Tenzidi i deterdženti

OPASNIJI OD PUŠENJA I TELEFONIRANJA

Nakon neuspješnog zalaganja da se pored telefoniranja zabrani i pušenje u automobilu za vrijeme vožnje, kao mogući uzrok gubljenju kontrole nad upravljačem, posustao sam u antipušačkoj aktivnosti, ali sam se našao na tragu, po meni, veće opasnosti za javno zdravstvo, s malo pretjerivanja, i od DDT-ja. I to ne toliko zbog intenziteta djelovanja, koliko zbog ekstenziteta prisutnosti. Riječ je o TENZIDIMA ili površinski aktivnim tvarima (američki: surfaktantima), koje se nalaze u svim sredstvima za čišćenje i pranje u uvjetima suvremenog stanovanja, pa i življenja ako uzmemo u obzir sredstva uljepšavanja i liječenja.

Slušao sam tako jednog dana vrlo dobru radioemisiju, nazvanu po promidžbenoj poruci antipušačke domene «Izaberi zdravlje», u kojoj su dvije doktorice, s po dva prezimena koja nisam zapamtio, iznijele neke zabrinjavajuće podatke koje sam zapamtio, kao: «da se broj alergija godišnje udvostručuje» i da «češće od alergijskih bolesti pate djeca, i to više ona iz urbanih boravišta». Uzbuđujuće! Zamolio sam moćne elektropretraživače da mi pomognu da vidim uzbuđuje li se još tko zbog toga.

Prirodna i sintetska sredstva

Potrošnja deterdženata datira od polovice prošloga stoljeća, dok se razna prirodna sredstva za čišćenje, pranje i održavanje higijene spominju u kulturama Sumerana, Egipćana, preko Grka i Rimljana do naših dana. Odmah kažimo da postoji velika razlika između tih, pretežno prirodnih i sadašnjih, sintetskih sredstava u štetnosti za zdravlje. A oštećenja se najčešće zapažaju na koži i sluznicama, organima za disanje i svim unutarnjim organima, do akcidentalnih akutnih otrovanja. Složeni utjecaj na pojedine sustave nije detaljnije izučavan. Površinski aktivne kemikalije pokazuju interakcije s bjelančevinama, peptidima, aminokiselinama, fosfolipidima staničnih membrana i mikroorganizmima, mijenjajući njihovu strukturu i propustljivost, čime se ugrožava funkcija, pa i uzrokuje smrt stanice. Ono zbog čega ih najčešće koristimo jest njihova osobina da se otapaju u mastima i čine ih topljivima u vodi kojom se odstranjuju sa željene površine. Radi komercijalnih prednosti, proizvođači dodaju tenzidima (kao površinski aktivnim tvarima) izbjeljivače na bazi klora, koji je poznat po toksičnosti za živi svijet, ili perborate, kao manje agresivne, te razne enzime i omekšivače. Za maskiranje neugodnih mirisa dodaju se parfemi koji ne umanjuju toksičnost, čime se još povećava opasnost od alergijskih reakcija, slično kao kod aromatiziranja cigareta. Neki proizvođači nude čarobne formule koje odmašćuju i u hladnoj vodi. Epidemije «alergija na suncu», koje su «izliječene», uzrokovane su fotosenzibilizirajućim tenzidima. Fitotoksičnost tih tenzida, na primjer, na Nicotiana tabacum mogla bi se koristiti i za suzbijanje pušenja uništenjem duhanskih nasada, a to navodim zato da pokažem štetnost za živu stanicu.

Kemijske tvari svuda oko nas

Zašto štetnost surfaktanata uspoređujem sa štetnosti po zdravlje od pušenja duhana? Ne samo zato što sam potiskivanju pušenja s javnih mjesta posvetio više od polovine svoga života, već zbog toga što smo tenzidima okruženi puno više nego pasivni pušači duhanskim dimom. Da krenemo od starog dobrog sapuna, na bazi lužina i parfimiranih lanolina, biljnih ulja, alkohola i agruma do anionskih, kationskih, amfoternih agresivnih, korozivnih deterdženata, biotehnološki opasnih za ljude, životinje, biljke, mikroorganizme i njihove biološke procese. Oni koji su nam sve te surfaktante smućkali, svoju kreativnost iživljavaju na iznalaženju neionskih površinski aktivnih tvari koje su manje toksične (ne i netoksične, zavisno od doze), a njihovu osobinu da mijenjaju permeabilnost žive stanice nude za korištenje u farmaciji i medicini, na primjer za pospješenje resorpcije antihelmintika u crijevima, ili u kozmetici, da stanice upiju više vode, da žene izgledaju jedrije, kao kad su im to hormoni činili. I u odvikavanju od pušenja nalaze primjenu omogućujući resorpciju nikotina kroz kožu radi olakšanja apstinencijske krize. Neionski tenzidi mogu kod mikroorganizama stimulirati ili inhibirati rast zbog čega opčinjavaju organokemijske manipulatore, koji nastoje odabrati one minimalne toksičnosti. Potrošači, kada kupuju deterdžente, misle da su oni upravo takvi. Ovdje ne mogu a da se ne sjetim zidara s kojim sam gradio vikendicu i govorio mu o brojnim štetnostima uživanja duhana, posebno pušenjem o kome je bio ovisan. On bi se jako ljutio na državu koja dopušta da se nešto takvo nađe na tržištu i bude njemu dostupno.

I sama voda opere ruke

I proizvođači deterdženata obvezni su dati pisana uputstva kako iskoristiti čudotvoran učinak njihovog proizvoda uz što manje trovanja. Oni koji ne znaju, ili nemaju vremena, ili ne mogu pročitati sitno i nečitko napisana uputstva za uporabu, često ugrožavaju zdravlje, svoje i svojih ukućana. Domaćice stradavaju češće nego zaposlene žene, a one s preko petero djece niti ne čitaju uputstva. Među učenicima televizijom odgajani agresivci u svojim «nestašlucima» napune razne štrcaljke deterdžentom, te u «ratnim igrama», ako dobro ciljaju, može doći do oštećenja vida ili drugog nejasnog (!) narušavanja zdravlja.» U SAD-u godišnje više od 2 milijuna djece ispod 6 godina bude otrovano, najčešće ingestijom sredstava za čišćenje. Njihov Centar za nadzor trovanja 1998. godine evidentirao je više od 227000 incidenata. A ono što se ne evidentira blaga su svakodnevna trovanja, između ostalog unošenjem hranom rezidualnih konvencionalnih deterdženata s tanjura i posuđa. Te subletalne količine surfaktanata, po navodu akademika susjedne prijateljske zemlje, kumulativno utječu na rad žlijezda s unutarnjim lučenjem. Veći broj malignoma kod domaćica nego kod žena zaposlenih u drugim zanimanjima također se povezuje s većom izloženošću djelovanju sredstava za čišćenje. Kod raznih perača to je izraženo u obliku oštećenja kože, ekcema, alergija, astme, anemije i sl. Tako, izgleda da nije svemu kriv Černobil! Onima koji podučavaju djecu higijenskim navikama treba naglasiti da je i voda površinski aktivno sredstvo koje se upija između prljavštine i površina. Neki preporučuju da se za pranje ruku primijeni samo voda kad ruke nisu vidljivo zaprljane, a kad se primijene površinski aktivna sredstva, tada ih treba dobro isprati. O značenju rezidualne flore ovdje nećemo govoriti i zbog čega CDC preporuča intermitentnu uporabu sredstava za dezinfekciju i čišćenje. U spomenutoj radioemisiji javila se jedna oštroumna žena, koja kod pranja rublja dopunski programira ispiranje. Korisno za mnoge nejasne multiformne kožne osipe…

Prim. Petar Konjević, dr. med.