Debljina - posljedica ili uzrok hormonske neravnoteže
 
PROMJENA ŽIVOTNIH NAVIKA
 
Debljina (pretilost) prekomjerno je nakupljanje masti u tijelu i predstavlja ozbiljan zdravstveni problem koji ugrožava zdravlje. Debljina je rizični čimbenik za nastanak niza bolesti (bolesti srca i krvnih žila, rak, šećerna bolest itd.) te znatno pridonosi pobolijevanju i smrtnosti. Rizik obolijevanja i umiranja pretilih osoba puno je veći u usporedbi s osobama normalne tjelesne težine.
 
 

Uzroci debljine višestruki su i raznovrsni. Međutim, i prekomjerna tjelesna težina i debljina nastaju zbog neravnoteže između unosa i trošenja energije (unos je veći od trošenja). Kao glavni uzroci debljine najčešće se navode genetski, psihološki, socijalni i drugi čimbenici, a među njima se osobito ističe hormonska neravnoteža, koja je češće posljedica nego uzrok debljine. Naime, drži se da je debljina uzrokovana bolešću u samo 1% slučajeva.
U složenom sustavu regulacije tjelesne težine sudjeluje i sustav žlijezda s unutarnjim izlučivanjem (endokrini sustav), čiji rad nadzire središnji živčani sustav. Poremećaji lučenja hormona rasta, hormona kore nadbubrežne žlijezde i spolnih hormona također se povezuju s debljinom. Znanstveno je dokazano da se poremećaji endokrinog sustava češće nalaze u žena i muškaraca s tzv. centralnim tipom debljine, odnosno kod onih kojima se masno tkivo gomila u području trbuha.
 
 
Češće komplikacije u trudnoći
 
Kod pretilih osoba smanjeno je lučenje hormona rasta. Međutim, razina njegovog posrednika u procesu izmjene tvari (metabolizmu) postaje povišena, što posredno dovodi do povećanja apetita. U pretilih osoba povećan je metabolizam kolesterola u jetri koji nastaje zbog poremetnje rada nadbubrežnih žlijezda. Pretilost je vezana i uz poremećaje lučenja spolnih hormona. U pretilih djevojčica prva mjesečnica javlja se ranije nego kod djevojčica normalne tjelesne težine, a pretilost koja se u žena javlja u dječjoj dobi često je povezana s neplodnošću i policističnom bolesti jajnika u odrasloj dobi. Pretile trudnice češće imaju povišen krvni tlak, a u trudnoći i porodu češće imaju komplikacije. Pretile žene češće imaju menstrualne poremećaje, kao što su produljeno krvarenje (menoragija) ili prorijeđeni menstrualni ciklusi (oligomenoreja), te pojačanu dlakavost (hirzutizam). Menopauza se u pretilih žena javlja približno četiri godine ranije nego u žena s normalnom tjelesnom težinom, dok se u klimakteriju kod njih stvara viša razina estrogena (estrogene stvara masno tkivo), što povećava rizik za nastanak karcinoma dojke. Kod pretilih muškaraca snižena je razina testosterona.
 
 
Simptom nekih poremećaja
 
Neke bolesti endokrinog sustava mogu uzrokovati debljinu. Debljina često nastaje kod smanjenog rada štitnjače (hipotireoza), Kušingovog sindroma (Syndroma Cushing), koji nastaje zbog prekomjernog stvaranja glukokortikoida (hormona kore nadbubrežne žlijezde), kao i kod bolesnika s neosjetljivošću (rezistencijom) na inzulin, uz posljedično prekomjerno izlučivanje inzulina (tzv. sindrom X).
Debljina se često javlja i kao popratni simptom nekih psihičkih poremećaja i bolesti (frustracije, strahovi, napetosti, psihoneuroze, depresije itd.).
Zbog svega navedenog očito je da se debljina mora spriječiti prije no što dođe do nepovratnih oštećenja zdravlja. Ako je debljina samo simptom neke druge bolesti ili stanja, nužno je liječiti osnovni uzrok bolesti.
Svaki program smanjivanja tjelesne težine mora biti temeljen na individualnom pristupu i treba uzeti u obzir sve pridružene bolesti, kako bi za bolesnika bio učinkovit i zdravstveno siguran.
Promjena životnih navika (zdrava prehrana i tjelesna aktivnost), iako sama po sebi jednostavna, zapravo predstavlja najzahtjevniji dio liječenja. Danas se zna kako već i umjereno smanjivanje tjelesne težine bitno pridonosi poboljšanju sveukupnog zdravstvenog stanja te povećava kvalitetu života.
 
 
Ivana Bočina, dr. med.