Pušenje i dojenje
 
PUŠAČI – RODITELJI BOLESNE DJECE
 
“Majčino mlijeko namijenjeno je prehrani ljudske vrste.” Ta je činjenica u današnje vrijeme nepopularna i dojenje se zapostavlja.
 
 
Pristupačnost umjetnih formula za prehranu dojenčadi, kao i neosnovani stavovi (vodeno mlijeko, nedostatak mlijeka...), ohrabruju majke da niti ne počinju dojiti – a ako su već počele, da što brže prestanu. Pedijatri tako već prije prvoga dana života djeteta gube bitku. Na kraju štetu trpe samo djeca koja ne mogu uživati prednosti prirodne prehrane.
 
 
Novorođenče s apstinencijskom krizom
 
Dojenje predstavlja čvrstu sponu između majke i djeteta. Ono omogućava dojenčetu prirodan razvoj, a tvari u majčinom mlijeku jačaju njegov obrambeni sustav. No, sve što majka unosi u tijelo, dolazi u većoj ili manjoj količini i do djeteta. To vrijedi i za korisne i za štetne tvari. Za svaki lijek poznato je smije li ga dojilja upotrebljavati ili je štetan za dojenče; većina tvari koje mogu doći u kontakt s dojenčetom također je ispitana. Posljednjih desetljeća poseban se interes posvećuje pušenju i silikonu. Nikotin je izdvojen kao tvar koja nikako ne bi smjela biti prisutna u trudnice ili dojilje. On je jak otrov, koji djeluje izravno na živčani sustav te se koristi i kao insekticid. Neurotoksični utjecaj prenatalnog aktivnog i pasivnog pušenja ovisi o dozi. U novorođenčadi su opisani i simptomi apstinencijske krize o nikotinu.
Dijete majke dojilje – pušačice u tijelu ima istu koncentraciju duhanskih metabolita kao i njegova majka. Učestalost bolesti dišnih puteva i upala uha za gotovo dvostruko je viša u dojenčadi koja su izložena duhanskom dimu. Ako ta djeca nisu dojena, rizik još više raste, na preko 200% u odnosu na djecu koja se razvijaju u okolišu bez duhanskoga dima.
Čak i ako majka pušačica ne doji, dijete je izloženo duhanskom dimu i ima barem 10% majčine koncentracije raspadnih produkata duhana u svojem tijelu. Već samo jedna popušena cigareta povisuje koncentraciju nikotina u majčinom mlijeku na barem 90 minuta. Stoga je prijeko potrebno da majke s djecom prestanu pušiti.
 
 
Prvo mali, kasnije debeli
 
Negativan utjecaj majčinog pušenja na porođajnu težinu u tijeku trudnoće dobro je poznat. Međutim, utjecaj pušenja na rast i razvoj djeteta u razdoblju dojenaštva nije potpuno razjašnjen. Djeca majki pušačica manje su porođajne težine i dosižu manju visinu u usporedbi s ostalom djecom.
Ta djeca moraju brže rasti («catch up»), kako bi na kraju prve godine života imala tjelesnu dužinu i težinu usporedivu s djecom majki koje ne puše. Napor pri tako ubrzanom rastu može opteretiti hormonalni sustav (unutarnja regulacija) i dovesti do njegovog oštećenja, što utječe na kasnije probleme kontrole tjelesne težine. Kasnije ta djeca pokazuju sklonost pretilosti i niskom rastu.
Studija provedena u Washingtonu 1982. i 1983.g., u djece dojene od majki pušačica našla je značajno veći indeks tjelesne mase (BMI) (više od 1 standardne devijacije) od djece dojene od majki nepušačica. Svakih 10 cigareta popušenih dnevno za vrijeme dojenja najavljuje dodatnu masu za 3% veću krajem prve godine života. Pušenje tijekom trudnoće povećava rizik za pretilost u kasnijoj dječjoj dobi, naročito u djevojčica, dok istovremeno smanjuje prosječnu dostignutu visinu. U prosjeku su sa 8 godina starosti djeca za 25% većeg BMI (dječaci za 20%, a djevojčice za 30%), dok su istovremeno niži. Taj paradoksalni porast TT, praćen manjom tjelesnom visinom u djece majki pušačica, jedan je od predmeta interesa istraživača.
Takva djeca već od rane dobi imaju povišen sistolički krvni tlak (doduše, za svega 5 mmHg). Djeca bivših pušača ne pokazuju tendenciju debljanja (samo 2-5% viši BMI), ali još uvijek imaju viši sistolički krvni tlak (do 3 mmHg).
Studije koje prate djecu od rođenja i kroz školsku dob, pušenje u trudnoći spominju kao rizični faktor, između ostalog, za debljinu djeteta, iznenadnu smrt djeteta, zaostalost u psihičkom i motornom razvoju. Druge studije naglašavaju napor organizma u nadoknadi smanjene tjelesne mase stečene pri razvoju pod utjecajem duhana, i posljedičnu sklonost kroničnim bolestima i pretilosti.
 
 
Ako mogu oni, možemo i mi
 
Budući da je nepobitna štetnost pasivnog pušenja za rast, razvoj i pobol djece, postavlja se pitanje većeg dobra – svakako je neophodan prestanak pušenja u dojenju, ako već ne u trudnoći. Zamjena bočicom ne smanjuje, na žalost, izloženost pasivnom pušenju!

Finska je već 1977. godine donijela Tobacco Act. Za ono vrijeme bio je to revolucionaran zakon - upozorenja o štetnosti na kutijama cigareta postala su obvezna; zabranjene su sve vrste reklama cigareta; postavljena su ograničenja sastojaka dima; zabranjeno je pušenje u školama, javnom prijevozu, većini javnih prostora. Tek je prije nekoliko godina iste mjere prihvatila EU. Kod nas su zabranjeni reklama cigareta i pušenje u javnim objektima. Na provođenje tih zabrana dijelom još čekamo.
Godine 2000. dim cigareta i službeno je proglašen kancerogenom supstancijom u Europskoj Uniji.
Na žalost, rezultati programa protiv pušenja u svijetu, kao ni kod nas, nisu ohrabrujući. Podaci Američke pedijatrijske akademije iz 1999. godine pokazuju da je 35% maturanata pušilo, u odnosu na 28% 1991. godine, a nađen je porast pušenja i u 8. razredu osnovne škole - sa 14 na 18%.
Trend pušenja i kod nas je u porastu. Svakodnevno se viđaju djeca koja puše, a takvi će za nekoliko godina postati roditelji pušači, s bolesnom djecom.
 
 
Prim.mr.sc. Marija Hegeduš-Jungvirth, dr.med.
Edgar Glavaš, dr.med.