Važnost tjelesne aktivnosti u djece
 
ULAGANJE U ZDRAVLJE
 
Djetinjstvo, a posebice predškolsko razdoblje, najosjetljivije je i najranjivije životno doba. Ono određuje kakvo će biti zdravlje odrasle osobe.
 
 
Zdravlje djece važno je jer sprječava invalidnost u odrasloj dobi. Normalni rast i razvoj djeteta preduvjet su zdravlja, a za to je neophodna pravilna prehrana.
 
 
Započeti igrom
 
U odraslih, o tjelesnoj aktivnosti ovisi kondicija (izdržljivost) odrasle osobe. Tjelesna aktivnost i kondicija utječu na razvoj bolesti krvožilnog sustava. U djece se slična povezanost spominje tek odnedavno.
Pozitivni su učinci redovite tjelesne aktivnosti na zdravlje kardiovaskularnog sustava:
- poboljšanje cirkulacije,
- prevencija debljine,
- povećanje količine zaštitnog HDL-kolesterola u krvi,
- smanjenje koncentracije LDL-kolesterola i triglicerida,
- smanjenje krvnog tlaka (RR),
- povoljno djelovanje na metabolizam šećera i na sustav zgrušavanja krvi,
- smanjenje stresa, koji stezanjem krvnih žila sudjeluje u nastanku ateroskleroze,
- prevencija osteoporoze,
- obnavljanje energije,
- poboljšavanje sna i samopouzdanja,
- smanjenje anksioznosti i depresije,
- smanjenje pojavnosti raka debeloga crijeva,
- povećanje entuzijazma, optimizma, mišićne snage.
Sva bi djeca trebala svakodnevno biti aktivna u skladu s njihovom dobi, spolom i postignutim stupnjem psihomotornoga razvoja. Za postizanje i održavanje kardiovaskularnog zdravlja trebalo bi se baviti intenzivnom tjelesnom aktivnošću, poput sporta, plesa ili druge aktivnosti, barem 3 puta tjedno po 30 minuta. Odgovornost za (ne)bavljenje tjelesnom aktivnošću imaju: roditelji, edukacijske ustanove(vrtići, škole) i čitavo društvo. Zdravstveni djelatnici trebaju podučavati javnost o dobrobitima tjelesne aktivnosti.
 
 
Aktivna mladost, aktivna i starost
 
Vrijednost je bavljenja tjelesnom aktivnošću u djetinjstvu:
- usvajanje aktivnog životnog stila: aktivno dijete – aktivni odrasli,
- smanjenje broja oboljelih i umrlih od kardiovaskularnih bolesti, od njih trenutno umire svaki drugi hrvatski državljanin,
- smanjenje tjelesne težine; tjelesna neaktivnost značajan je uzrok debljine u djece, odgovornija je za pojavu debljine nego što je prehrana,
- tjelesna aktivnost i motorička sposobnost izravno utječu na zdravlje.
Preporuke su za djecu:
- sva djeca u dobi od 5 i više godina svakodnevno trebaju sudjelovati barem 30 minuta u zabavnim aktivnostima umjerenog intenziteta
- intenzivnijom tjelesnom aktivnošću baviti se barem 3-4 dana tjedno po 30 minuta,
- umjesto 30-minutne aktivnosti u cijelosti, može se raditi i 2x15 minuta, ili 3x10 minuta, zabaviti se intenzivnijim aktivnostima prikladnima njegovoj dobi, spolu i stupnju tjelesnog i emocionalnog razvoja,
- poticanje djece da budu tjelesno aktivna od početka života vrlo je važno,
- tjelesna aktivnost važna je za razvoj spretnosti,
- trčanje, skakanje, bacanje, udaranje, igre s loptom važne su za razvoj koordinacije,
- mala djeca trebaju sudjelovati u tjelesnoj aktivnosti barem 30 minuta dnevno, a predškolska djeca (vrtićka) barem 60 minuta.

Dojenčad i mala djeca koja rano u djetinjstvu usvoje tjelesno aktivan životni stil - motorički su spretnija i imaju veće zadovoljstvo pri aktivnostima. Redovita tjelesna aktivnost trebala bi biti dio zdravog životnog stila. Zapamti: početak sprečavanja bolesti krvožilnog sustava pomakao se u najraniju životnu dob.

 
 
Prim.mr.sc. Marija Hegeduš-Jungvirth, dr.med