PREVENTIVNI PREGLEDI OSOBA STARIJIH OD 50 GODINA
 
Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi Republike Hrvatske uvelo je 2004. godine, u suradnji s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje, novu obvezu provedbe preventivnih pregleda za osobe starije od 45 godina (2005. ta se granica pomakla na 50 godina) u djelatnosti opće/obiteljske medicine, kao i laboratorijske dijagnostike.
 
 
Preventivna medicina (lat. praeventio = prethoditi, doći ispred) znanstvena je medicinska disciplina koja se bavi unapređenjem i očuvanjem zdravlja te sprečavanjem bolesti. Cilj je preventivne medicine pravodobno prepoznavanje bolesti i provođenje liječenja kojim se sprečavaju smrt, invaliditet, oštećenja i smanjivanje kvalitete života. Preventivni su pregledi cjeloviti i temeljiti zdravstveni pregledi pojedinaca koji se provode u svrhu pravodobnog otkrivanja početnih, nama nevidljivih bolesti, odnosno bolesti koje još ne pokazuju simptome.
 
 
Tko provodi preventivne preglede
 
Uvođenjem preventivnih pregleda za osobe starije od 50 godina, utvrđeno je da će svaki izabrani liječnik u djelatnosti opće/obiteljske medicine svim svojim osiguranicima u dobi iznad 50 godina, a koji ga nisu posjetili u ordinaciji najmanje tri godine, omogućiti besplatan preventivni pregled te provođenje određenih laboratorijskih pretraga.

Sastavnice preventivnog pregleda
U sklopu pregleda uzimaju se opći podaci te podaci iz osobne i obiteljske anamneze, zatim se rade određena antropometrijska mjerenja (visina, težina, određivanje indeksa tjelesne mase) i obavlja temeljit fizikalni pregled po organskim sustavima. Osobita se pozornost posvećuje palpaciji dojki i podacima o izvršenom PAPA-testu i mamografiji kod žena te digitorektalnom pregledu za oba spola, uz ciljani razgovor, usmjeren ka nespecifičnim znakovima zloćudnih bolesti (prisustvo oteklina, madeža, promuklosti, kašlja, iscjetka, krvarenja te promjena u stolici). Također se rade laboratorijske pretrage krvi (sedimentacija, hemoglobin, glukoza), kao i test na okultno krvarenje u stolici.
Nakon provedenog preventivnog pregleda, liječnik je obvezan pregledanoj osobi uručiti pisane upute o daljem ponašanju na temelju utvrđenog zdravstvenog stanja, a u slučaju patološkog nalaza, uputiti je na dalje liječenje.
Svaki liječnik koji je napravio preventivni pregled obvezan je, po izvršenom pregledu, ispuniti tiskanicu «Izvješće o provedenom preventivnom pregledu osigurane osobe starije od 50 godina», u dva primjerka, od kojih jedan dostavlja nadležnom županijskom zavodu za javno zdravstvo, a drugi Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje.

 
 
Cilj preventivnih pregleda
 
Provedbom preventivnih pregleda nastoji se postići rano otkrivanje, a time i pravodobno liječenje učestalih bolesti, kao što su visoki tlak, šećerna bolest, različite upalne i potencijalno zloćudne bolesti, a koje često ne pokazuju nikakve simptome u početnoj fazi te se ne mogu ni otkriti bez ciljanih dijagnostičkih pretraga. Ranim otkrivanjem navedenih bolesti postiže se višestruka, ali teško mjerljiva dobrobit u smislu izbjegnutih patnji, očuvanih godina života te očuvane sposobnosti za aktivan i kreativan život.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u Hrvatskoj je tijekom 2005. godine izvršeno ukupno 10 275 preventivnih pregleda osoba starijih od 50 godina, od čega je u 2 008 žena (38,8%) i 1 940 muškaraca (38,3%) postavljena sumnja na jednu ili više novootkrivenih bolesti.
Unatoč činjenici da se rezultati preventivnih aktivnosti često podcjenjuju, provedba preventivnih pregleda predstavlja korak naprijed u poboljšanju kvalitete zdravstvene zaštite i kvalitete života pojedinca i zajednice.
 
 
Ivana Bočina, dr. med.