RAD HITNE MEDICINSKE POMOĆI U MASOVNIM NESREĆAMA
 
SEKUNDE ZA SPAS
 
 

Masovnu nesreću definiramo kao takvo razaranje lokalne zajednice kada hitne službe ne mogu odgovoriti u sklopu svojih uobičajenih aktivnosti. Broj ozlijeđenih i velika materijalna šteta nadilaze mogućnost svakodnevnog rada, pa se mora pozvati u pomoć dodatno ljudstvo i koristiti dodatne resurse.
Nesreće se događaju iznenada, često nepredvidivo, i dio su našeg svakodnevnog života. Prema uzrocima one mogu biti:
1. prirodne nepogode (potresi, poplave),
2. prouzročene djelovanjem čovjeka
- mirnodopske (u naseljima, industriji i prometu), koje po vrsti mogu biti:
požari, eksplozije, rušenja objekata, sudari, zagađivanja okoline itd.,
- ratne.
Zavisno od ustanove i njenih mogućnosti, broj ozlijeđenih definirat će masovnu nesreću. U odnosu na resurse kojima raspolaže Ustanova za hitnu medicinsku pomoć (HMP) Rijeka, masovna je nesreća ako postoji više od pet teško ozlijeđenih pacijenata.

 

 

 

 

 

 

Za razliku od masovnih nesreća, katastrofa uzrokuje razaranje društvene zajednice takvog obujma i težine da gubici (humani i materijalni) premašuju mogućnosti obrane pogođene društvene zajednice, pa je potreban angažman svog ljudstva i svih resursa, kao i pomoć druge države i međunarodnih institucija.

 
 
Rad u izvanrednim uvjetima
 
Kada se dogodi masovna nesreća, HMP unutar sustava zdravstvene zaštite ima prvu i najvažniju ulogu. Temeljni je problem koji se u tom trenutku nameće službi velik broj unesrećenih, uz nepromijenjene mogućnosti zbrinjavanja. Iz normalnog načina rada mora se prijeći na rad u izvanrednim uvjetima.

Uloga, zadaci i obveze UHMP Rijeka u masovnim nesrećama
HMP mora:
• imati svoj plan za rad u masovnim nesrećama,.
• imati saznanja i o planovima drugih interventnih službi, službe 112, grada i regije,
• uputiti sve raspoložive timove na mjesto nesreće; ako timovi nisu slobodni, vrši se njihovo preusmjeravanje,
• aktivirati službu 112, ako to već nije učinjeno,
• dolaskom na mjesto nesreće, početi s uspostavljanjem sustava zbrinjavanja,
• na mjestu nesreće raditi po ustaljenim principima za rad u masovnim nesrećama,
• ustanoviti način komunikacije i koordinacije s ostalim službama (policija, vatrogasci itd.),
• rukovoditi i organizirati aktivnosti volontera i neko vrijeme brinuti o prisutnim svjedocima nesreće,
• sudjelovati, zajedno s vatrogasnom službom, u traženju, spašavanju i izvlačenju žrtava nesreće,
• brinuti se o sigurnosti po zdravlje svojih članova tima, kao i drugog spasilačkog ljudstva.

Osnovne aktivnosti zbrinjavanja
TRIJAŽA
TRETMAN
TRANSPORT

Glavna mjesta zbrinjavanja
MJESTO NESREĆE/ TRIJAŽNO MJESTO
MJESTO OKUPLJANJA ŽRTAVA
MJESTO ZA VOZILA HMP

Trijaža
Trijažom (dolazi od francuskog glagola «trier» - razvrstati) kategoriziraju se pacijenti prema težini njihovih ozljeda/bolesti i prioritetu liječenja, a u skladu s trenutnim mogućnostima (resursima) i šansama ozlijeđenog/oboljelog za preživljavanje. Osnovni je princip trijaže usmjeriti ograničene resurse tako da od njih ima korist veći broj osoba, da pomoć dobiju oni koji je trebaju i koji će imati najveće koristi od nje, objektivno, kao i da se stresne i emotivne odluke donose objektivno. Odvija se u nekoliko razina: primarna, sekundarna i tercijarna trijaža.
U primarnoj trijaži (na mjestu nesreće, njome rukovodi glavni trijažer) procjenjuju se vitalne funkcije i provodi razvrstavanje u 4 kategorije prioriteta. Glavni trijažer trebao bi biti liječnik, a ako prilike to zahtijevaju, i educiran medicinski tehničar.
U sekundarnoj trijaži (na mjestu okupljanja) provodi se razvrstavanje žrtava, ne samo na osnovi vitalnih funkcija, već i na osnovi mehanizma ozljeđivanja, anatomske lokalizacije ozljede, starosti, spola i pridruženih bolesti.
Tercijarna trijaža (transportna trijaža na mjestu za vozila HMP) odvija se po unaprijed određenim vrijednosnim kriterijima, ovisno od mogućnostima transporta, o potrebi za posebnu vrstu transporta i o konačnom odredištu transporta.

Postupak trijaže
Primarna trijaža
Na mjestu nesreće žrtve se razvrstavaju u četiri kategorije prioriteta I.-IV. Ozlijeđeni se obilježavaju trijažnim kartonima na kojima je prioritet označen odgovarajućom bojom (obilježavanje je moguće i fluorescentnim trakama), a koji se pričvršćuju na najvidljivijem dijelu tijela (u predjelu prsnog koša). Svaka se žrtva nesreće mora brzo pregledati, trijažirati i označiti (unutar 30 sekundi). Nepokretni ili blokirani ozlijeđeni moraju biti trijažirani na mjestu nesreće, odnosno ondje gdje leže, osim ako nisu u okolnostima koje su po njih i spasitelje opasne, kada moraju biti evakuirani na drugo mjesto.
Tijekom trijaže moguće je provesti samo:
- otvaranje dišnog puta i osiguranje prohodnosti postavljanjem orofaringealnog airway-a,
- zaustavljanje vanjskog krvarenja,
- podizanje donjih ekstremiteta.
Neozlijeđeni i manje ozlijeđeni mogu biti od pomoći pri navedenim postupcima Kada se završi proces trijaže, osoblje koje provodi primarnu trijažu može se premjestiti na druga mjesta i druge funkcije.

Sekundarna trijaža
Radi je isključivo liječnik. Ozlijeđeni će biti retrijažirani na osnovi principa navedenih u općim pravilima za retrijažu. Na tom nivou trijažna kategorija može biti promijenjena, a poslije toga slijede mjere za stabilizaciju žrtve i popunjavanje trijažnog kartona.

Tercijarna trijaža
Provodi se na mjestu za vozila HMP, a prioritet se određuje po trijažnim kartonima i trenutnim mogućnostima za transpot (vrsta, način, odredište).

Trijažni sustavi
U primarnoj trijaži UHMP Rijeka predviđa se koristiti trijažni sustav S.T.A.R.T. (Simple Triage And Rapid Treatment) koji omogućuje brzu, jednostavnu identifikaciju žrtava koje su klinički nestabilne. Osim toga, može se primijeniti u velikom broju mogućih situacija na terenu.
 
 
KRITERIJI ZA PROCJENU PRIORITETA:
 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Glavni principi START - trijaže
Žrtve treba podijeliti u dvije grupe: osobe koje hodaju i osobe koje ne mogu hodati. Trijaža se započinje na mjestu nesreće, odvajanjem pokretnih od nepokretnih. Oni koji hodaju označuju se prioritetom III. (zelenom bojom na dnu trijažnog kartona) i upućuju na mjesto okupljanja žrtava.

DISANJE
- Odsutno – OTVORITI DIŠNI PUT
• Odsutno – MRTAV
• Prisutno – HITAN
- Prisutno
Ako je > 30/min – HITAN
Ako je < 30/min – PROVJERITI PERFUZIJU


PERFUZIJA (provjerava se pipanjem radijalnog pulsa ili provjerom kapilarnog punjenja)
- Odsutan radijalni puls ili kapilarno punjenje > 2 sek – ZAUSTAVITI KRVARENJE – HITAN
- Prisutan radijalni puls ili kapilarno punjenje < 2 sek. - provjeriti MENTALNI STATUS

MENTALNI STATUS
- Ne može slijediti jednostavne zapovjedi
(u besvjesnom stanju ili poremećene svijesti ) - HITAN
- Može slijediti jednostavne zapovjedi - ODLOŽAN


Uključuje i žrtve sa značajnim mehanizmom ozljede, ali čije su vitalne funkcije nepromijenjene.
Prioritet III. (zeleni – kategorija MALENE OZLJEDE) imat će oni ozlijeđeni koji hodaju, koji se upućuju na mjesto okupljanja.
Prioritet IV. (crni – kategorija MRTAV/BEZIZGLEDAN) označava mrtve i one koji će vjerojatno umrijeti usprkos našim naporima. Tu spadaju žrtve sa sljedećim ozljedama: velike otvorene ozljede glave s gubitkom tkiva, dekapitacija, opsežna gnječna ozljeda prsnog koša i/ili vrata, velike otvorene ozljede prsnog koša, penetrantne ozljede dušnika i/ili vrata, opekline 2. i 3. stupnja - više od 60% tijela i višestruke ozljede.


START - trijaža

 
 
Trijažne oznake i trijažni kartoni
 
Ozlijeđeni se moraju označiti tako da njihovi prioriteti budu prepoznatljivi za ostale sudionike u lancu zbrinjavanja ozlijeđenih. Označavanje prioriteta ozlijeđenih moguće je trakama u boji koje se omotaju oko udova, flomasterima za obilježavanje oznaka na čelu pacijenta i kartonima u boji.
Druga vrsta oznaka jesu trijažni kartoni koji moraju biti vodootporni. Sadržavaju pacijentove podatke, vitalne znakove, poduzete mjere i trijažnu kategoriju. Da bi se označio prioritet, trake na trijažnom kartonu otkidaju se na način da na dnu ostane ona boja koja označava utvrđenu kategoriju. Otkinute trake sačuvaju se kao trag za pacijenta.

Glavni koordinatori rada HMP jesu:


VODITELJ HITNOG MEDICINSKOG ZBRINJAVANJA (V – 94)
VODITELJ TRIJAŽE T1
VODITELJ MJESTA OKUPLJANJA T2
VODITELJ MJESTA ZA VOZILA HMP T3


U trenutku saznavanja o nastanku nesreće, započinje formiranje funkcija i osoblja, a s vremenom se razvije cjelovit lanac zbrinjavanja.
Liječnik u timu HMP koji stigne prvi na mjesto događaja, javlja o obujmu nesreće (približna procjena broja i težine unesrećenih), dostavlja dodatne informacije koje mogu biti bitne za zbrinjavanje, traži pomoć, komunicira s voditeljem mjesta događaja (V – 92 ako je prisutan). Uspostavlja komunikaciju s drugim službama (ako su prisutne). Usmjerava žrtve prioriteta III. na sigurno mjesto. Određuje mjesto okupljanja žrtava i mjesto za sanitetska vozila. Određuje uloge i zadatke ljudstva na terenu koje pristiže.
U prvom trenutku T1 može biti medicinski tehničar, V – 94 ima funkciju i T2 , a T3 može biti medicinski tehničar.
Kako stiže dodatno ljudstvo, funkcije se razdvajaju, a dodatno ljudstvo raspoređuje tako da trijažom rukovodi T1 liječnik, a tretmanom T2 liječnik, transportom T3 liječnik, a V – 94 liječnik nadgleda cjelokupan rad ljudstva HMP na terenu.
 
 
Mr.sc. Diana Florini, dr.med.