naše zdravlje * naše zdravlje *

Jeste li (pre)debeli?

Debljina je često kronična bolest od koje pate milijuni ljudi širom svijeta. Kako znati jesmo li (pre)debeli i prijeti li nam zbog pretilosti neka bolest?

Starije pravilo izračunavanja debljine glasilo je: od visine (u centimetrima) valja odbiti 100, pa će ostatak označiti idealnu masu tijela. Primjerice: za osobu visoku 168 centimetara, prema navedenom pravilu, idealna je masa tijela 68 kilograma. Međutim, suvremena medicina ima i nove metode izračunavanja idealne mase tijela. Danas se ITM (indeks tjelesne mase) izračunava tako da se tjelesna masa (u kilogramima) podijeli s kvadratom visine (u metrima). Dobiveni broj je ITM, koji onda određuje mjesto u tablici debljine. Primjerice: osoba visoka 168 centimetara (1,68 metara) i teška 68 kilograma – ima ITM 24,11 (68:1,68x1,68=24,11). A, osoba koja ima ITM 24,11 ima normalnu tjelesnu masu. I osoba visoka 184 centimetra, s tjelesnom masom od 84 kilograma ima normalnu masu i, razumljivo, normalnu ugroženost zdravlja. Kada ista osoba dođe na tjelesnu masu od 89 kilograma, ona je pre(debela) i ima uvećanu ugroženost zdravlja. Sljedeća tablica pomoći će vam da vidite jeste li (pre)debeli i koliko je ugroženo vaše zdravlje.

Debljina uzrokuje razne bolesti

Ženske i muške osobe koje imaju ITM veći od 25,0 izlažu se riziku povećanog krvnog tlaka. Rizik za dobijanje šećerne bolesti već je zamjetan kod ITM od 22,0 a naraste na 40 posto slučajeva kada je ITM veći od 30,0. Osobe s normalnom tjelesnom masom osjećaju se bolje, imaju više energije, rjeđe obolijevaju i duže žive. Iz navedene tablice vidi se da je kod osoba s premalenom i prekomjernom tjelesnom masom relativna ugroženost zdravlja jednaka, odnosno povećana. Ipak, svakako je dobro znati da je bolje imati kilogram ili dva manje od idealne tjelesne mase nego više.

Provjerite svoju debljinu i bez vage

I bez medicinskih tablica možete (brzo i lako) utvrditi vašu tjelesnu masu i saznati odstupate li od idealnih mjera. To se radi bez vage(!), a staro pravilo glasi: dvostruki obujam ručnog zgloba treba biti jednak obujmu donjeg dijela vrata, a dvostruki obujam najnižeg dijela vrata valja odgovarati obujmu struka. Ako navedeni odnosi odstupaju u minusu, onda ste mršavi, a plus govori o debljini. Također je dobro znati da ste prekomjerno debeli ako je obujam struka veći od obujma grudi ili ako vam se stvara podvoljak. Kako to staro pravilo počesto ima i izuzetaka, valja pripomenuti da (pre)velike grudi nisu alibi za veliki trbuh. Naime, bez obzira na veličinu grudi, idealan struk kod žena odgovara dvostrukom obujmu donjeg dijela njihova vrata.

Koliko nam dnevno treba kalorija?

Da bismo što uspješnije regulirali svoju težinu, potrebno je znati koliko nam dnevno treba hrane – pretvorene u kalorije. Potreba za količinom hrane (kalorija) ovisi o uzrastu, masi tijela, spolu, vrsti rada kojim se bavimo. Ako u tijelo unosimo više kalorija nego nam je potrebno, višak će se taložiti u mast (salo). U suprotnom, ako trošimo toliko kalorija koliko ih hranom unosimo u tijelo, onda se masa našega tijela neće mijenjati. Povećanom potrošnjom kalorija i manjim unosom hrane naše će tijelo gubiti na masi i to je najbolji način mršavljenja, dakako, ako imamo višak tjelesne mase. Žene mase 60 kilograma pri intelektualnom radu trebaju 2.000 kalorija. U drugoj polovini trudnoće ženama treba 2.500 te u vrijeme dojenja 3.000 kalorija. Kod muškarca tjelesne mase 70 kilograma potreba za kalorijama veća je nego u žene mase 60 kilograma. Pri intelektualnom radu muškarac navedene tjelesne mase troši dnevno 2.400 kalorija, kod srednje teškog rada treba 3.000, a pri teškom radu 4.000 kalorija. Vojnik na vojnoj vježbi treba dnevno čak 4.500 kalorija.

Tablica trošenja kalorija pri nekom radu

Kako bismo mogli sami regulirati tjelesnu masu, dobro je znati koliko kalorija trošimo za jedan sat nekog rada. Evo te zanimljive tablice:

Borislav Ostojić