SUSTAV 112 U KRIZNIM SITUACIJAMA
 
HALO POMOĆ
 
Centar 112 Rijeka počeo je raditi u lipnju 1979. godine, kao gradski centar 985, sa zadatkom da otkriva i prati sve događaje koji ugrožavaju ljude i materijalna dobra ili na bilo koji način utječu na normalan život i rad građana, a u slučaju rata zadatak mu je praćenje djelovanja neprijatelja iz zraka, s kopna, mora ili kod nuklearno-kemijsko-bioloških udara.
 
 
Svakodnevno, putem radiostanica i dnevnog tiska, građani dobivaju informacije o poremećajima u opskrbi strujom, vodom, plinom, o stanju u prometu, na kopnu i na moru, o meteorološkim podacima i svim značajnim događajima koji ometaju normalan život i rad. Kako bi se sve te informacije pravovremeno prikupile, organizirana je mreža za dobivanje informacija od organa, organizacija, službi i poduzeća.
 
 
Koordinacija rada svih interventnih službi
 
Dana 18. prosinca 2004. stupio je na snagu Zakon o zaštiti i spašavanju (NN 174/04), koji propisuje da Centar 112 djeluje kao jedinstveni centar za sve vrste žurnih situacija. Radi učinkovitog prikupljanja obavijesti o događajima temeljem Zakona o zaštiti i spašavanju, u javnoj telefonskoj mreži Republike Hrvatske koristi se besplatni pozivni broj 112, kao jedinstveni europski broj za žurne službe.
Županijski centar 112 zaprima sve pozive vezane uz hitne situacije, nesreće i prijetnje od nastanka katastrofe te putem sredstava veze, na temelju standardnih operativnih postupaka, žurno izvješćuje sve nadležne službe i koordinira djelovanje.
Dok se ne ostvare sve tehničke i organizacijske pretpostavke, postojat će dosadašnji brojevi žurnih službi 92, 93 i 94. Za građanina je bitno da zna da treba zvati policiju na tel. 92, vatrogasce na tel. 93, hitnu medicinsku pomoć na tel. 94, a kad se rad službi objedini, ostat će samo broj 112. Napominjemo da trebaju znati, dok postoje svi brojevi, da je najbolje zvati onoga na koga se poziv odnosi, a ako treba zajednička intervencija više službi, bolje je nazvati broj 112. Danas su sve te službe povezane i svaki poziv može se preusmjeriti ili prenijeti informacija. Naglašavamo da ne smije biti izgubljenih poziva.
U sustavu zaštite i spašavanja, jedinstveni broj žurne pomoći postaje jedinstvena „ulazna točka“ za traženje pomoći, pa će svaki unesrećeni u bilo kakvoj nesreći moći vrlo brzo zatražiti pomoć, ne morajući pri tome razmišljati koga mora pozivati i tko mu sve i kako može pomoći.
 
 
Potrebna cjelovita slika stanja
 
Uvođenjem jedinstvenog Centra 112 dobivamo jedno centralno koordinirajuće tijelo koje će sinkronizirati ulogu svih segmenata zaštite i spašavanja, a svojim standardnim operativnim postupcima (SOP-ovi) brzo angažirati upravo potrebne snage zaštite i spašavanja. SOP-ovi imaju vrlo veliko značenje jer dobra razrađenost SOP-ova omogućava brzo i precizno reagiranje u izvanrednim situacijama. SOP-ovi su, zapravo, „inteligencija“ sustava zaštite i spašavanja.
Upravljanje je usko vezano za komunikacije, pa tako i upravljanje kriznim situacijama nije zamislivo bez dobro pripremljenog komunikacijsko-informacijskog sustava. Informacijski sustav upravljanja u kriznim situacijama mora imati pripremljene pretpostavke, a daljom obradom prikupljenih podataka omogućavju se razvoj i implementacija jasnog akcijskog plana za postupanje u kriznim situacijama.
Radi kvalitetnog upravljanja kriznom situacijom mora se omogućiti stvaranje cjelovite slike kao podloge za odlučivanje. Prikupljanje informacija mora biti neprekidno i kvalitetno radi praćenja razvoja krizne situacije, a sve to mora podržavati kvalitetan i siguran komunikacijski sustav.
GIS (Geographic Information System) ima vrlo veliko značenje u informacijskim sustavima kriznih situacija, jer je prostorni element osnovni pokazatelj za brzu reakciju i pravodobno kvalitetno odlučivanje.
Sustav 112 integrira različite podsustave žurne pomoći u integralni, znatno efikasniji sustav, potpomognut sofisticiranom informatičkom, telekomunikacijskom i logističkom podrškom. Sve veća učestalost različitih oblika nesreća i akcidentnih situacija, prirodnih katastrofa i ugroženosti ekosustava te potencijalnih opasnosti od terorističkih napada, sa sve ozbiljnijim posljedicama, potakla je u Europi i većini zemalja svijeta intenzivna ulaganja u sustave i tehnologije koji vode k povećanju efikasnosti žurne pomoći i smanjenju posljedica nesreća i katastrofa.
 
 
Branko Ljubanović