Prehrana i zdravo starenje |
| |
BIOLOŠKA DOB NE MORA BITI I KRONOLOŠKA |
| |
Dva su osnovna poremećaja u prehrani starijih ljudi. Prekalorična i nekvalitetna
prehrana može dovesti do pretjeranog debljanja i istovremenog nedostatka nutrijenata,
sa svim posljedicama koje mogu proizaći iz toga stanja (šećerna bolest, visoki
krvni tlak, aterosklerotske promjene, rak). |
| |
| |
Istraživanja
pokazuju da se starenjem smanjuje apsorpcija važnih hranjivih sastojaka.
Kosti postaju krhkije, zglobovi počinju škripati, pamćenje slabi, a umor
je sve češća pojava. Fiziološke promjene povezane sa starenjem, razvoj kroničnih
bolesti i oštećenja funkcije pojedinih organa i organskih sustava, kao i
prehrana siromašna vitaminima, mineralima i esencijalnim hranjivim tvarima,
mogu dovesti do pothranjenosti i slabljenja otpornosti prema raznim bolestima,
što je osobit problem u hospitaliziranih starijih ljudi.
Tijekom starosti dolazi do smanjenja mišićne mase i količine vode u tijelu,
uz istodobno povećanje rezervi masnoga tkiva, što ima za posljedicu sniženje
bazalnog metabolizma. Zbog smanjenja bazalnog metabolizma i snižene tjelesne
aktivnosti, smanjuju se i energetske potrebe starijih osoba. Stoga je nužno
osigurati izbor hrane bogate hranjivim sastojcima, a siromašne kalorijama, kako
bi se u isto vrijeme osigurali svi esencijalni hranjivi sastojci i potrebna
količina energije. |
| |
| |
| Pravila prehrane za starije |
| |
• smanjiti količinu i kalorijsku vrijednost obroka te povećati njihov broj,
odnosno jesti manje, ali češće; svaki dan jesti što raznovrsniju hranu;
• crveno meso zamijeniti ribom i mesom peradi, ali smanjiti ukupnu količinu
mesa i mesnih prerađevina; uzimati što manje soli i slanih namirnica;
• povećati unos mlijeka i mliječnih proizvoda; starijima su mlijeko i mliječni
proizvodi najbolji izvor kvalitetnih bjelančevina, kalcija, fosfora i vitamina
D;
• u svako doba godine jesti mnogo voća i povrća, a svakodnevno nastojati pojesti
i malo orašastih plodova; voće, povrće, žitarice i mlijeko trebaju biti glavne
namirnice u prehrani starijih;
• piti mnogo negazirane tekućine zbog sprječavanja opstipacije i dehidracije;
tijelu je u normalnim uvjetima potrebno 1,5-2 litre vode dnevno za optimalno
funkcioniranje;
• izbaciti životinjske masnoće, a hranu pripremati isključivo na maslinovom
ulju.
Promjenom prehrambenih navika, tjelesnom aktivnošću i kretanjem, relaksiranjem,
pozitivnim razmišljanjem te adekvatnom njegom lica i tijela, naša vanjština,
naša fizička i psihička kondicija te zdravstveni status, dakle biološka dob,
može biti čak i u znatnom raskoraku s našom kronološkom dobi. |
| |
| |
| Mr. sc. Silvija Zec Sambol, dr.med. |
| |
 |
| |