Debljina u starijih osoba
KAD JE STAROST «TEŠKA»
Debljina, uz pothranjenost i nepravilan unos hrane, pušenje, alkoholizam i
druge ovisnosti, tjelesnu neaktivnost, nepravilno uzimanje lijekova, neprovedbu
preventabilnih zdravstvenih mjera za starije osobe, tjelesne poremećaje, psihičke
promjene, neliječeno povećanje krvnog tlaka, stanje zubala, lošu osobnu higijenu,
izlaganje vanjskim utjecajima i nepoštivanje propisa liječnika, pripada čimbenicima
nastanka bolesnog starenja
Metodološko utvrđivanje zastupljenosti prekomjerne tjelesne težine i debljine
procjenjuje se uporabom dviju jednostavnih metoda: 1. izračunavanjem indeksa tjelesne težine – ITM (engl. Body Mass Index – BMI), koji se izračuna dijeljenjem tjelesne težine u kilogramima s kvadratom visine u metrima (kg/m2); ITM preko 25 kg/m2 definira se kao prekomjerna tjelesna težina, a preko 30 kg/m2 kao debljina;
2. mjerenjem opsega struka (engl. waist circumference); istraživanja su pokazala da je nakupljanje suviška masnog tkiva u području trbuha (oblik jabuke) važan čimbenik rizika za razvoj određenih bolesti. Naime, muškarci čiji je opseg struka veći od 102 cm i žene čiji je opseg struka veći od 88 cm imaju veći rizik za razvoj šećerne bolesti, dislipidemije, hipertenzije i kardiovaskularnih bolesti upravo zbog nakupljanja masnog tkiva u suvišku u području abdomena.
Gerontološka datoteka o hospitalizacijama gerijatrijskih bolesnika u Hrvatskoj, u kojih je utvrđena debljina, u 2004.g., ukazuje na 282 hospitalizacije uzrokovane debljinom, od kojih je 3,55% starijih od 65 godina, pri čemu su žene u većini.
Tako je tijekom 2003. godine provedena Hrvatska zdravstvena anketa na slučajno odabranom uzorku starijih osoba po županijama Hrvatske, s obuhvatom od 2 952 osobe starije od 65 godina. Gerontološka analiza upućuje na to da gotovo polovica (46%) populacije grada Zagreba starije od 65 godina ima prekomjernu težinu (ITM 25-29,9), pri čemu je prevalencija viša u muškaraca nego u žena (56,2%, odnosno 40%). Debelo je (ITM >30) 29,1% starije populacije, s tim da je prevalencija značajno viša u žena nego u muškaraca (33,1%, odnosno 22,3%).
Ističemo usporedbu gerontoloških pokazatelja negativnog zdravstvenog ponašanja u starijih, kao što je debljina u korisnika domova za starije u 2004.g. iz različitih županija Hrvatske, koji ukazuju na fizičku neaktivnost 62,61% starijih korisnika u domovima Pešćenica, Lobor Grad, Ksaver i Caritas (813 osoba), u usporedbi s također značajnim udjelom od 43,38% osoba koje su fizički neaktivne iz domova Vukovar, Vinkovci, Ilok, Beli Manastir, Osijek (385 osoba).
Ako se analizira utvrđeni indeks tjelesne mase (ITM) u korisnika domova za starije u kojima je on određen s vrijednošću iznad 30, što označava debljinu, značajan je njihov udio od čak 20,22% u domovima: Dubrovnik, Vela Luka, Udbina i Rijeka te gotovo identičan udio u korisnika domova: Caritas, Pešćenica, Trnje, Ksaver i Lobor Grad, kao i u korisnika domova Vinkovci, Osijek, Beli Manastir, Ilok i Požega (20,04%).
Rezultati zagrebačkog gerontološkog istraživanja (2005.g.), provedenog među korisnicima domova u dobi od 65 do 74 godine (938 osoba), pokazali su prisutnost debljine u gotovo polovice žena i trećine muškaraca, dok 62,21% korisnika domova starijih od 75 godina ima normalne vrijednosti ITM-a.
Nameće se hipotetski zaključak, koji potvrđuju i hrvatska i europska gerontološka istraživanja, kako starije osobe koje su debele ne doživljuju duboku starost od 85 i više godina zbog prevalencije mršavih starijih osoba u dobi od 95 i više godina.
U
okviru kontinuiranog stručnog usavršavanja doktora primarne zdravstvene
zaštite iz zdravstvene gerontologije, organizacijom Gerontoloških tribina,
redovite djelatnosti Centra za gerontologiju Zavoda za javno zdravstvo Grada
Zagreba, od 2001. godine provodi se gerontološko istraživanje o prisutnosti
preventabilnih čimbenika rizika nastanka bolesnog starenja, u slučajnom
odabiru sudionika tribine, doktora primarne zdravstvene zaštite i drugih
stručnjaka koji skrbe o zaštiti zdravlja starijih osoba.Cilj je istraživačke gerontološke zadaće utvrđivanje stava liječnika obiteljske medicine o preventabilnoj bolesti debljine u usporedbi s njihovim primijenjenim mjerama primarne i sekundarne prevencije, kako za gerijatrijskog bolesnika, tako i u odnosu na vlastito zdravlje. Svrha je ukazivanje na psihološki model identifikacije gerijatrijskih pacijenata s doktorima primarne zdravstvene zaštite, liječnicima obiteljske medicine - glavnim nositeljima zaštite zdravlja starijih osoba.
Tako su preliminarni rezultati zagrebačkog gerontološkog istraživanja, provedenog u skupini od 120 sudionika Gerontološke tribine, doktora primarne zdravstvene zaštite koji skrbe za gerijatrijske bolesnike, pokazali 45,0% njihovog udjela s prekomjernom tjelesnom težinom. Gerontološka analiza rezultata dobivenih mjerenjem kolesterola ukazuje kako čak 67,7% liječnika primarne zdravstvene zaštite ima povišene vrijednosti.
Kada su se usporedili analitički dobiveni rezultati o pojavnosti vodećih čimbenika rizika za razvoj cirkulacijskih bolesti (ITM, GUK, ukupni kolesterol te krvni tlak), u grupi doktora primarne zdravstvene zaštite, kao i u skupini ispitanika drugog stručnog profila koji skrbe u zaštiti zdravlja starijih osoba, ustanovljeni su gotovo istovjetni rezultati.
Kako su provedena gerontološka istraživanja potvrdila poistovjećivanje gerijatrijskog bolesnika sa zdravstvenim ponašanjem svoga doktora primarne zdravstvene zaštite (pozitivni transfer) koji o njemu skrbi, posebno značenje ima i Program praćenja te proučavanja s evaluacijom negativnog zdravstvenog ponašanja samih doktora primarne zdravstvene zaštite i drugih stručnjaka koji skrbe o zaštiti zdravlja starijih ljudi u odnosu na preventabilno gerontološko savjetovanje i davanje uputa za primjenu primarne i sekundarne prevencije starijih osoba.
Zbog toga su posebno vrijedni rezultati gerontološke javnozdravstvene analize provedenog istraživanja o primjeni primarne i sekundarne prevencije u navedenih stručnjaka, gdje udio od 91,2% ima decidirani sinonimni stav za debljinu kao bolest i kao vodeći preventabilni čimbenik za nastanak bolesti cirkulacijskog sustava, što jasno ukazuje na značenje edukacijske uloge doktora primarne zdravstvene zaštite kao promotora pozitivnog zdravstvenog ponašanja u prijenosu i savjetovanju starije populacije o kojoj zdravstveno skrbi.
