DOWNLOAD      .pdf 1 659 Kb

MLADI I NAJMLAĐI IMAJU PRAVO
NA SVOJU BUDUĆNOST

Svake godine na Svjetski mjesec posvećen dojenju, i pored svega što je dosad rečeno o značenju, unapređenju i očuvanju tog tako važnog razdoblja u rastu i razvoju svakog od nas, osjeti se potreba više razmišljati i činiti za mlade i najmlađe nego neki drugi mjesec u godini.
Uvijek polazeći od civilizacijske obveze odraslih na potpunu odgovornost za rast i razvoj mladih do njihove punoljetnosti, treba ponoviti da je to više od običaja ili konvencije.
U sustavu zaštite zdravlja običaj je i obveza na vrijeme uočiti pojave koje se povećavaju u vremenu ili obuhvaćaju sve više osoba. To se u struci kaže: «pojava poprima epidemijske razmjere».
Ovom prigodom nešto više o pojavi koju zovemo nasilje među mladima. Pojavu treba razlučiti od «nasilja odraslih prema mladima» ili od «nasilja mladih prema odraslima» (zasad nešto rjeđe).
Zašto bi se uopće sustav zaštite zdravlja trebao baviti tom pojavom kad ona prije svega podsjeća na društveni odnos, a ne na zdravlje. Zato što se sustav ne odriče «duševnog zdravlja», a ono je uvijek poremećeno kad dođe do pojave nasilja.
Korektno je započeti s nasiljem koje je po prirodi agresija, a potom s nasiljem kao odgovorom na to. Time se ni u kojem slučaju ne dovodi u pitanje: «da li je dozvoljeno na nasilje odgovoriti nasiljem – ne, nije»!
Što je sve odgovornost odraslih – roditelja, rodbine, ukućana, odgajatelja, učitelja, sportskih i drugih «trenera», uopće svih kojima se djeca i mladi, makar povremeno, povjeravaju? Kao kod svih poremećaja u rastu i razvoju (nasilje u mladih je poremećaj), njihova je odgovornost:
• uočiti problem na vrijeme, jer svaka negativna pojava protekom vremena postaje sve teže rješiva,
• podijeliti problem s ostalima koji problemu svjedoče (roditelji – učitelji npr.jer njegovo negiranje i prikrivanje sigurno šteti i produbljuje ga,
• obratiti se onima koji se problemom profesionalno bave (psihologu, pedagogu, liječniku …),
• ne koristiti represiju kao nadomjestak za traženje uzroka (nasilje je u praksi uvijek pogrešan odgovor na nešto što mladi najčešće ne razumiju), jer nasilnik nije samo krivac, već također žrtva.
Posljedice nasilja nisu jednake ni po obliku pojavljivanja, niti po tome da li se pojavljuju unutar generacije ili prema još mlađima, unutar spola ili među spolovima (ženski je češće žrtva od muškog).
Da li odrasli potiču mlade na nasilje? Nažalost – da, iako je uobičajena izlika – ne namjerno. Kako? Na bezbroj načina (neodgovorno ponašanje – za mlade gotovo uvijek bez pripreme i obrazloženja), a evo nekoliko primjera:
• nasilno (makar samo verbalno) rješavanje svojih problema pred mladima,
• nasilno «(ne)rješavanje» širih, društvenih problema – «neredi» i odgovor na njih,
• nasilje kroz medije – «javnost ima pravo na istinu»,
• nasilje kroz «umjetnost» – glazba, film, književnost …
• nasilje u sportu (aktivno – ponašanje sportaša ili pasivno – ponašanje promatrača),
• nasilje kao oblik «kulture i običaja» (najčešće prema djevojčicama),
• nasilje kao «oblik zabave» odraslih – pornografija (bez maloljetnika jer prisutnost maloljetnika je po definiciji nasilje nad mladima)…
Ovaj tužan niz svakodnevice mogao bi se još dugo nastaviti.
Ima li rješenja?
Ima, makar djelomičnog, a to je znanje! Mladi mogu učiti i shvatiti i mnogo složenije pojave od «neodgovornosti odraslih», loših posljedica «oponašanja odraslih» i «pogrešnih odgovora na nerazjašnjena pitanja».
Pa zašto ih sustavno ne učimo životu i preživljavanju u svijetu koji ih okružuje, a možda još gori očekuje?!
Budućnost sa što manje nasilja moguća je, zar ne?!

Svjetski tjedan promidžbe dojenja – 1-7. kolovoza 2007.

Tegobe u trudnoći

Hormonske aktivnosti tijekom devet blaženih mjeseci neminovno donose mnoge promjene u organizmu trudnice. Mame znaju taj osjećaj sreće i posebnosti, ali i široku lepezu prolaznih tegoba, koje stručna literatura dijeli po tromjesečjima, što ne znači da se javljaju tim redom. Neke se mogu provlačiti tijekom cijele trudnoće, a neke i izostanu.

Trudnoća i prekomjerna težina

Tjelesna težina buduće majke trebala bi biti normalna. Žene koje imaju prekomjernu težinu, trebale bi prije planiranog začeća smršaviti, ali brižljivo birajući namirnice, a ne izgladnjivanjem.

Bol u uhu kod najmlađih

Tijekom djetinjstva bol u uhu jedan je od najčešćih problema. Svako treće dijete u prvoj godini života barem jednom osjeti bol u ušima. Istraživanja su potvrdila da bebe koje sisaju rjeđe obolijevaju od infekcije uha od onih kojima majke daju umjetnu hranu.

Obiteljska grupa i društvo

Liječnici se u svojim ordinacijama susreću s nekim pitanjima koja su do danas još nedovoljno definirana. Jedno je takvo pitanje ono o psihofizionomiji današnje obitelji. Znanstveni rezultati u tom su istraživanju skromni.

Spolni odgoj

Neka cijeli svemir bude knjigom mojem djetetu.
Shakespeare

Važnost pozitivne slike o sebi kod djece i adolescenata

Istraživanja u svijetu i u Hrvatskoj pokazala su da djeca i adolescenti s poremećajima u ponašanju imaju lošiju sliku o sebi nego njihovi vršnjaci. Mnogi autori smatraju da je pozitivan identitet zaštitni čimbenik nastanka i razvoja poremećaja u ponašanju u širem smislu, pa tako i delinkvencije u užem smislu društveno nepoželjnih ponašanja.

Ljubav i nasilje u adolescentskim vezama

«Muškarci nisu izbjegavali nikakva sredstva kada su trebali braniti nevinost žene, ali niti kada ju je trebalo oduzeti.»
Axel Sandemose

Učenje modeliranjem

Djeci svih uzrasta zajedničko je ovo: uši zatvaraju savjetu, a oči otvaraju primjeru
“Učenje bi bilo izuzetno naporno, a i rizično, kad bi se ljudi morali oslanjati isključivo na učinke svog ponašanja kako bi znali što činiti. Na sreću, većinu ponašanja naučimo promatranjem putem modeliranja: promatrajući druge shvaćamo kako se neko ponašanje izvodi i kasnije nam to služi kao putokaz za vlastito ponašanje. To što možemo barem približno iz tuđih primjera naučiti neko ponašanje, spašava nas nepotrebnih pogrešaka.”
Albert Bandura

Agresivnost kod učenika

U nastavnoj praksi, radeći s učenicima u razvojnoj dobi, često sam imala priliku susretati učenike koji još u ranom djetinjstvu nisu naučili kako se nositi s frustracijama, kako prevladati strah i tjeskobu i kako razvijati prijateljstva.

Psihologija društva

Emocionalno je nasilje perfidan oblik zlostavljanja, a nerazgovaranje njegov najsvirepiji oblik.
I. Stanić

Twinsburški blizanci

Iz knjige Martina Seligmana, “Optimistično dijete”, kod nas u izdanju IEP-D2 iz Zagreba, za čitatelje Narodnog zdravstvenog lista sažimljem istraživanje o tome je li optimizam nasljedan.

Histerija-disocijativni poremećaj

Poznato je da se epileptički napadi vrlo često javljaju kao odgovor na neku izraženu afektivnu reakciju, obično poslije neke konfliktne situacije, naglog uzbuđenja. Bolesnici sami zapažaju da im smetaju nerviranje i jaka uzbuđenja i mnogi se trude da ih izbjegnu. Epileptični napadi rijetko se javljaju u fazi povišenog afektivnog tonusa, već mnogo češće u fazi relaksacije, kad se pacijent smiri.

Fizikalna terapija kao preventiva

Životno iskustvo svakog od nas svjedok je sporog i teškog povratka organizma putem rehabilitacije u normalne životne aktivnosti ako smo zbog neke teže bolesti ili povrede bili prisiljeni dulje ležati u postelji. Vrlo je čest slučaj kod starijih ljudi, koji se nađu takvoj situaciji, da za njih povratka više nema.

Eterična ulja u grupnoj psihoterapiji

U grupnoj psihoterapiji verbalnu metodu mogu upotpuniti i zvukovna, vidna ali i mirisna sredstva, stvarajući napose povoljne prirodne ugođaje. Povoljna su tu umirujuća djelovanja kod stanja grupne tenzije, a još češće stimulirajuća, antidepresivna djelovanja, što ih ciljano omogućuju (kao i druga djelovanja) pojedine vrste eteričnih ulja.

Pravilna prehrana

Od kasnih 80-ih godina prošloga stoljeća pa do danas intenzivno je istraživan i opisivan jedan društveni i medicinski problem čija pojavnost raste proteklih pedesetak godina. Radi se o pojavi nekontroliranog i razuzdanog prejedanja koje se kod pogođenih ljudi javlja svakodnevno, a najmanje dva puta tjedno tijekom promatranih šest mjeseci. Pri tome se jedu ogromne količine ugljikohidratne visokorafinirane hrane (sladoled, krafne, slatkiši i sl.) ili tzv. „junk“-hrane (hamburgeri, pizze, čips i sl.).

Preporučene mjere zaštite za starije osobe pri izlaganju visokim temperaturama zraka

Stručni stav o potrebi potpuno trijezne vožnje

U tisku često izlaze članci u vezi s dopuštenom količinom alkohola u krvi u prometu, u kojima se neki zalažu za ponovnih 0,5 promila. To je uobičajeni stav manjine, koja je zapravo sklona piti, ne čašu, nego flašu vina, nakon čega se vraća s rođendanskih slavlja kući.

Karakteristike reprodukcije u profesionalnih plesačica

Plesačice se profesijom počinju baviti vrlo rano, još u djevojačko doba. Od brojnih koje započinju ranim bavljenjem plesom tek ih se manji dio nastavi baviti plesom profesionalno.

(Prunus avium L.)

(Zea mays L.)