Sve to proizlazi iz prirode likovnih sposobnosti koje su, za razliku od opće nadarenosti, puno apstraktnije. Naime, rezultat opće nadarenosti uvijek je opipljiv i mjerljiv, što nije slučaj s proizvodom likovno nadarenog pojedinca.
Zanimljiva je činjenica da se s izučavanjem likovne nadarenosti u modernijem smislu započelo najranije i da se o prirodi te nadarenosti danas zna jako mnogo.
Najveći doprinos na tom području izučavanja svakako ima psiholog Norman Maier. On je sa svojim suradnicima 1939. godine započeo analizirati vrstu sposobnosti i karakteristika koje omogućavaju likovnu produkciju. Prema Maieru, postoje određeni faktori koji predstavljaju glavni preduvjet za likovno stvaralaštvo, a to su:

- sposobnosti (perciptivna lakoća, vizualna memorija, ručna vještina, estetska inteligencija),
- motivacija (perzistencija),
- kreativnost (kreativna imaginacija).
Svi ti faktori zajedno sačinjavaju likovno – umjetničku sposobnost.

Maierov sistem razrađen je i proširen kasnije od drugih istraživača. Ako se međusobno povežu i analiziraju radovi svih istraživača vezano uz prirodu likovnih sposobnosti, možemo izvesti nekoliko osnovnih karakteristika.

Sposobnosti
Kod likovno nadarenog pojedinca najvažnija je vizualno-spacijalna sposobnost koja objedinjava nekoliko sposobnosti:
a) vizualna diskriminacija – vrlo oštro zapažanje detalja i nijansi, jasna i točna prva impresija nekog prizora, a poboljšava se iskustvom;
b) vizualna memorija – sposobnost zadržavanja u svijesti slika velike živosti, s točno reproduciranim detaljima, te spremnost da se one ožive i upotrijebe u mišljenju i dosjećanju, a poboljšava se iskustvom, vježbom i uporabom;
c) ručna spretnost – velika usklađenost ruke i oka.
Te tri sposobnosti čine sposobnost vizualnog mišljenja. Pojedinac s razvijenom vizualno – spacijalnom sposobnošću prevodi iskustva u likovni doživljaj sa svijetom;
d) spacijalna sposobnost – ta karakteristika može, ali i ne mora, biti povezana s vizualnom sposobnošću jer podrazumijeva mogućnost rada u tri dimenzije, tj. lakoću zamišljanja trodimenzionalnog prostora. Ona predstavlja potencijalne arhitekte, projektante i skulptore.

Motivacija
Podrazumijeva visok stupanj motivacije i interesa te izraženu samoinicijativnost i samostalnu usmjerenost na zadatak, zatim uronjenost u umjetničku aktivnost, uz veliku koncentraciju.

Kreativnost
«B. Karlavaris pojmom kreativnosti obuhvaća splet obilježja intelekta i osobnosti, motivacije, emotivnosti i drugih faktora koji u svojoj koncentraciji i usmjerenosti predstavljaju osnovu stvaralaštva. Kreativnost je i sposobnost povezivanja dosad nepovezanih i na taj način iznalaženja novih rješenja. Radi se o procesu koji se odlikuje otvorenošću duha, osjetljivošću za okolni svijet, željom za promjenom, maštom, invencijom, originalnošću, darom pronalaženja, smislom za bitno, kritičnošću itd.

Prema doprinosima kreativnosti, razlikujemo kreativne nivoe:
1. ekspresivna kreativnost– samostalno izražavanje, spontan djetetov izraz,
2. produktivna kreativnost– spontano izražavanje uz svjesno nastojanje za poboljšanjem, postizanjem «sličnosti» s realnim objektom,
3. inventivna kreativnost- opažanje i izražavanje novih likovnih odnosa,
4. inovativna kreativnost– donošenje značajnih promjena u likovnom izrazu unošenjem složenijih likovnojezičnih i tehničkih mogućnosti,
5. emergentna kreativnost – stvaranje potpuno novih likovno-pojmovnih sustava, stilova.

Neke karakteristike likovne kreativnosti jesu:
a) velika nezavisnost u uporabi živih, bogatih impresija, informacija, pojmova,
b) manipuliranje vizualnim predodžbama za izražavanje misli i ideja,
c) sklonost organiziranju u smislu namjernog i svjesnog grupiranja oblika, ljudi i predmeta u grupe i poredak koji zadovoljava osjećaj dobre kompozicije i organizacije.
Za razliku od ostalih vrsta nadarenosti, kod likovne postoji još jedan faktor koji je neophodan za likovnu umjetničku aktivnost. Upravo je taj faktor najteže definirati, mjeriti i direktno proučavati, to je ono što pojedinom djelu likovnog stvaralaštva daje specifično obilježje. Neki smatraju da ga možemo definirati kao sposobnost estetskog procjenjivanja.
Posebna kvaliteta likovne nadarenosti započinje minucioznim opservacijama okoline, a produkcija ovisi o iznadprosječno razvijenoj motorici, no ni to nije dovoljno. Potrebno je uključiti i onaj posljednji faktor – sposobnost estetskog procjenjivanja.
Vrlo su važni aspekti vizualno-spacijalne sposobnosti - osjetljivost za kompoziciju, organizaciju, ovladavanje likovnim jezikom, koji se razvijaju iskustvom, vježbom, gledanjem stvari drugačije (ispod površine), a kristaliziraju se kao osjećaj za harmoniju.