DOWNLOAD      .pdf 1 626 Kb

PRVA POMOĆ UNESREĆENIMA – ČASNA OBVEZA SVAKOG POJEDINCA

Kad se govori o zdravlju, naglašava se mogućnost pojedinca da znanjem i pojedinim vještinama svoje zdravlje unaprijedi ili barem očuva. Idealno, pomalo utopijski gledano, svatko od nas mogao bi proživjeti svoj život bez bolesti. To se ne odnosi na one koji u sebi nose nasljedne ili neke slične bolesti, koje pojedinac nikakvim vlastitim postupcima ne može spriječiti.
Nesreće, odnosno njihove posljedice (one koje pojedinac nije sam izazvao) spadaju u okolnosti koje unesrećeni nije mogao sam spriječiti.
U spašavanju života i zbrinjavanju posljedica ozljeda u nesrećama glavna je bitka za vrijeme. Upravo je tu nenadoknadiva uloga onih koji su mjestu nesreće najbliži, a među njima onih osposobljenih za «laičku» prvu pomoć.
Da se podsjetimo, Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) u svojim općim dokumentima o unapređenju, očuvanju zdravlja, pa potom ranom otkrivanju i liječenju bolesti s rehabilitacijom, upućuje na tri razine djelovanja u sustavu zaštite zdravlja.
To su:
- s a m o p o m o ć - samozaštita,
- u z a j a m n a p o m o ć - suzaštita i
- s t r u č n a (p r o f e s i o n a l n a) p o m o ć - medicinska zaštita.
Moderna medicina, odnosno sustav zdravstvene zaštite druge polovice XX. stoljeća, prihvaća činjenicu da «medicinska zaštita - profesionalna zdravstvena pomoć» niti može niti treba rješavati sve razine i oblike zdravstvene zaštite.
Ono što moderna medicina može, pa zato i mora, jest sudjelovanje u postupcima osposobljavanja što šireg kruga ljudi u mjerama spašavanja života i otklanjanja posljedica po zdravlje unesrećenih.
Pod nesrećama podrazumijevamo, pored onih elementarnih, za koje se osposobljava sustav «civilne zaštite», i one nažalost svakodnevne, većeg ili manjeg opsega.
Iskustvo kaže da naša djeca, osnovnoškolci i srednjoškolci, rado i uspješno svladavaju znanja i vještine prve pomoći, naročito ako se organiziraju kao natjecanja. Nema razloga da i studenti sveučilišta i veleučilišta to ne preuzmu kao redovnu obvezu. Slijedi obveza budućih vozača (motornih vozila).
Moglo bi se uključiti i mlade roditelje, u sklopu njihovog osposobljavanja za «odgovorno roditeljstvo», programa od kojeg se puno očekuje. Nesreće su visoko zastupljene u pobolu i pomoru dječje dobi.
Osnovna je zamjerka postojećem sustavu osposobljavanja činjenica da se znanja i vještine ne obnavljaju, pa jednokratno osposobljavanje bilo koje skupine ima vrlo kratkotrajnu i vrlo ograničenu vrijednost.
Isti problem odnosi se i na osobe koje profesionalno sudjeluju u nesrećama i otklanjanju njihovih posljedica - vatrogasce i pripadnike policije.
Svaki spašeni život ili spriječeni invaliditet, primjenom relativno jednostavnih postupaka, neprocjenjive je vrijednosti.
Što je i u ovom slučaju uloga «odgovornih»?
«Zdravstvena politika» treba osigurati punu potporu svima onima koji sudjeluju u osposobljavanju za «laičku» prvu pomoć, Hrvatskom Crvenom križu i ostalima. Treba, pored dosad organiziranog, osigurati obnavljanje znanja i vještina. Zdravstvene posljedice nesreća mogu biti vrlo teške, pa sredstva uložena u prvu pomoć imaju sve efekte prevencije (kao i u drugim oblastima zdravstvene zaštite), odnosno ekonomske uštede.
Treba očekivati dalji razvoj tog oblika „u z a j a m n e p o m o ć i – suzaštite“, sve u uvjerenju da su ljudski izvori uzajamnosti i solidarnosti nepresušni.

Zakoni i pravilnici

Kao oblik pripreme za moguća krizna stanja, Republika Hrvatska zakonski je regulirala pripremu svih subjekata koji su dužni izraditi plan za postupanje ili prevenciju takvih situacija, a u skladu s Pravilnikom o metodologiji za izradu procjena ugroženosti i planova zaštite i spašavanja (NN 20/06).

Vatrogasna služba – nositelj zaštite i spašavanja

"Ne samo na zvon zvona i na bubnjanje bubnjeva, već i na svaki drugi glas o požaru ili uzbuni zbog požara, noću ili danju, svaki vatrogasac, redovni ili pomoćni, ima bez ikakva oklijevanja pojuriti prema spremištima da tamo dobije odgovarajuće zapovijedi. Svaki izostanak ili kašnjenje bit će najstrože kažnjeni."

Hrvatska gorska služba spašavanja

Riječka parkirališta i još mnogo više

Uloga Crvenog križa u katastrofama

Kad se govori o katastrofama, misli se na svaki događaj «koji izaziva tako velike posljedice na ljudske živote, imovinu ili ustaljeni i uobičajeni način života da je za njihovo otklanjanje potrebno aktivirati ne samo redovite službe, već i sve raspoložive resurse pojedine zajednice, šire zajednice ili čovječanstva u cjelini kako bi se situacija stavila pod kontrolu, prije svega spasili ili zaštitili ljudski životi, ali i materijalne vrijednosti, kulturna dobra ili postignuta kvaliteta življenja te omogućio što brži povratak u normalno stanje.»

Uloga transfuzijske medicine u kriznim stanjima i katastrofama

Transfuzijska medicina se, za razliku od ostalih zdravstvenih struka, odlikuje nizom posebnosti koje se baziraju na osnovnim načelima rada transfuzijske djelatnosti, kao što su samodostatnost, kvaliteta i ekonomičnost.

SUSTAV 112 U KRIZNIM SITUACIJAMA

Centar 112 Rijeka počeo je raditi u lipnju 1979. godine, kao gradski centar 985, sa zadatkom da otkriva i prati sve događaje koji ugrožavaju ljude i materijalna dobra ili na bilo koji način utječu na normalan život i rad građana, a u slučaju rata zadatak mu je praćenje djelovanja neprijatelja iz zraka, s kopna, mora ili kod nuklearno-kemijsko-bioloških udara.

Zdravstvo u kriznim situacijama - djelatnost epidemiološke službe

Temeljem pozitivnih zakonskih propisa (Zakon o zdravstvenoj zaštiti, NN 121/03 i Zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, NN 60/92), higijensko-epidemiološka služba (u nastavku HE služba) provodi higijensko-epidemiološku zaštitu stanovnika Republike Hrvatske od zaraznih bolesti.

Zdravstvena (ne)sigurnost žitelja otoka Suska

Od svih otoka cresko-lošinjskog arhipelaga, zdravstveno je najugroženije stanovništvo onih najmanjih – Ilovika, Unija, Suska, Velih i Malih Srakana.

Kakav zrak udišemo

Opće je poznato da zagađeni vanjski zrak može biti opasan za zdravlje, ali premalo ljudi zna da zagađeni zrak u zatvorenim prostorima predstavlja još veću opasnost za njihovo zdravlje. Gotovo je polovina svih bolesti uzrokovana ili pogoršana zagađenjima zraka u zatvorenom prostoru.

Pušenje i dojenje

“Majčino mlijeko namijenjeno je prehrani ljudske vrste.” Ta je činjenica u današnje vrijeme nepopularna i dojenje se zapostavlja.

POTREBA ZA PSIHIČKO-EMOCIONALNIM SAVJETOVALIŠTIMA

Psihičko i emocionalno stanje čovjeka vrlo intezivno utječe na složene mehanizme djelovanja hormona i gena, a time i na sveukupno stanje organizma čovjeka.

INTELEKT I SREĆA

Povezanošću inteligencije i sreće bavili su se učenjaci, filozofi i biolozi. Inteligentnu osobu ljute prijestupi i nepravde, pa svoju ljutnju često pokazuje i zbog toga je ne samo gnjevna i naprasita, već i nesretna.

Equisetum arvense L.

Poljska preslica raste po travnjacima, njivama i vinogradima, ali i uz potoke, uz nasipe i po zapuštenom tlu, sve do visine od 1 500 metara. Cvate u svibnju i lipnju, a bere se u ožujku i travnju, prije nego što joj truske dozriju. U medicinske svrhe upotrebljavaju se samo sterilne, granate stabljike bez cvjetnih klasova, čije su grane vrhovima okrenute prema gore.

IN MEMORIAM

RAD HITNE MEDICINSKE POMOĆI U MASOVNIM NESREĆAMA