti pojedinca. Brojna istraživanja u tom području pokazuju da osobe koje se kontinuirano bave tjelesnom aktivnošću imaju bolji psihofizički status od svojih kronoloških vršnjaka.


Korisnost redovite tjelesne aktivnosti u starijih očituje se u:
• prevenciji kroničnih bolesti srca i krvnih žila,
• smanjenju rizika od nastanka povišenoga krvnog tlaka,
• sprečavanju nastanka povećane koncentracije masnoća u krvi,
• poboljšavanju lipoproteinskog profila (povećava HDL - lipoproteine visoke gustoće, a smanjuje LDL - lipoproteine niske gustoće),
• smanjenju rizika od nastanka šećerne bolesti neovisne o inzulinu,
• smanjenju rizika od moždanog udara,
• povoljnom djelovanju na autonomni živčani sustav,
• smanjenju rizika od nastanka karcinoma debelog crijeva,
• smanjenju rizika od nastanka inkontinencije,
• smanjenju prekomjerne tjelesne težine,
• prevenciji nastanka osteoporoze.
 
 
Učinci vježbanja u starijoj populaciji
 
Rezultati istraživanja kod starijih žena upućuju na korist od vježbanja u poboljšanju navika spavanja, smanjenju kronične boli, održavanju snage, stabilnosti, koordinacije i ravnoteže potrebne za svakodnevne aktivnosti i izbjegavanju padova i lomova. Dokazano je da aerobno vježbanje ima antidepresivni učinak, smanjuje anksioznost te štiti od negativnih posljedica stresa.
 
 
Zašto vježbati?
 
Prema preporukama Centra za kontrolu i prevenciju bolesti, kao i Svjetske zdravstvene organizacije (WHO, 1997.), umjerena fizička aktivnost može pomoći održavanju, očuvanju kvalitete života i dobrobiti starijih osoba.
Vježbanje povećava opskrbu stanica kisikom te raste i mogućnost izazivanja raspada slobodnih radikala. Zbog sprečavanja neželjenih učinaka slobodnih radikala, preporučuje se kombinirati vježbanje s uzimanjem dovoljnih količina antioksidansa, kao sastavnim dijelom
prehrane ili kao dodatkom prehrani. Kombinirane s tjelesnom aktivnošću, vježbe disanja povećavaju djelovanje limfatičnog pročišćavanja. Disanje je pri tome potrebno uskladiti s pokretima ruku i nogu. Pokrećite ruke i noge svaki put kada udišete. Udišite kroz nos, a izdišite kroz nos ili usta.
 
 
Kada vježbati
 
Optimalno je vrijeme za tjelovježbu ujutro, između šest i deset sati. To će nas držati pokretnima cijeloga dana, poboljšat će naš metabolizam, pojačati apetit i potaknuti probavu. Drugim riječima, imat ćemo više energije, a to znači i biti puno zdraviji i opušteniji.
Tjelesno vježbanje i zdravlje
Zdrav način života i tjelesna aktivnost predstavljaju jedan od osnovnih preduvjeta razvijanja i održavanja tjelesnoga i psihičkog zdravlja. Pri uključivanju u organizirane programe redovite tjelesne aktivnosti valja odbaciti sve predrasude koje tjelesnu aktivnost asociraju na natjecanje, strogoću, prisilu i vojnu disciplinu. Glavni je dobitak od uloženog truda osjećaj snage, lakoće, vedrine i dobre kondicije. Ako tjelesnu aktivnost shvatimo kao nužnu potrebu, steći ćemo pozitivne navike i održati dobru tjelesnu kondiciju.
Nasuprot tomu, neaktivnost je glavni razlog mnogih zdravstvenih tegoba: kod djece se nepovoljno odražava na rast i razvoj, kod odraslih je potencijalno opasna za zdravlje, a u starijoj dobi može biti pogubna.
Nemojte odlagati jer se ovaj dan više neće vratiti, riječi su pjesnika s Dalekog istoka. Naši su svi dani i samo o nama ovisi hoćemo li ih učiniti korisnima!

Održati što dulje svoju tjelesnu aktivnost i zdravlje važnije je nego proživjeti koju godinu više u bolesti i nesposobnosti.
 
 
Mr. sc. Silvija Zec Sambol, dr. med.