Uloga Crvenog križa u katastrofama
 
PRIPREMIMO SE ZAJEDNO
 
Kad se govori o katastrofama, misli se na svaki događaj «koji izaziva tako velike posljedice na ljudske živote, imovinu ili ustaljeni i uobičajeni način života da je za njihovo otklanjanje potrebno aktivirati ne samo redovite službe, već i sve raspoložive resurse pojedine zajednice, šire zajednice ili čovječanstva u cjelini kako bi se situacija stavila pod kontrolu, prije svega spasili ili zaštitili ljudski životi, ali i materijalne vrijednosti, kulturna dobra ili postignuta kvaliteta življenja te omogućio što brži povratak u normalno stanje.»
 
 
Unatoč velikim naporima da se umanje rizici od katastrofa, očekuju se njihovo sve učestalije događanje i sve veće žrtve. Iako su najčešće prirodne katastrofe, njihov rezultat najviše pogađa zemlje u razvoju (90% ukupnih ljudskih žrtava u zemljama je u razvoju, a postotak štete u bruto nacionalnom proizvodu 20 puta je veći nego kod razvijenih zemalja).
 
 
I čovjek uzrokuje katastrofe
 
Kao odgovor na sve češće i sve razornije elementarne nepogode i katastrofe uzrokovane ljudskim čimbenikom, Međunarodna federacija društava Crvenog križa i Crvenog polumjeseca i nacionalna društva razvili su i usuglasili smjernice i nekoliko metoda i načina djelovanja u pripremi i odgovoru na katastrofe.
Među najvažnijim dokumentima na kojima se to djelovanje zasniva jest Strategija 2010, strategija ponašanja u prvom desetljeću 21. stoljeća, izgrađena na iskustvu događanja u devedesetim godinama prošloga stoljeća, s ciljem spremnog i efikasnog odgovora na nove izazove. Strategijom su predložene četiri glavne aktivnosti pokreta Crvenog križa radi umanjenja rizika i stradanja koje budućnost donosi: promicanje sedam osnovnih načela pokreta Crvenog križa i promocija humanih vrijednosti, odgovor na katastrofe, priprema za katastrofe te zdravlje i skrb u zajednici.

Kako je vidljivo, dvije od te četiri glavne aktivnosti najuže su vezane uz katastrofe, prirodne ili izazvane ljudskim djelovanjem.

Četiri su prioriteta u pripremi za djelovanje u katastrofama u nacionalnim društvima Crvenog križa:
- jačanje planiranja priprema za katastrofe,
- izgradnja efikasnih mehanizama odgovora,
- jačanje svijesti u zajednici i javna edukacija,
- umanjenje posljedica kroz koordinaciju i aktivnosti.
Kao potpora Strategiji 2010, u pokretu Crvenog križa razvijeni su i različiti projekti ili dokumenti kojima je cilj lakše, brže i učinkovitije ostvarenje elemenata zacrtanih u Strategiji. Najvažniji su od njih Projekt SPHERE (paket univerzalnih minimalnih standarda u najvažnijim područjima humanitarne pomoći – Humanitarna povelja i Minimalni standardi pri odgovoru na katastrofu), Međunarodni zakoni o djelovanju u katastrofama (prvi korak u kreiranju novog, povoljnijeg i učinkovitijeg pravnog okruženja za žrtve katastrofe i pružatelje pomoći) i Pravila ponašanja za pokret Crvenog križa i Crvenog polumjeseca u pomoći u katastrofama.
 
 
Zajedno smo jači
 
U posljednjih je nekoliko godina Hrvatski Crveni križ, u skladu sa Strategijom 2010, organizirao dvije velike pokazne vježbe sa svrhom upoznavanja javnosti s mogućnostima Hrvatskog Crvenog križa u odgovoru na katastrofe te poticanja javnosti i ustanova na dijalog o odgovornostima i načinu djelovanja različitih činilaca i agencija.
Temeljem iskustva sa spomenutih pokaznih vježbi, Gradsko je društvo Crvenog križa Rijeka u svibnju 2005. godine iniciralo veliku pokaznu vježbu «Pripremimo se zajedno», sa željom da se povežu svi subjekti u lokalnoj zajednici koji su zaduženi za organizaciju u katastrofama.
Kao temelj za osmišljavanje vježbe zamišljen je potres, prirodna katastrofa koja je vjerojatno najveći uzrok stradanja civilnoga stanovništva. To je katastrofa koju karakteriziraju brz nastanak, bez prethodnog upozorenja, i razorna moć koja rezultira velikim brojem ljudskih žrtava i velikom materijalnom štetom. Razvoj sustava zaštite od potresa usmjeren je u dva pravca: prevenciji (kao jedinom pouzdanom načinu zaštite) i pripravnosti, odnosno izgradnji učinkovitog sustava zaštite i spašavanja.
Vježba je služila demonstraciji zajedničkog rada onih koji bi u slučaju stvarne potrebe trebali pružiti pomoć i sanirati potresom stradalo područje, a to su: Državna uprava za zaštitu i spašavanje - Područni ured za zaštitu i spašavanje Rijeka – Odjel za zaštitu i spašavanje – Županijski centar 112, Javna vatrogasna postrojba Grada Rijeke, Gorska služba spašavanja Rijeka, MUP RH, PU primorsko – goranska Rijeka, Ustanova za hitnu medicinsku pomoć Rijeka, Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije, KBC Rijeka – Zavod za transfuzijsku medicinu, Grad Rijeka – Odjel gradske uprave za zdravstvo i socijalnu skrb, Rijeka promet, Energo – komunalno društvo za proizvodnju i distribuciju toplinske energije i plina te mediji.
Prema zamišljenom scenariju, na području Grada Rijeke dogodio se potres koji se osjetio na više lokaliteta, a najveće snage u centru grada, gdje je došlo do urušavanja jedne od starih zgrada između ulica Hanibala Lucića i Pod kaštelom. Nakon što je zaprimio dojavu, Županijski centar 112 uzbunjuje sve potrebne službe, a građanstvo zvučnim signalom za uzbunu. Na mjesto nesreće dolaze ekipe Javne vatrogasne postrojbe, Ustanove za hitnu medicinsku pomoć, Gorske službe spašavanja, MUP PU primorsko – goranske, Nastavnog zavoda za javno zdravstvo i Gradskog društva Crvenog križa Rijeka, kao i predstavnici sredstava javnog priopćavanja.
Svaki od navedenih subjekata izradio je svoj plan djelovanja po dogovorenom redoslijedu (osiguranje područja, detekcija i evakuacija stanara, pronalaženje i izvlačenje osoba iz ruševina, pružanje prve pomoći, gašenje požara, postavljanje stacionara i zbrinjavanje stradalih i poginulih, evidentiranje stradalih i pružanje informacija, organiziranje psihosocijalne pomoći, epidemiološka služba…). Crveni križ je, sa svojim djelatnicima i većim brojem volontera, sudjelovao u vježbi postavljanjem stacionara i zbrinjavanjem stradalih, pružanjem laičke prve pomoći i psihosocijalne pomoći te evidentiranjem stradalih i pružanjem informacija. Odsjek darivatelja krvi Crvenog križa Rijeka, u suradnji sa Zavodom za transfuzijsku medicinu KBC Rijeka, izradio je plan prikupljanja potrebnih doza krvi koje bi se, u slučaju stvarne potrebe, organiziralo u Zavodu ili na drugoj lokaciji. Svrha vježbe bila je:
-priprema, planiranje, usklađivanje i izvršavanje zadaća zaštite i spašavanja na lokalnoj razini,
- jačanje planiranja priprema za katastrofe,
- jačanje svijesti u zajednici i javna edukacija i
- umanjenje posljedica kroz koordinaciju aktivnosti.
Na zajedničkom sastanku svih sudionika nakon organizirane vježbe zaključeno je da su mediji dobro popratili vježbu, da takve vježbe treba planirati i nadalje, kao i kongres interventnih službi, uz prezentaciju rada pojedinih službi, i da treba organizirati međusobne posjete sudionika vježbi radi upoznavanja službi.
Zaključci i iskustva s pokazne vježbe uvažavani su prilikom izrade programa rada Gradskog društva Crvenog križa Rijeka, u kojem su posebno istaknuti zadaci pripreme za djelovanje u katastrofama, i to:
- organiziranje i edukacija ekipa prve pomoći,
- opremanje organiziranih ekipa,
- priprema stanovništva za samozaštitno djelovanje.
 
 
Branka Maračić, prof.