Zdravstvo u kriznim situacijama - djelatnost epidemiološke službe

PTICE U KARANTENI

Temeljem pozitivnih zakonskih propisa (Zakon o zdravstvenoj zaštiti, NN 121/03 i Zakon o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, NN 60/92), higijensko-epidemiološka služba (u nastavku HE služba) provodi higijensko-epidemiološku zaštitu stanovnika Republike Hrvatske od zaraznih bolesti.

Organizacija higijensko-epidemiološke službe za higijensko-epidemiološku zaštitu trenutno u praksi Republike Hrvatske podrazumijeva 21 zavod za javno zdravstvo, u kojima je većim dijelom HE zaštita standardizirana temeljem pozitivnih zakonskih propisa i ustrojstva s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo kao doktrinarnim, logističkim i hijerarhijskim autoritetom te operativnom mrežom na županijskoj razini zavoda, s pripadajućim higijensko-epidemiološkim ispostavama (1HE tim/40.000 stanovnika).

Sustav prijavljivanja zaraznih bolesti temeljni je preduvjet za kvalitetan epidemiološki nadzor i ima dugu javnozdravstvenu tradiciju u našoj zemlji. U tom se sustavu, u skladu sa zakonskom regulativom: 1. prijavljuje svaki pojedinačni slučaj zarazne bolesti na individualnoj prijavnoj kartici (Slika 1.), 2. telefonski se na području svake županije, sustavom dojave epidemiološkoj službi, prijavi svako grupiranje bolesnika.

Obavješćivanje javnosti o epidemiji

Informaciju o pojavi i kretanju epidemije Služba za epidemiologiju zaraznih bolesti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo upućuje javnosti izravno i preko županijskih zavoda za javno zdravstvo. U slučaju pojave neke nove zarazne bolesti ili, primjerice, pandemijskog soja gripe, HZJZ će prema javnosti i prema zdravstvenoj službi, uz ostale informacije i upute, prenositi i stavove i upute ili zahtjeve preventivno-zdravstvenog stožera (radnog tijela u kojem su predstavnici relevantnih institucija i ministarstava, kao npr. za slučaj ptičje gripe).

Plan priprema za epidemiju neke zarazne bolesti

Takav se plan odnosi na nove ili novopojavljujuće epidemije, npr. na pandemiju novog tipa virusa gripe. On sadrži: - sustav nadzora značajan za pravodobno reagiranje zdravstvene službe u slučaju novog, pandemijskog virusa gripe ili neke zarazne bolesti (npr. antraks, SARS); - osiguranje sustava brzog transporta uzoraka u lokalni županijski ili nacionalni laboratorij za identifikaciju uzročnika; - osim zavoda za javno zdravstvo, u provedbi plana pripremljenosti za eventualnu pandemiju gripe ili epidemiju neke zarazne bolesti sudjeluju i ostale institucije od značaja za svaku županiju; njihov rad koordinira Stožer za zarazne bolesti, na čelu kojeg je u našoj županiji pročelnik Odjela za zdravstvo i socijalnu skrb; - osiguranje potrebnih kadrovskih i smještajnih kapaciteta za skrb oboljelih; osiguranje službi neophodnih za funkcioniranje preventivne i protuepidemijske aktivnosti (Ministarstvo unutrašnjih poslova, civilna zaštita, klinički bolnički centri, hitna pomoć, komunalne djelatnosti, ovlašteni izvođači preventivnih mjera dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije, sanitarna i veterinarska inspekcija i ostale suradne službe ili organizacije).

Dostupni danju i noću

Način organizacije, nadzora i komunikacije službi u prevenciji i zbrinjavanju masovnih bolesti, na županijskoj razini uključuje organizaciju rada u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo te suradnju s ostalim relevantnim institucijama. Službe Zavoda koje su izravno uključene za interventno djelovanje jesu Epidemiologija, Zdravstvena ekologija i Mikrobiologija. Njihov rad organiziran je na način da vrijedi pravilo stalne dostupnosti (dvadeset četiri sata) na kontaktni mobitel tijekom cijele godine. Na nacionalnoj razini, pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo funkcionalno su objedinjeni Služba za epidemiologiju i nacionalni javnozdravstveni laboratoriji (mikrobiološki i ekološki; Služba za mikrobiologiju; Služba za zdravstvenu ekologiju). S političke razine, obveza i ustroj nacionalnog sustava nadzora nad zaraznim bolestima regulirana je kroz Sabor RH i Vladu RH. S aspekta zaštite pučanstva od zaraznih bolesti i potencijalnog rizika od masovne pojave (epidemije) neke zarazne bolesti, organizacija preventivne djelatnosti u RH predstavlja trajne, kontinuirane aktivnosti s ciljem prevencije, odnosno brze intervencije u slučaju pojave neke epidemije. U svjetlu pojave novih uzročnika zaraznih bolesti s visokim epidemijskim potencijalom (npr. SARS) te u vezi s poznatom činjenicom o mogućoj pojavnosti bioterorističkog napada (npr. antrax), takav ustroj zdravstvenih službi u RH omogućava brzo ustrojavanje iz «mirnodopskih» u »izvanredne» uvjete. Uz zdravstvenu službu, koja operativno provodi mjere suzbijanja, sprečavanja širenja i zbrinjavanja pojedinca i ugrožene populacije, značajan ulomak djelatnosti predstavljaju aktivnosti na području informiranja javnosti radi izbjegavanja panike poštivanjem temeljnih načela: - istinito, brzo i kompletno obavješćivati putem službenih priopćenja, konferencija za tisak i dr., za koje trebaju biti zadužene osobe vješte kontaktima s medijima, - prepoznati javnost kao aktivnog sudionika u sprečavanju panike, pri čemu od velike pomoći mogu biti grupe volontera ili civilne, nevladine udruge, - sačiniti i, koliko je nužno, objaviti realnu procjenu ugroženosti i plan djelovanja, - odabrati ustanove i osoblje koje je nadležno za kontrolu i liječenje, - uspostaviti mehanizme psihološke podrške, osobito ako se radi o bolesti koja zahvaća određene populacijske skupine, - predvidjeti više mogućih razvoja događaja i način njihove kontrole, - radi djelotvornijeg povezivanja, uspostaviti, osim centralizirane, i lokalnu inter-resorsku suradnju. Mjere za sprečavanje i suzbijanje zaraznih bolesti (protuepidemijske mjere) uključuju preventivne mjere (higijensko-sanitarne), mjere prema oboljelima s obveznom izolacijom, laboratorijsku obradu, epidemiološke izvide i anketiranje (otkrivanje izvora zaraze i kontakata oboljelih), mjere prema kontaktima oboljelih (zdravstveni nadzor) i mjere prema okolišu (dezinfekcija). Obveze RH, kao članice međunarodnih asocijacija, uključuju i izvješćivanje Svjetske zdravstvene organizacije (regionalnog europskog centra). Nedavna pozitivna iskustva na primjeru SARS-a 2003. godine i panzootije ptičje gripe 2006. godine, što je uključivalo i sve aktivnosti Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva, uz veterinarske inspekcije i službe, potvrđuju visoku kvalitetu organizacije svih relevantnih službi i institucija RH na tom području djelatnosti od nacionalnog interesa.

Mr.sc. Đana Pahor, dr.med.