Djeca i pornografija

RODITELJI U PRVOJ LINIJI OBRANE

Ustavni je sud, svojom odlukom iz 1998. godine, pornografiju definirao kao „eksplicitno pokazivanje nekog seksualnog ponašanja na nizak, uvredljiv ili ponižavajući način, lišen svake političke, umjetničke ili znanstvene vrijednosti i poruke, s namjerom zadovoljenja nekog seksualnog interesa.“

Nešto kasnije detaljnije ćemo objasniti sastavnice te definicije, no jednako je važno znati i kako pornografija uistinu šteti djeci. Naime, djeca izložena pornografiji dobivaju opasnu poruku da je sve što su vidjela dio normalnog i dopuštenog spolnog ponašanja. Sklona su u igri i ponašanju ponoviti i pokazati što su vidjela pa se tako u odnosu s drugom djecom mogu početi seksualizirano ponašati. Mala djeca, pretjerano izložena seksualnosti odraslih ljudi, oponašaju neprilagođene radnje ili pričaju o njima, ponašaju se drukčije od svojih vršnjaka, a njihovo znanje i seksualni postupci složeniji su i često trebaju stručnu pomoć.

Učiti prirodnim ritmom

Izloženost djeteta nepoželjnim pornografskim sadržajima uzrokuje velike teškoće u emocionalnom razvoju djeteta, a narušava i kontinuitet normalnog seksualnog razvoja te je dijete, suočeno s informacijama neprilagođenima njegovoj dobi, onemogućeno učiti o spolnosti vlastitim prirodnim ritmom. To može dovesti do zbunjenosti, uplašenosti ili traumatiziranosti te ostaviti neizbrisive posljedice na njegov seksualni život (Izvor: Spolni razvoj djeteta, Poliklinika za zaštitu djece grada Zagreba, www.poliklinika-djeca.hr). Unatoč neospornoj štetnosti, svjedoci smo gotovo pa preplavljenosti medija pornografijom, kako tiskanih, tako i elektronskih. Primjerice, ako analiziramo male oglase koji se gotovo svakodnevno objavljuju u mnogim dnevnim novinama, oglasnicima i drugim tiskovinama, svakako ćemo u njima naći sve elemente iz definicije Ustavnog suda koju smo naveli. Seksualno ponašanje nedvojbeno je izraženo tako, da osobe na fotografijama dodiruju tijelo na način koji može biti identificiran sa samozadovoljavanjem, seksualiziranim kontaktom s drugom osobom i poziranjem koje je očit pokušaj ostvarivanja izravnog kontakta s primateljima poruke u smislu poziva, poticanja i motivacije. Eksplicitno pokazivanje ne treba detaljno obrazlagati budući da se radi o fotografijama na kojima su prikazana polugola ili gola ženska tijela u sugestivnim pozama. Namjera poticanja seksualnog nagona putem oglasa također je nedvojbena, budući da je sadržaj na koji se oglas odnosi usmjeren upravo zadovoljenju seksualnog nagona ili ostvarenju očekivanog ponašanja, odnosno korištenju usluge koja se oglašava, a dodatno je izražen i u tekstovima tipa «vrela mašta, uzbudljivi razgovori, samo za tebe», «vruća sam», «gorim za tobom» i slično, koji su sastavni dio gotovo svakog oglasa. Samo je po sebi jasno da su navedene fotografije lišene i svake političke, umjetničke ili znanstvene vrijednosti i poruke.

Časopis na kuhinjskom stolu

No, unatoč brojnim pozivima pravobraniteljice za djecu, navedeni oglasi i dalje se objavljuju u nekoliko hrvatskih tiskovina, iako svakako moramo navesti i primjere pozitivne prakse budući da su Novi list, Glas Slavonije i Besplatni oglasnik značajno promijenili način ili posve prestali objavljivati takve pornografske oglase. Pitanje dostupnosti dnevnih novina djeci bespredmetno je budući da i djeca koja su tek naučila čitati pokazuju interes za zabavnim ili edukativnim sadržajima koji se u njima objavljuju. Djeci je dostupno ono što će roditelji, uvjereni u to kako djecu ne izlažu neadekvatnim sadržajima, ostaviti, primjerice, na kuhinjskom stolu, a dnevne novine ili sve druge tiskovine koje nisu označene pornografskima, to svakako jesu. Uredu pravobraniteljice za djecu obratilo se i nekoliko roditelja s pritužbom kako su na kioscima i prodajnim mjestima Tiska izloženi pornografski sadržaji, tiskovine i filmovi, i to na način koji je dostupan i djeci. Da je tome uistinu tako, uvjerili smo se i osobno na slučajnom odabiru nekoliko kioska Tiska. Naime, DVD-i pornografskog sadržaja ponekad su izloženi upravo pored DVD-a s animiranim filmovima, a pornografski časopisi u razini dječjih očiju, iako je njihovo javno izlaganje zabranjeno. Ne radi se, nažalost, o izoliranim primjerima, nego svi o tome možemo svjedočiti na gotovo svim kioscima na kojima se prodaju novine. U jednom je slučaju čak pozvana i policija, nakon čije je intervencije sporni DVD uistinu i uklonjen, ali je, nažalost, sljedeći dan bio ponovo izložen. Pravobraniteljica je zatražila od uprave Tiska da spriječi izlaganje pornografskih tiskovina na takav neprimjeren način, ali bez učinka. Glede izloženosti videokazeta i DVD-a pornografskog sadržaja u videotekama, ni jedan propis do sada nije regulirao posebne prostorne uvjete koje bi videoteke trebale ispunjavati kako pornografski sadržaji ne bi bili dostupni djeci. Također, često smo svjedočili emitiranju pornografskih sadržaja na televiziji, bilo oglašavanjem ili filmovima, u vrijeme u koje se može očekivati da su i djeca pred televizorom. Nadamo se da će novi Zakon o audiovizualnim djelatnostima ipak dovesti do unapređenja na tom području budući da se njime zabranjuju distribucija, prodaja i iznajmljivanje, javno izlaganje i oglašavanje videograma djeci čija kategorija nije primjerena njihovoj dobi, no početak njegove stvarne primjene ne očekuje se prije 1. siječnja 2008. godine. To, zapravo, znači da će osobe koje stavljaju u promet ili prikazuju audiovizualna djela, prije prvog stavljanja u promet i javnog prikazivanja, na odgovarajući i jasno vidljiv način istaknuti kategorizaciju djela, a radi zaštite djece i mladih od sadržaja koji je neprimjeren njihovoj dobi.

Razviti kritički stav kod djece

Vezano uz sankcioniranje, zadani zakonski okviri koji reguliraju pitanje dostupnosti pornografije uopće, pa tako i dostupnosti djeci, određeni su Zakonom o medijima i Kaznenim zakonom. Naime, Zakonom o medijima propisano je kako nije dopušteno oglašavanje u kojem se žene i muškarci prikazuju na uvredljiv ili ponižavajući način te kako je zabranjeno javno izlaganje i oglašavanje tiskovina s naslovnicom pornografskog sadržaja. Predviđene su kazne u rasponu od 20.000,00 do 100.000,00 kuna. Zanimljiva je i odredba Kaznenog zakona: člankom 197. propisano je da će se onaj tko djetetu proda, pokloni, prikaže, javnim izlaganjem ili na drugi način učini pristupačnim spise, slike, audiovizualne ili druge predmete pornografskog sadržaja ili mu prikaže pornografsku predstavu, kazniti zatvorom od šest mjeseci do tri godine. Dodatno je, uz prijetnju istom kaznom, propisano i sankcioniranje onoga tko djetetu učini pristupačnim slike, sadržaje ili predmete pornografskog sadržaja putem računalnog sustava, mreže ili medija za pohranu podataka. Vezano uz dvije razine odgovornosti, prekršajnu i kaznenopravnu, dva su moguća oblika pravne zaštite: u slučaju da je prekršen Zakon o medijima, tijelo nadležno za njegov nadzor je Ministarstvo kulture i ono je, slijedom toga, nadležno za eventualno podnošenje prekršajne prijave, ali Prekršajnom sudu može se obratiti i svaki zainteresirani građanin koji misli da su mu prava povrijeđena. Za podnošenje kaznene prijave nadležno je državno odvjetništvo, a pravobraniteljica za djecu već je i zatražila da se pokrene postupak protiv nakladnika koji objavljuju navedene pornografske oglase. No, kada govorimo o zaštiti djece od neželjenih sadržaja, ne samo pornografskih, nego i nasilnih, onih koji promoviraju nezdrave životne navike i drugih, nikako ne smijemo zanemariti pitanje roditeljske kompetencije i odgovornosti. Roditelji su prije svih pozvani da, komunicirajući s djecom, razviju u njima kritički stav prema sadržajima koji im se nude. Osim toga, i ne manje važno, roditelji, odnosno odrasli su ti koji, osobito kad su djeca mala, određuju potrošačke navike, odnosno odlučuju što će kupiti, a što neće, a upravo je komercijalni interes, nažalost, najčvršći argument onima koji neželjene sadržaje plasiraju. Stoga, pritisak krajnjih korisnika na izdavače, nakladnike i urednike medija da ne izlažu djecu pornografskim sadržajima ne bi trebao proći bez odjeka.

Mr.sc. Lora Vidović zamjenica pravobraniteljice za djecu