Zakoni i pravilnici
U FUNKCIJI ZDRAVLJA I SIGURNOSTI
Kao oblik pripreme za moguća krizna stanja, Republika Hrvatska zakonski je regulirala
pripremu svih subjekata koji su dužni izraditi plan za postupanje ili prevenciju
takvih situacija, a u skladu s Pravilnikom o metodologiji za izradu procjena ugroženosti
i planova zaštite i spašavanja (NN 20/06).
Procjena
je polazni dokument za izradu planova i donosi se za područje Republike
Hrvatske, županija, Grada Zagreba, gradova i općina. Procjene i operativne planove dužne su donijeti pravne osobe koje svojom djelatnošću mogu ugroziti život ili zdravlje ljudi ili okoliš, pravne osobe čija je djelatnost vezana uz opskrbu energijom i vodom te pravne osobe koje proizvode, prevoze, prerađuju i skladište opasne i štetne tvari ili u tehnološkom procesu postupaju s njima.
Procjenom se razrađuju moguća ugrožavanja stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara i okoliša od opasnosti, nastanka i posljedica katastrofa i većih nesreća te od ratnih razaranja i terorizma, potrebne sposobnosti i spremnost operativnih snaga zaštite i spašavanja te njihovo stanje i mogućnosti za djelovanje u zaštiti i spašavanju.
U opisu položaja i karakteristika područja na koje se plan odnosi, procjenom se raščlanjuje sljedeće:
1. područje odgovornosti nositelja planiranja,
2. stanovništvo,
3. materijalna i kulturna dobra te okoliš,
4. prometno-tehnološka infrastruktura.
Procjena ugroženosti od prirodnih katastrofa i većih nesreća temelji se na raščlambi potencijalne opasnosti: od poplava, od nastanka potresa, od ostalih prirodnih uzroka.
Procjena ugroženosti od tehničko-tehnoloških nesreća i katastrofa temelji se na raščlambi potencijalnih opasnosti i posljedica po stanovništvo, materijalna i kulturna dobra te okoliš:
- od tehničko-tehnološke katastrofe i veće nesreće izazvane akcidentom u gospodarskim objektima,
- od tehničko-tehnološke katastrofe i veće nesreće izazvane nesrećama u prometu (cestovnom, željezničkom, pomorskom ili zračnom),
- od pucanja hidroakumulacijskih brana,
- od nuklearnih i radioloških nesreća,
- od epidemiološke i sanitarne opasnosti.
Procjena, koja je izrađena na temelju pravilnika, sadrži i podatke o:
- mogućem broju ugroženog stanovništva, mogućim oštećenjima i uništenju materijalnih i kulturnih dobara, mogućoj ugroženosti okoliša (zrak, tlo, voda, more, klima, biljni i životinjski svijet), o posljedicama po kritičnu infrastrukturu.
Detaljno su razrađene posljedice prekida obavljanja djelatnosti u infrastrukturnim objektima te posebno učinci koje prekidi obavljanja djelatnosti mogu izazvati po:
- opskrbu stanovništva hranom:
– obradive poljoprivredne površine, objekte za uzgoj životinja i preradu mesa, pogone za proizvodnju hrane, skladišne prostore prehrambenih proizvoda;
- opskrbu vodom:
– vodocrpilišta i izvore vode za piće, sustav distribucije vode za piće, moguće zagađivače površinskih i podzemnih voda;
- zdravstvenu skrb:
– zdravstvene ustanove;
- opskrbu energijom:
– objekte za proizvodnju energije, distribucijsku mrežu energenata;
- informacije i telekomunikacije:
– pravne osobe koje se bave telekomunikacijama, telekomunikacijske centre, odašiljače i repetitore, radijske i TV - postaje i odašiljače;
- industrijska postrojenja:
– kemijska postrojenja, hladnjače i druge gospodarske objekte koji u proizvodnom procesu proizvode, rabe, prometuju ili skladište opasne tvari, postrojenja koja su mogući zagađivači ekosustava;
- promet:
– cestovni, zračni, željeznički, pomorski i riječni;
- objekte od posebnog značaja, odnosno:
– nacionalne spomenike i vrijednosti, objekte visokoškolskih i znanstvenih institucija i zavoda, objekte predškolskih ustanova, osnovnih i srednjih škola i vjerske objekte.
Nositelj izrade Procjene za Republiku Hrvatsku je Državna uprava, a za područje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave nadležan je područni ured zaštite i spašavanja Državne uprave, u suradnji s nadležnim tijelima tih jedinica.
Središnja tijela državne uprave, znanstvene i stručne institucije, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravne osobe koje raspolažu podacima od značaja za izradu procjene dužni su aktivno sudjelovati u njenoj izradi na razini Republike Hrvatske i razinama jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te su dužni, na zahtjev Državne uprave ili nadležnog područnog ureda zaštite i spašavanja Državne uprave, dostaviti tražene podatke.
Planovi zaštite i spašavanja Republike Hrvatske, županija, Grada Zagreba, gradova i općina sastoje se od planova djelovanja po mjerama zaštite i spašavanja i pregleda operativnih snaga zaštite i spašavanja s precizno navedenim zadaćama za svakog poimenično navedenog nositelja u sustavu zaštite i spašavanja na određenoj razini.
Nositelj izrade plana je: za Republiku Hrvatsku – Državna uprava, za županije, Grad Zagreb, gradove i općine – Područni ured zaštite i spašavanja Državne uprave, u suradnji s nadležnim tijelima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, za pravne osobe – rukovoditelj pravne osobe ili tijelo utvrđeno općim aktom pravne osobe.
Planovi na razini Republike Hrvatske, županija, Grada Zagreba, gradova i općina sastoje se od: plana mjera pripravnosti, plana mobilizacije, mjera zaštite i spašavanja i djelovanja po mjerama civilne zaštite. Planovi se, kao zasebni dokumenti, izrađuju za svaku katastrofu i veću nesreću iz procjene te za opasnosti i prijetnje.
Operativni planovi pravnih osoba, redovnih službi i djelatnosti sadrže shematske, tabelarne i druge grafičke preglede na zemljovidima te kratke tekstualne naputke o specifičnostima angažiranja, kao i o načinu ostvarivanja suradnje s drugim sudionicima tijekom djelovanja u jedinstvenom sustavu zaštite i spašavanja.
Sve operativne snage koje prema Pravilniku planski provode pripreme za sudjelovanje u aktivnostima zaštite i spašavanja opremaju se, stručno osposobljavaju i uvježbavaju za sudjelovanje u zaštiti i spašavanju kroz obavljanje redovitih poslova, osnovnih i dopunskih obuka, tečajeva, radionica ili putem svih oblika vježbi.
Pravne osobe, redovne službe i djelatnosti koje imaju zadaće iz Plana obvezne su se osposobljavati i uvježbavati za sudjelovanje u zaštiti i spašavanju, a posebno za sudjelovanje u radu zapovjedništava zaštite i spašavanja te za provođenje posebnih zahtjeva u zajedničkom djelovanju s drugim operativnim snagama jedinstvenog sustava zaštite i spašavanja u Republici Hrvatskoj.
