Stručni stav o potrebi potpuno trijezne vožnje

I PRAG VOZI TRIJEZNO

U tisku često izlaze članci u vezi s dopuštenom količinom alkohola u krvi u prometu, u kojima se neki zalažu za ponovnih 0,5 promila. To je uobičajeni stav manjine, koja je zapravo sklona piti, ne čašu, nego flašu vina, nakon čega se vraća s rođendanskih slavlja kući.

Navode se razne zemlje s raznim promilskim ograničenjima, ali ne sustavno. Tu problematiku sustavno najbolje riješenu ima Švedska, s 0,2 grampromila kao granicom dopuštenoga u prometu. Druge oceanske protestantske zemlje sklonije su granici od 0,8 promila, ali uz tako stroge zakone da vozač treći put uhvaćen u prekoračenju te granice bude lišen vozačke dozvole na deset godina.

Brojevi sve kažu

Međutim, bitni je argument za promile u vožnji činjenica da već i ispod 0,5 gram promila dolazi do poremećaja u refleksima, u pažnji te u svojstvima vida, a posljedica toga je dvostruki broj smrtnih prometnih unesrećenja kod 0,5 grampromila u usporedbi s potpunom (0,0 promilskom) trijeznošću. Upravo na to ukazuje mnogo manji broj poginulih po donošenju novog zakona 2006. godini, tj. 9 osoba prema 14 osoba u 2005. godini – prema starom zakonu, u kategoriji poginulih od 0 – 0,5 promila alkohola u krvi. Kod viših alkoholnih intoksikacija nisu se niti očekivale razlike u broju poginulih, jer se tu nisu promijenili zakonski uvjeti kažnjavanja. Te rezultate iznijele su sve novine, iako su pogrešno zaključile da novi zakon nije ničemu koristio u smislu prometne sigurnosti. Dakle, upravo je suprotno. Te stručne statistike, svjetske, a napose državne američke statistike, ukazuju na potrebu vožnje u potpuno trijeznom stanju. Jasno da ovisi o društvenoj i političkoj svijesti pojedinih država koliko će to prihvatiti i uvažiti. U Europi se u Francuskoj, Sloveniji, Portugalu i Grčkoj upravo vodi bitka za sniženje dopuštenih promila u prometu sa 0,5 na 0,2. Pretpostavljamo da će do 2010. godine većina europskih zemalja biti ispod 0,5 promila. Prema tome, čisto praktično, u času našeg stupanja u EU morat ćemo se prilagođavati većini članica EU, a to će biti oko dopuštenih 0,2 promila alkohola u krvi u prometu, što će vjerojatno trajati barem dio sljedećeg desetljeća. U Hrvatskoj u praksi zapravo podnosimo 0,1 (ili možda i 0,2 ?) promila u prometu. Prema tome, stručna će se potreba za vožnjom u potpuno trijeznom stanju politički realno prilagođavati možda samo do 0,2 promila. A u nulpromilskima Pragu i Budimpešti strani se turisti već desetljećima snalaze vozeći trijezni u svojim autima. Isto tako, ugostitelji nisu previše pretrpjeli zbog trijeznih vozača, a sve na zadovoljstvo tihe većine koja je sretna zbog sigurnije vožnje.

Dr. Nada Jagetić