DOWNLOAD      .pdf 1 885 Kb

          
rujan-listopad

          

ZDRAVSTVENO PROSVJEĆIVANJE, A ZAŠTO?

Zdravstveno prosvjećivanje napušten je pojam! Kažu: “Narod nije više nepismen pa ga ne treba prosvjećivati.” Diplomatsko pitanje glasilo bi: “Da li?”, a radikalniji komentar: “Koješta.”
Ako je bezbroj puta rečeno da je znanje jedino pravo oruđe u ostvarivanju cilja: unaprijediti zdravlje ili ga barem očuvati, tada je pravo pitanje: “Ima li tog znanja dovoljno”? Bez naročitog pesimizma: “Nema!”
Ako je prostor ograničen, dopušteno je razviti misao primjerom.
Kažu oni koji barataju podacima da je među nama Europejcima debljina svojom učestalošću postala pošast. To što one koji upravljaju (vladaju) više brine trošak nego skraćivanje životnoga vijeka “punašnih”, priča je za sebe.
Za to što odrasli “debljaju sebe”, uz malo cinizma, moglo bi se reći: “Njihov je problem”, ali to što debljaju (našu) djecu - jednostavno nije dopustivo!
Zašto debljinu (mjerljiv višak tjelesne mase u odnosu na visinu, dob i spol, a ne subjektivni dojam u odnosu na izgled) kod djece smatramo opasnom? Nekoliko tvrdnji o debljini:
• Negativno utječe na rast i razvoj, posebice na duševni.
• Ne omogućuje slobodan izbor zanimanja, što otežava socijalizaciju.
• Najčešće postaje kronična, što više nije rizični činitelj, već prava bolest.
• Neupitno skraćuje život.
Kako i zašto nastaje debljina (ako se izuzme naslijeđe, odnosno urođeni poremećaj)? Kao i uvijek kad su djeca u pitanju, odgovornost (neznanje i nemar) je odraslih. Roditelji su odgovorni za mnoštvo razloga. Primjerice:
• debelo se debelom sviđa,
• navođenje na suvišak soli - “slanci”, krumpirići, grickalice,
• navođenje na suviše slatkog - bomboni i slatkiši, slatka (umjetna) pića, dodatak (suvišnog) šećera u napitke (čaj, kava, mliječni pripravci,
• “nema vremena” za svježe namirnice, za kuhanje – naresci i “brza hrana” “praktičniji” su;
Na to se nadovezuju “odgovorni za društvenu prehranu”:
• vrtići i škole “nemaju novaca” za stručno sastavljanje jelovnika,
• dostupnost automata s nezdravim napicima (vlasnici nisu krivi, njima je svejedno),
• nedovoljan interes “gradskih ili općinskih zdravstvenih i/ili školskih vlasti” za pitanje: kamo to malci trče za vrijeme odmora i što to sve trpaju u sebe (radi se, inače, o modernom “dostignuću” jer djeci navodno nešto uopće treba između obroka).
Navedeno su primjeri odgovornosti za unošenje suvišnog ili štetnog.
No, kako većina zna: debljina nastaje i zbog premalo kretanja (neutrošene “kalorije” pretvaraju se u salo). Što to roditelji pogrešno čine, ili ne čine? Primjerice:
• Dopuštaju previše aktivnosti bez kretanja (nisu sve same po sebi pogrešne kao televizija, “igrice” na računalima).
• Zamislimo pitanje: “Izvodite li svoju djecu redovno u šetnju?” A tek odgovor: “Sigurno ste pogriješili temu!” Da li?
A oni drugi odrasli, oni koji (ne):
• Grade dječja igrališta, dječje sportske terene, parkove u kojima se djeca mogu i smiju igrati.
• Organiziraju i osiguravaju da svako dijete može boraviti u dječjim ljetovalištima, dječjim zimovalištima, sudjelovati u drugim sadržajima za vrijeme drugih dječjih praznika.
Gdje je optimizam? Pa, prije ili kasnije (nadajmo se ne prekasno), “odgovorni za državu” shvatit će da su djeca jedina budućnost, a kad to shvate, tada će se sve samo po sebi posložiti.
Ovo je bio prilog dilemi da li nam je potrebno zdravstveno prosvjećivanje, ili odgoj ili obrazovanje. Odgovor koji se nameće glasi: “Svega što više, a kojiput je i svejedno kako se dobra stvar zove.”

Odgovorni urednik: dr. Vladimir Smešny

 

 

 

 

 

Kako pomoći đaku-prvašu da prevlada strah i poteškoće

DOBRA PRIPREMA ZA ŠKOLU – JAMAC USPJEHA

Ne gledajte na dijete kao na neki dragulj,
već se trudite da ono to postane.
Vasto

  

Prepoznavanje i razvijanje likovne nadarenosti (talenta)

OD ŠARANJA DO PICASSA

Iako o prirodi likovnog talenta znanstvenici razmišljaju već pedeset godina, o njemu znamo puno manje nego o nadarenosti opće prirode. Samim su time i programi za razvoj likovne nadarenosti vrlo rijetki.

  

Učenici s poremećajima u ponašanju u osnovnoj školi

U DJECU TREBA ULAGATI

Dvadeseto je stoljeće bilo “stoljeće djece”. Ideje u mnogim svjetskim programima dale su “interesima djeteta” važno mjesto u politici i praksi ulaganjem u zakone, socijalnu skrb, zdravstvo, obrazovne institucije i sl.

  

Basne

VAŽNOST PRIČE ZA «LAKU NOĆ»

Opravdanost čitanja, tj. pričanja priča, leži u činjenici da se time uspostavlja posebna emocionalna bliskost između roditelja i djece. Osim emocionalne bliskosti, koja je iznimno važna, kako u ranim fazama djetetova razvoja tako i kasnije, pričanje priča odlična je podloga za razvoj govora i rječnika kod djece.

  

Nasilničko ponašanje mladih

NARUSENI SUSTAV VRIJEDNOSTI

Recentni podaci o fenomenologiji i simptomatologiji poremećaja u ponašanju kod nas govore da je «profil» prijestupnika - sankcioniranih mladih delinkvenata u poslijeratnom periodu u odnosu na prijeratno značajno lošiji: osim što ima više recidivizma i asocijalnih ponašanja, ovisnosti i problema u procesu obrazovanja, više je i nasilničkih delikata. Kaznena djela postaju sve teža, organiziranija i više usmjerena na vršnjake.

  

Naslijeđe

GENETSKI UTJECAJI NA ŽIVOT

Ljudski genom je autobiografija čovjeka od vremena nastanka života na Zemlji. On predstavlja zapis, nastao kombinacijom samo 4 molekule: adenina, citozina, gvanina i timina (A,C,G,T).

  

Mentalni odgoj

SUKOB EMOCIJA I RAZUMA

Svako djelovanje čovjeka moguće je iz različitih perspektiva ocjenjivati pomoću niza proturječnih značajki, kao npr. da li je ono: ispravno ili krivo, subjektivno ili objektivno, egoistično ili velikodušno, humano ili nehumano, osobno ili zajedničko, misaono ili instinktivno, agresivno ili dobroćudno, s puno zavisti ili zadovoljstva, sa strahom ili samouvjereno, s mržnjom ili tolerancijom, netrpeljivo ili prijateljsko itd.

  

Zdrava prehrana

Koliko nam energije dnevno treba

  

Prehrana

KAKO HITNO GASITI APETIT

U svakoj dijeti za mršavljenje morate se suočiti s osjećajem gladi i čežnjom za jelom, koji se mogu smanjiti unošenjem mnogo tekućine, većih količina namirnica bogatih biljnim vlaknima, izbjegavanjem rafiniranih ugljikohidrata, sunčanjem.

  

priče iz liječničke ordinacije * priče iz liječničke ordinacije *

DEBLJINA JE, IPAK, U NAŠIM RUKAMA (I USTIMA)

Da je debljina bolest koja je zahvatila čitav svijet (osim područja u kojima ljudi svakodnevno gladuju), nema nikakve sumnje. Dakako, kada neki životno važan ljudski problem, kao što je debljina, postane pandemski, onda ga prati, kao u svim sličnim slučajevima – pojačano pisanje u medijima (od popularnog do stručnog štiva), objavljivanje knjiga o tomu što je debljina (kakva je to opasna bolest) i kako je liječiti, literatura sa sadržajem o mršavljenju (redovito s najboljim metodama) te farmaceutska i dijetetska industrija s čudotvornim pripravcima.

  

Ispravna ishrana

PRETJERIVANJE NIJE ZDRAVO

Mršavi i pretili, zdravi i bolesni svakodnevno se nalaze pred dilemom: koja je prava mjera hrane? Stručnjaci odgovaraju - jedna porcija, ali što to u stvari znači? Standardna norma podrazumijeva 1800 kalorija dnevno za žene i 2200 kalorija za muškarce, ali to zavisi od tjelesne aktivnosti, dobi, klimatske zone itd.

  

naše zdravlje * naše zdravlje *

Jeste li (pre)debeli?

Debljina je često kronična bolest od koje pate milijuni ljudi širom svijeta. Kako znati jesmo li (pre)debeli i prijeti li nam zbog pretilosti neka bolest?

  

Ljekovito povrće

RAJČICA - RAJSKA JABUKA

  

naše zdravlje * naše zdravlje *

ZELENA SALATA – «TRAVA MUDRACA»

  

Zdrava prehrana

Koliko nam energije dnevno treba