Nove antropometrijske mjere Svjetske zdravstvene organizacije za praćenje rasta i razvoja djece do 5. godine

DOPUŠTENE KRIVULJE

U prevenciji debljine značajno mjesto imaju odgovarajući standardi s kojima se uspoređujemo da bismo znali da li smo debeli ili nismo. Uobičajeno je da se te mjere u dječjoj dobi prikazuju krivuljama rasta. Do tih mjera dolazi se mjerenjem neke populacije.

Prilikom takvih mjerenja vidljivo je da će jedna grupa osoba odstupati u smislu debljine, dok će drugi biti na drugom polu koji označava mršavost. Veći dio populacije grupirat će se oko nekih srednjih vrijednosti, koje nazivamo „normalama“. Upravo to uspoređivanje pojedinca prema nekim referentnim vrijednostima osnova je kontrole našeg tjelesnog stanja.

Važni okolišni uvjeti

Mjere za usporedbu (krivulje rasta) posebno su značajne u dječjoj dobi, jer se radi o organizmu u rastu i razvoju, gdje svako odstupanje u smislu pothranjenosti ili preuhranjenosti ima dugotrajne posljedice. Zbog toga se, prilikom sistematskih pregleda djece, posebna pažnja posvećuje mjerenju djece i njihovom uspoređivanju s krivuljama rasta. Nažalost, Hrvatska ne rapolaže antropometrijskim standardima (krivuljama rasta) izvedenim na našoj djeci, već primjenjuje međunarodne referentne vrijednosti. Za razliku od predškolske djece, izrađeni su hrvatski standardi za školsku djecu. Što se tiče dileme oko primjene međunarodnih ili nacionalnih referentnih vrijednosti, činjenica je da djeca iz različitih geografskih sredina i etničkih zajednica imaju sličan obrazac rasta ako odrastaju u povoljnim okolišnim uvjetima. Prema tome, međunarodni standardi su prihvatljivi. Međutim, sadašnji je trend da većina zemalja nastoji načiniti nacionalne referentne vrijednosti rasta, budući da su uvjeti rasta u različitim državama ipak različiti. Treba imati na umu da je postupak izrade nacionalnih krivulja rasta vrlo zahtjevan te, ako se maksimalno ne udovoljava općeprihvaćenim principima prilikom izrade krivulja rasta, prednost treba dati provjerenim međunarodnim krivuljama rasta. U dosadašnjoj međunarodnoj uporabi bile su krivulje rasta razvijene u američkom Nacionalnom centru za zdravstvenu statistiku i preporučene za široku uporabu od Svjetske zdravstvene organizacije kao međunarodne referentne krivulje rasta za djecu tijekom prvih 5 godina života. Nedostatak tih krivulja za djecu do 3 godine bio je da su rađene na uzorku pretežno umjetno hranjene dojenčadi.

Normativni model – dojena djeca

Svjetska zdravstvena organizacija provela je novu multicentričnu studiju o rastu, kako bi se učinile nove krivulje rasta za procjenu rasta i razvoja dojenčadi i djece do 5 godina širom svijeta. Podaci od 8 400 zdrave dojene dojenčadi i mlađe djece uzeti su iz različitih područja svijeta (Brazil, Gana, Indija, Norveška, Oman i SAD), iz čega su, na temelju istraživanja, izvedene nove krivulje rasta i 2006. godine preporučene za opću upotrebu. Nove krivulje rasta pružaju jedinstveni međunarodni standard koji najbolje predstavlja fiziološki rast sve djece od rođenja do pete godine života. Njima se dojena dojenčad uspostavlja kao normativni model za rast i razvoj. Iz navedenih novih krivulja Svjetske zdravstvene organizacije dolazi se do niza praktičnih naputaka, pogotovo u tom najranijem razvoju, u odnosu na prehranu djece, što u krajnosti ima odraza na prevenciju debljine, s jedne strane, i pothranjenosti djece, s druge strane. Specifičan obrazac rasta dojene dojenčadi za posljedicu može imati uvođenje dohrane krutim namirnicama ranije nego što je potrebno, što donosi stanovite rizike, kako u zemljama u razvoju (crijevne infekcije), tako i u razvijenim zemljama (alergije i debljina). Novi se standardi od svih dosadašnjih krivulja rasta razlikuju u brojnim inovantnim značajkama. Prvo, dizajnirani su tako da pokažu kako bi djeca diljem svijeta trebala rasti, umjesto da samo opisuju kako su rasla u određeno vrijeme na određenom području. Multicentrična studija o rastu jedinstvena je po tome što su dizajnirani novi standardi, a ne referentne vrijednosti, što često i stručno osoblje zamjenjuje, iako je tu razliku potrebno shvatiti jer je važna kod interpretacije rezultata. Naime, standardi definiraju kako bi djeca trebala rasti te otklon od postojećeg standarda znači nenormalan rast. S druge strane, referentne vrijednosti nemaju takvo značenje, jer predstavljaju opisne podatke određene populacije u određenom vremenskom periodu, što ne mora nužno značiti «normalan» rast. U praksi se često referentne vrijednosti nazivaju standardima, što nije ispravno. Zaključno se može reći da bi se trenutna epidemija debljine u mnogim razvijenim zemljama detektirala ranije da su navedeni standardi Svjetske zdravstvene organizacije bili dostupni prije 20 godina. Posljedično tome, pred nama je velik zadatak educiranja, prije svega stručnjaka koji rade s djecom predškolske dobi, da u svoju svakodnevnu praksu uvedu nove krivulje rasta Svjetske zdravstvene organizacije. Naravno, pored stručnjaka, važno je s time upoznati i roditelje kako bi adekvatno pratili rast i razvoj svoje djece, a to je jedan od značajnih elemenata u prevenciji debljine.

Prof.dr.sc. Josip Grgurić, dr.med.