Prehrana i zdravo starenje
 
BIOLOŠKA DOB NE MORA BITI I KRONOLOŠKA
 
Dva su osnovna poremećaja u prehrani starijih ljudi. Prekalorična i nekvalitetna prehrana može dovesti do pretjeranog debljanja i istovremenog nedostatka nutrijenata, sa svim posljedicama koje mogu proizaći iz toga stanja (šećerna bolest, visoki krvni tlak, aterosklerotske promjene, rak).
 
 
Istraživanja pokazuju da se starenjem smanjuje apsorpcija važnih hranjivih sastojaka. Kosti postaju krhkije, zglobovi počinju škripati, pamćenje slabi, a umor je sve češća pojava. Fiziološke promjene povezane sa starenjem, razvoj kroničnih bolesti i oštećenja funkcije pojedinih organa i organskih sustava, kao i prehrana siromašna vitaminima, mineralima i esencijalnim hranjivim tvarima, mogu dovesti do pothranjenosti i slabljenja otpornosti prema raznim bolestima, što je osobit problem u hospitaliziranih starijih ljudi.

Tijekom starosti dolazi do smanjenja mišićne mase i količine vode u tijelu, uz istodobno povećanje rezervi masnoga tkiva, što ima za posljedicu sniženje bazalnog metabolizma. Zbog smanjenja bazalnog metabolizma i snižene tjelesne aktivnosti, smanjuju se i energetske potrebe starijih osoba. Stoga je nužno osigurati izbor hrane bogate hranjivim sastojcima, a siromašne kalorijama, kako bi se u isto vrijeme osigurali svi esencijalni hranjivi sastojci i potrebna količina energije.

 
 
Pravila prehrane za starije
 
• smanjiti količinu i kalorijsku vrijednost obroka te povećati njihov broj, odnosno jesti manje, ali češće; svaki dan jesti što raznovrsniju hranu;
• crveno meso zamijeniti ribom i mesom peradi, ali smanjiti ukupnu količinu mesa i mesnih prerađevina; uzimati što manje soli i slanih namirnica;
• povećati unos mlijeka i mliječnih proizvoda; starijima su mlijeko i mliječni proizvodi najbolji izvor kvalitetnih bjelančevina, kalcija, fosfora i vitamina D;
• u svako doba godine jesti mnogo voća i povrća, a svakodnevno nastojati pojesti i malo orašastih plodova; voće, povrće, žitarice i mlijeko trebaju biti glavne namirnice u prehrani starijih;
• piti mnogo negazirane tekućine zbog sprječavanja opstipacije i dehidracije; tijelu je u normalnim uvjetima potrebno 1,5-2 litre vode dnevno za optimalno funkcioniranje;
• izbaciti životinjske masnoće, a hranu pripremati isključivo na maslinovom ulju.
Promjenom prehrambenih navika, tjelesnom aktivnošću i kretanjem, relaksiranjem, pozitivnim razmišljanjem te adekvatnom njegom lica i tijela, naša vanjština, naša fizička i psihička kondicija te zdravstveni status, dakle biološka dob, može biti čak i u znatnom raskoraku s našom kronološkom dobi.
 
 
Mr. sc. Silvija Zec Sambol, dr.med.