Trudnoća i prekomjerna težina
 
POGREŠNO JE JESTI ZA DVOJE
 
Tjelesna težina buduće majke trebala bi biti normalna. Žene koje imaju prekomjernu težinu, trebale bi prije planiranog začeća smršaviti, ali brižljivo birajući namirnice, a ne izgladnjivanjem.
 
 
Pretilost može uzrokovati neplodnost, a u trudnoći ženu izlaže velikom riziku za pojavu:
- proširenih vena,
- bolova u leđima i išijasa,
- povišenog krvnog tlaka,
- eklampsije (konvulzija nakon kojih nastupa koma),
- nužnosti da se porođaj obavi carskim rezom.
 
 
Zdravlje djeteta ovisi o majčinoj prehrani
 
Pretilost majke značajan je rizik i za zdravlje njezina djeteta. Staru izreku da se u trudnoći jede za dvoje, za koju se na osnovi današnjih spoznaja zna da je pogrešna, bilo bi dobro zamijeniti savjetom da se u trudnoći jede dvostruko kvalitetnije.
Malo koja trudnica zna da pogrešnom prehranom ugrožava zdravlje svoga djeteta. Spominju se dva osobito važna razdoblja tijekom života u majčinoj utrobi. Prvo je početak trudnoće, kada buduća majka, ako jede previše ili premalo, loše utječe na kasniju ravnotežu između djetetova unosa hrane i rasta. Drugo su ključno razdoblje posljednja tri ili četiri mjeseca, kada se odvija diferencijacija i umnožavanje masnih stanica djeteta.
Pretilost majke može ugroziti dojenje, koje je najzdraviji oblik prehrane novorođenčeta. U usporedbi sa ženama normalne tjelesne težine, pretile majke imaju značajno manje izgleda da će imati dovoljno mlijeka za dojenje. Prekomjeran unos kalorija, ugljikohidrata, mliječnih proizvoda, nekvalitetnih namirnica, što je u razvijenim zapadnim zemljama prilično česta pojava u trudnoći, smatra se glavnim razlogom što su djeca danas izrazito sklona pretilosti. Takva prehrana trudnice povezuje se i s povećanim rizikom za dijabetes i alergije kod djece u kasnijoj dobi.

Koliko jesti
Ministarstvo zdravstva preporuča unos energije od 1900 kcal dnevno za žene od 19 do 50 godina koje nisu trudne. U vrijeme trudnoće potrebno je dodatnih 150 kcal dnevno tijekom prvog tromjesečja te po 250 kcal dnevno u drugom i trećem tromjesečju. Niskokaloričnu prehranu tijekom trudnoće treba izbjegavati.

Poželjna tjelesna težina
Poželjna tjelesna težina u trudnoći ovisi o tome koliko je žena imala kilograma kad je zatrudnjela:
- vrlo mršava žena (BMI manji od 18,5) treba se udebljati barem 15 kg,
- žena s idealnom težinom (BMI 22) morala bi dobiti između 11 i 12 kg,
- žena normalne tjelesne težine (BMI 23-24) ne bi se smjela udebljati više od 10 kg,
- žena s prekomjernom težinom (BMI 25-29) trebala bi dobiti 7-8 kg, a ne bi se smjela udebljati 15 ili više kila jer to nepovoljno utječe na njezino zdravlje, a kod djeteta povećava sklonost pretilosti,
- pretila žena (BMI 30 i više) ne bi se smjela udebljati više od 5 ili 6 kg, i to samo u zadnjem tromjesečju trudnoće; svako povećanje težine iznad 7 kg za nju bi bilo opasno.
Privremeni gubitak kilograma može se u početku trudnoće dogoditi ženama koje pate od jakih jutarnjih mučnina s povraćanjem.

Najbolja kontrola prehrane, tj. pridržavanja jelovnika, jest vaganje jednom tjedno: ako je povećanje tjelesne težine tjedno veće od 500 grama u zadnja četiri mjeseca trudnoće, znači da trudnica jako griješi u prehrani ili previše jede te mora smanjiti količinu unesene hrane i brižljivo birati namirnice. Vaga je najbolji savjetnik trudnice.

Zbog čega je debljina u trudnoći rizična
U trudnoći postoje rizici od povišenog tlaka, trudničkog dijabetesa, infekcije mokraćnih puteva, upale vena, plućne embolije, žučnih kamenaca. Prekomjerna težina dodatno i značajno povećava te rizike.
Poslije poroda pretile žene teže i sporije se oporavljaju, imaju veći rizik za urinarne inkontinencije, upale vena, nemogućnosti izlječenja od gestacijskog dijabetesa. Dijete se može roditi preteško (teže od
4 kg), što je često nepovoljno za dijete.
Danas je poznato da prehrambene navike trudnice utječu na zdravlje djeteta u svim razdobljima njegova budućeg života. Osim na količinu unesene hrane, važno je paziti i na odabir i kvalitetu namirnica te raspored i broj obroka. Djeca majki koje imaju ustaljen ritam uzimanja obroka lakše uspostavljaju ujednačen ritam hranjenja.
 
 
UNOS BJELANČEVINA
 
Preporučeni unos bjelančevina je 1 gram po kilogramu tjelesne težine. To znači da žena koja ima 60 kg treba 60 gr bjelančevina dnevno, a to odgovara količini 300-350 grama goveđeg ili ribljeg mesa. Nešto više treba ženi koja nosi blizance i onoj koja je vrlo mlada, pa njezin fiziološki razvoj još nije završen. Samo su žene koje ne odustaju od niskokalorične prehrane i vegetarijanke izložene riziku od posljedica nedostatnog unosa bjelančevina.
 
 
ODABIR UGLJIKOHIDRATA
 
U trudnoći se majčin metabolizam ugljikohidrata značajno mijenja pod utjecajem hormona. Prehrana trudnice mora sadržavati ugljikohidrate sa srednjim ili niskim glikemičkim indeksom (koji se sporo razgrađuju, cjelovite nezaslađene žitarice) i potrebno ih je rasporediti u 3-4 obroka dnevno. Zbog promjena u metabolizmu tijekom trudnoće, trudnice su vrlo osjetljive na posljedice gladovanja. Zato je jako važno da ne preskaču obroke, jer to izaziva hipoglikemiju. Posljedica poludnevnog gladovanja trudnice jednaka je učinku jednotjednog gladovanja kod žene koja nije trudna.
 
 
VAŽNOST MASNOĆA TIJEKOM TRUDNOĆE
 
Osim što masti trebaju plodu za stvaranje vlastitih tjelesnih masnoća, fosfolipidi su nužni za formiranje njegovog mozga. Fosfolipidi se nalaze u jajima, proizvodima od soje, sezama, u pšeničnim klicama. Esencijalne masne kiseline nezamjenjive su za naš metabolizam. Organizam ih ne može proizvesti, a osobito su važne za trudnice. U većim količinama ima ih u biljnim uljima, ribi, piletini, jajima, crvenom i crnom ribizu. Dobro je da trudnica jede ribu 3-4 puta tjedno.
 
 
POVEĆANA POTREBA ZA PIĆEM
 
Količina tekućine u tijelu žene tijekom trudnoće značajno se povećava, a to je uzrokovano povećanjem količine krvi i ostalih tjelesnih tekućina. Dodatna tekućina nužna je zbog pojačane reapsorpcije natrija, kalija, kalcija.
Ako buduća majka ne pije dovoljno tekućine, posljedice mogu biti:
- smanjena količina plodove vode, što komplicira porod,
- stvaranje bubrežnih kamenaca,
- infekcija mokraćnih puteva s mogućim štetnim posljedicama za dijete,
- pojačana opstipacija, što pogoduje nastanku hemoroida.
Sve su to razlozi zbog kojih trudnice moraju svaki dan popiti 1,5 do 2 litre tekućine. Najbolje je da piju običnu vodu, svježe iscijeđene sokove, manje količine mineralne vode bogate kalcijem i magnezijem, male količine čokolade koja sadrži najmanje 70% kakaa.



Pravilnom prehranom zaštititi zdravlje djeteta
Kvalitetna prehrana trudnice od presudne je važnosti za buduće zdravlje djeteta. Nemar ili pogreške mogu kod djeteta prouzročiti razne poremećaje u djetinjstvu i u odrasloj dobi.

1. Sprječavanje loših prehrambenih navika
Krajem drugog mjeseca trudnoće osjetilni organi fetusa već su razvijeni i u funkciji. U njegovu tijelu nalazi se posebna struktura koja se naziva Jaacobsonov organ. Zahvaljujući toj strukturi, fetus može osjetiti mirise otopljene u plodovoj vodi. Okusni pupoljci na njegovu jeziku omogućuju mu da osjeti skrivene okuse amnionske tekućine. Zbog toga je majčina prehrana vrlo bitna za razvoj osjetila fetusa. Što je majčina prehrana raznovrsnija, to će njezino dijete kasnije lakše prihvaćati i otkrivati, odnosno prepoznavati okuse koje je već upoznalo u maternici.
Kolostrum ima isti miris kao plodova voda te stavljanje djeteta na prsa odmah po rođenju ima važnu ulogu za stjecanje osjetilne percepcije.

2. Smanjenje mogućnosti alergija
Posljednjih godina, neka istraživanja potvrdila su povezanost alergija kod djece s namirnicama koje majka unosi tijekom trudnoće. U obiteljima sa sklonošću na alergene iz pojedine hrane, valja tijekom trudnoće izostaviti takve namirnice.
Najčešći su alergeni kikiriki, rakovi, školjke, jagode, jaja. Izuzetno je jak alergen dim cigarete te se trudnicama zabranjuje pušenje, a štetno je i da borave u zadimljenom prostoru.

3. Smanjenje mogućnosti dijabetesa tipa II
Žene koje tijekom trudnoće jedu prevelike količine hiperglikemičnih ugljikohidrata (šećer, bijelo brašno, krumpir) pridonose povećanju rizika da njihovo dijete u odrasloj dobi oboli od dijabetesa.
I djeca žena pothranjenih u trudnoći češće pokazuju netoleranciju na šećer, koja u kasnijoj dobi može prijeći u dijabetes.

4. Sprječavanje kardiovaskularnih bolesti
Pokazalo se da su djeca čija je porođajna težina bila ispod prosječne izloženija riziku od koronarnih bolesti, visokog krvnog tlaka i povišenog kolesterola u odrasloj dobi.

5. Sprječavanje debljine
U slučajevima kad je prehrana trudnice nekvalitetna, rađaju se hipotrofična djeca. Za takvu djecu kažu da pripadaju «štedljivom fenomenu», a za njih je karakteristično da su sklona debljanju i kad jedu normalne količine hrane.
Trudnice koje se hrane prekomjerno također potiču sklonost djeteta debljanju.
 
 
Anica Stanković, vms