DOWNLOAD      .pdf 1 561 Kb

          
svibanj-lipanj

          

PRETILOST JE BOLEST!

Ako prihvatimo objašnjenje iz naslova, prestaju svi razlozi za «relativizaciju» problema i tada znamo da, je «vrag odnio šalu» te da je nužno liječenje. Riječ pretilost istoznačnica je riječima debljina ili gojaznost.
Kad ona počinje? Najjednostavnije je, a istovremeno dovoljno precizno za prihvaćanje same pojave i posljedica koje ona nosi, kad vaga pokaže pet ili više kilograma iznad naše visine (izražene u centimetrima umanjeno za 100). Tada je krajnje vrijeme da se posavjetujemo sa svojim liječnikom, a on će precizno odrediti težinu stanja, odnosno bolesti, i savjetovati nam liječenje.
Većina, čak i bolje školovanih ljudi, kad prihvati činjenicu da su «preteški» i posljedično potrebu «prelaska na dijetu», nema svijest da je dijeta ustvari liječenje. Stoga nije dobro kad se o izboru dijete odlučujemo na osnovi «privlačnosti reklame» i prihvatimo pojmove «mode» i «pomodarstva» koji takve «dijete» promiču u javnosti (često njihovi samozvani autori). To je jedan od razloga da su uspjesi, ako se i pojave, prečesto «kratkog daha», problem-bolest se vraća, a bolesnik prečesto «diže ruke» i odustaje od daljih pokušaja.
Što se dogodilo u svijetu, pobliže u našoj Europi, da se o pretilosti tako puno govori? Nažalost, to nije javna zabrinutost za sudbinu samih bolesnika, već «prozaična» činjenica da se radi o ozbiljnom ekonomskom problemu. Pretili troše značajna sredstva zdravstvenog osiguranja jer češće obolijevaju, i od mnogih bolesti (srca i krvožilja, organa za kretanje, na primjer). Jedan je od odgovora (postoje u svijetu, u SAD-u npr.) različita-veća premija zdravstvenog osiguranja ili povećana «participacija» (veće sudjelovanje) u troškovima postupaka u zdravstvenoj zaštiti.
Još uvijek se većina ne slaže, smatra to diskriminacijom, ali se istovremeno ne pita: «Treba li netko drugi snositi troškove mojeg problema, kojemu sam sam pridonio?» Većina teško prihvaća da je do pretilosti došla vlastitim ponašanjem.
Posebno je velik problem kad se pretilost javlja u dječjoj, odnosno mlađoj dobi. Tada je očito odgovornost na odraslima: roditeljima, odgajateljima i svima ostalima koji sudjeluju u nadzoru nad rastom i razvojem mladih.
Kad se govori o mladima, često se zaboravlja na odgovornost obrazovne djelatnosti (predškolskog odgoja i školskog obrazovanja). Uskraćivanje dostupnih znanja mladima da bi razvili sposobnosti samozaštite jednako je «težak grijeh» kao i organiziranje pogrešne prehrane (najčešće posljedica neznanja i neodgovornosti odraslih).
Što je to nepravilna prehrana? I tu postoji previše nadmudrivanja. Definicija je vrlo jednostavna, što ne znači da je pravilnu prehranu uvijek lako postići. Nepravilna je prehrana uzimanje:
• hrane u količinama većima od potrošnje (tijelo za rad - kretanje troši energiju - kalorije; višak se «taloži», pretvara u salo),
• manje od tri obroka na dan (poželjno ih je pet): nikakav ili premalen zajutrak, preobilan ručak, preobilna i/ili «preteška» večera (odnos energetskih količina dobar je ako je to 50% : 30% : 20% dnevnog unosa, počevši od zajutarka),
• premalo sirovog ili samo kuhanog (može i pirjanog), a previše pečenog ili, još gore, prženog, a najgore onog s roštilja,
• previše masnoća - u načelu životinjskih, nepoželjnijih od biljnih (minimum nužan zbog vitamina topivih u mastima),
• suvišnih «začina»: soli (ima je dovoljno u kruhu i povrću) i šećera - slatkiša (saharoza-običan šećer je nepoželjan, fruktoza i glukoza-voćni šećeri i med uvjetno su poželjni),
• suvišnih «aperitiva - otvarača apetita», dodataka – «poboljšavača okusa»,
• umjetnih (zaslađenih) sokova i drugih pića,
• alkohola u cijelosti.
Bitna je odrednica pretilosti činjenica da je ona posljedica stvorenih navika i stoga u pristupu zahtijeva istu ozbiljnost kao i alkoholizam, narkomanija, tabletomanija ili bilo koja druga ovisnost.

Odgovorni urednik: dr. Vladimir Smešny

 

 

 

 

 

Debljina – javnozdravstveni izazov današnjice

OSVIJESTIMO OPASNOST

Debljina (pretilost) kronična je bolest u kojoj dolazi do prekomjernog nakupljanja masti u tijelu. Za utvrđivanje pothranjenosti, normalne ili prekomjerne tjelesne težine te pretilosti u odraslih osoba oba spola, koristimo se određivanjem indeksa tjelesne mase (BMI).

  

Debljina - pošast modernoga doba

JEFTINA HRANA, SKUPO ZDRAVLJE

Suvremeni stil života odgovoran je za epidemiju debljine, kako u svijetu, tako i u našoj zemlji. Svaki je peti stanovnik naše zemlje debeo, a oko 40% stanovnika ima prekomjernu tjelesnu težinu, tako da su ljudi s normalnom tjelesnom težinom danas u manjini.

  

ŽIVIMO U DEBELOM, DEBELOM SVIJETU

Prevencija pretilosti definitivno se zanemaruje. Pa koje je onda rješenje za mnogobrojne pretile osobe i, što je najtragičnije, sve veći broj pretile djece?

  

Grad Rijeka: Za zdraviji život

HRANE LI SE RIJEČANI ZDRAVO?

Tipičan način života većine ljudi podrazumijeva mnoga ponašanja koja uključuju rizik od bolesti i ozljeda. Milijuni ljudi puše cigarete, pretjerano piju alkohol, koriste droge, jedu masnu hranu, jedu previše ili su premalo tjelesno aktivni. Ipak, mnogi srećom postaju svjesni opasnosti koje donosi takav način života i mijenjaju svoje ponašanje kako bi zaštitili vlastito zdravlje.

  

Što je zdravo, a što debelo

SMANJI UNOS I POVEĆAJ POTROŠNJU

Biti debeo u običnom govoru znači imati već na prvi pogled tjelesnu težinu preveliku u odnosu na visinu. U medicinskom značenju postoje tri točno omeđene vrste debljine (s rasponima u kilogramima), tj. prekomjerne tjelesne težine zbog nakupljanja masnog tkiva u tijelu, i to: 1. povećana tjelesna težina koja znači povećan rizik (opasnost) za zdravlje jer ima za posljedicu povećan rizik obolijevanja od mnogih, uglavnom degenerativnih bolesti, 2. debljina (pretilost) koja znači velik rizik za zdravlje i 3. teška ili patološka debljina koja znači vrlo velik rizik za zdravlje.

  

Kompulzivno prejedanje

SPAS U HRANI

Poremećaji prehrane uključuju ozbiljne smetnje ponašanja pri uzimanju hrane. Obično se javljaju u obliku ekstremne i nezdrave redukcije unosa hrane ili prenaglašenog kompulzivnog prejedanja. Smatra se da poremećaji prehrane nisu prouzročeni neuspjehom volje, nego su to stvarni i izlječivi biopsihosocijalni poremećaji u kojima, među ostalim obilježjima, određeni obrasci ponašanja izmiču kontroli.

  

Nove antropometrijske mjere Svjetske zdravstvene organizacije za praćenje rasta i razvoja djece do

DOPUŠTENE KRIVULJE

U prevenciji debljine značajno mjesto imaju odgovarajući standardi s kojima se uspoređujemo da bismo znali da li smo debeli ili nismo. Uobičajeno je da se te mjere u dječjoj dobi prikazuju krivuljama rasta. Do tih mjera dolazi se mjerenjem neke populacije.

  

Debljina u starijih osoba

KAD JE STAROST «TEŠKA»

Debljina, uz pothranjenost i nepravilan unos hrane, pušenje, alkoholizam i druge ovisnosti, tjelesnu neaktivnost, nepravilno uzimanje lijekova, neprovedbu preventabilnih zdravstvenih mjera za starije osobe, tjelesne poremećaje, psihičke promjene, neliječeno povećanje krvnog tlaka, stanje zubala, lošu osobnu higijenu, izlaganje vanjskim utjecajima i nepoštivanje propisa liječnika, pripada čimbenicima nastanka bolesnog starenja

  

Prehrana i zdravo starenje

BIOLOŠKA DOB NE MORA BITI I KRONOLOŠKA

Dva su osnovna poremećaja u prehrani starijih ljudi. Prekalorična i nekvalitetna prehrana može dovesti do pretjeranog debljanja i istovremenog nedostatka nutrijenata, sa svim posljedicama koje mogu proizaći iz toga stanja (šećerna bolest, visoki krvni tlak, aterosklerotske promjene, rak).

  

Debljina - posljedica ili uzrok hormonske neravnoteže

PROMJENA ŽIVOTNIH NAVIKA

Debljina (pretilost) prekomjerno je nakupljanje masti u tijelu i predstavlja ozbiljan zdravstveni problem koji ugrožava zdravlje. Debljina je rizični čimbenik za nastanak niza bolesti (bolesti srca i krvnih žila, rak, šećerna bolest itd.) te znatno pridonosi pobolijevanju i smrtnosti. Rizik obolijevanja i umiranja pretilih osoba puno je veći u usporedbi s osobama normalne tjelesne težine.

  

Debljina i kako je liječiti

PRIVREMENI «ESTETSKI» NEDOSTATAK

Debljina je stanje prekomjernog nakupljanja masnog tkiva i uglavnom nastaje kao posljedica neravnoteže između količine unesene i potrošene energije u organizmu.

  

Kirurško liječenje patološke pretilosti

MOZAK ZNA KAD JE ŽELUDAC PUN

Kada čujete bolesnika koji u razgovoru s kirurgom, prije odluke o načinu liječenja, kaže: “Osjećam da me vlastito tijelo ubija!”, u trenutku shvatite da je to iskren izričaj za pomoć bolesnika koji ne boluje od raka ili sličnih, uglavnom neizlječivih bolesti, no njegova bolest polako ali sigurno vodi u smrt.

  

Tretman pretilosti

GRUPA JE ZAKON

U posljednjih nekoliko godina prevalencija pretilosti, kako u razvijenim zemljama, tako i u zemljama u razvoju, poprima karakteristike epidemije. Čimbenici nastanka i održavanja prekomjerne tjelesne težine brojni su i različiti za svakoga pojedinačno.

  

Probavni poremećaji

PEPTIČKI ULKUS

Ulkus digestivnog trakta bolest je, koju je imao svaki deseti čovjek barem jednom u tijeku svog života. Tako česta pojava te bolesti upućuje na posebnu pozornost pri dijagnozi, liječenju i prevenciji.

  

Bolesti štitnjače

OD UMORA DO POJAČANE AKTIVNOSTI

  

Izazovi života

(NE)AKTIVNOST MLADIH

Mnoga istraživanja u brojnim zemljama pokazuju «epidemiju» porasta prekomjerne tjelesne mase i debljine, ne samo kod odrasle populacije, nego već i kod mlađih naraštaja školske dobi (pa i najmlađih). Gdje su uzroci takvog trenda i kako izbjeći posljedice?

  

(Rosa centifolia L.)

Vrtna ruža

Ruža potječe iz Perzije - odakle su je, u srednjem vijeku, Rimljani prenijeli u Europu. Zanimljivo je napomenuti da je u srednjem vijeku vrtna ruža bila vrlo poznata i cijenjena ljekovita biljka, ali je kasnije pala u zaborav. Tako mnogi, i danas, ružu drže ukrasnom i mirišljivom biljkom koja se više koristi u kozmetici nego kao pomoćno ljekovito sredstvo. To je, dakako, nepravda prema vrtnoj ruži jer je ona korisna ljekovita biljka. Također je potrebno istaknuti da službena medicina ni do dana današnjega nije priznala ružinu ljekovitost, ali narodna medicina u ruži vidi dobar lijek za više tegoba.

  

Zdrav način života - možemo li izbjeći dijabetes

JEDNA OD POSLJEDICA STRESA

Živimo usred ‘epidemije’ dijabetesa. Preko 10% ljudi u razvijenim zemljama Zapada ima dijabetes tipa 2, preko 20% se nalazi u preddijabetičkom stanju, a preko 50% dijabetičara niti ne zna da ima dijabetes.