Stručnjaci za fitoterapiju savjetuju da se čaj priprema na sljedeći način: treba
staviti vodu na štednjak i pričekati da proključa. Kada voda zavrije, valja
je pomaknuti s vatre i ostaviti poklopljenu – da odstoji 5 minuta. Temperatura
vode tada će biti oko 90 stupnjeva Celzijevih. Nakon toga u vruću vodu valja
staviti potrebne biljke i dobro promiješati. Ponovno ćemo lončić s čajem poklopiti
i držati određeno vrijeme (onoliko koliko se preporučuje u određenom receptu)
da odstoji.
Ako se čaj ne može piti nezaslađen, može ga se zasladiti medom i dodati mu limunova
soka, ali tek kada je čaj mlak jer su i med i limunov sok (vitamin C) termolabilni
i na visokoj temperaturi gube sva korisna svojstva.
Ako na opisani način pripremate čaj od kamilice, onda će on biti izvanredno
ljekovito sredstvo za niz bolesti – od smanjenja ili potpunog uklanjanja bolova
i grčeva u želucu, dvanaesniku i crijevima do liječenja bolesti jetara, žuči
i bubrega, odnosno razdražljivosti, neuralgije, reumatizma itd. Međutim, kuhate
li cvijet kamilice samo nekoliko minuta, dobiveni će čaj, najčešće, izazvati
povraćanje i od njegove ljekovitosti neće biti ništa.
Poneki čaj može se i (duže) kuhati
U pojedinim slučajevima ljekovita biljka može se kuhati određeno vrijeme i dobiveni
čaj će biti vrlo koristan. Tako se, za rastvaranje pijeska i kamenca u bubrezima
i mokraćnom mjehuru, čaj od poljske preslice i borovice te nekoliko listića
pelina (na 2,5 decilitra vode stavi se jedna jušna žlica usitnjene mješavine
navedenih biljaka) mora kuhati pet minuta, a zatim se ostavi da odstoji 15 minuta
prije cijeđenja i korištenja.
Za dobivanje korisnog lijeka protiv noćnog mokrenja u krevet, poljsku preslicu
valja kuhati čak 10 minuta.
I čaj od plodova šipka, u pravilu, treba kuhati pet minuta. Kad se priprema
čaj od plodova šipka za jačanje starijih osoba, zdrobljene plodove valja najprije
močiti u hladnoj vodi 6 sati, a zatim kuhati u istoj vodi – 45 minuta. Nakon
cijeđenja i hlađenja, tom se čaju dodaje med. Iako je vitamin C termolabilan,
kuhanjem plodova šipka on se ne uništava!
Priprema čaja s hladnom vodom
Čaj se može pripremati i s hladnom vodom. Dakako, u tom slučaju valja koristiti
isključivo čistu, izvorsku vodu. Ako se koristi sumnjiva bunarska voda ili kišnica
iz cisterni, potrebno ju je najprije prokuhati pa ohladiti kako s čajem u organizam
ne bi došle i štetne bakterije.
U pripremi čaja od imele prednost ima «hladni način» jer se grijanjem njena
ljekovitost smanjuje. Imeline listove treba močiti u hladnoj vodi 6 do 8 sati.
Nakon toga čaj se ocijedi i pije nezaslađen. Čaj od imelina lista, pripremljen
na hladan način, obično se pripremi navečer, a pije ujutro, odnosno pripremi
se prije podne, a pije popodne.
Može li čaj biti štetan?
Da bi neka ljekovita biljka bila zaista ljekovita i korisna, potrebno je ispuniti
nekoliko uvjeta.
Ljekovite biljke valja sabirati u godišnjem dobu kada u njima (odnosno njihovim
pojedinim dijelovima) ima najviše ljekovitih tvari. Ljekovite biljke treba brati
na čistim područjima, bez zagađenog tla ili zraka. Biljke ubrane uz frekventne
prometnice gotovo redovito imaju (na listovima i cvjetovima) nataložene štetne
tvari (metale, sol i druge kemijske tvari).
Ljekovite biljke koje rastu u blizini područja prskanih pesticidima nije dobro
brati i koristiti. Primjerice, poljska preslica ubrana u kasno ljeto obično
je napadnuta parazitom – gljivicom Ustilago equiseti koja stvara alkaloid ekvizetin
– štetan za ljudsko zdravlje.
I u slučaju uzimanja čaja od čiste i visokokvalitetne preslice valja pripomenuti
da se on ne preporučuje za uzimanje kroz duže vrijeme.
U svakom boljem fitoterapijskom priručniku (o ljekovitom bilju i pravljenju
pripravaka) preporučuje se vrijeme sabiranja ljekovitih biljaka, način kuhanja
ili pripremanja čajeva i vremensko određenje njihova uzimanja.
Također nije dobro prekoračiti preporučenu dozu ljekovite biljke na količinu
od 2,5 decilitra vode misleći kako će takav «jači» čaj i bolje djelovati.
Ima čajeva koji kod određenih osoba potiču stvaranje viška želučane kiseline
i pojavu žgaravice, pa ih u određenim slučajevima valja izbjegavati.
Dugotrajno stajanje ljekovitih biljaka u «kućnoj ljekarni» (duže od 6 mjeseci,
a pogotovo godinu dana) čini ih beskorisnima i ne preoporučuje se od njih pripremati
čaj.
Doziranje čaja prema uzrastu
Kao jedinicu mjere za pripravljanje čaja za odrasle pojedini recepti preporučuju
uzimanje pune jušne žlice sušene ljekovite biljke. Jušna žlica za mjeru odnosi
se na pripremanje veće količine čaja. Jušna žlica suhog lista ili cvijeta neke
biljke odgovara masi od 6 grama, a svježeg lista ili cvijeta odgovara masi od
6 do 10 grama. Jušna žlica suhog korijena biljke teži oko 8 grama, a svježeg
korijena 10 do 12 grama.
Čajna žličica, kao mjera, najčešće se odnosi na pripremanje 2 do 2,5 decilitra
čaja. Masa biljke koja stane u čajnu žličicu 2 do 3 puta je manja od one koja
stane u jušnu žlicu.
Jušna ili čajna žlica pune se do njihova gornjeg ruba. Biljke moraju biti dobro
usitnjene jer je, u suprotnom, količina biljke manja od preporučene.
Djeca i čaj
I djeca, baš kao i odrasli, mogu piti čaj, ali valja paziti da se ne prekorači
preporučena doza. Za djecu uzrasta do jedne godine pojedinačna doza smije biti
jedna jušna žlica gotovog čaja, od 1 do 3 godine – dvije jušne žlice, od 3 do
6 godina – 4 jušne žlice, od 10 do 14 godina – 5 jušnih žlica te od 14 do 18
godina – 6 jušnih žlica čaja. Za osobe starije od 18 godina pojedinačna doza
je 2 do 3 decilitra čaja.
Čaj za djecu priprema se na isti način kao i za odrasle. Za djecu se ne kuha
neki blaži čaj, s manjom količinom biljke, već se samo smanjuje količina pripremljenog
čaja. Za djecu se čaj skuha ujutro, a piju ga tijekom dana, dok se za odrasle,
u pravilu, čaj priprema uvijek svjež.
Djeci se čaj daje poslije jela, a odrasli ga uzimaju, prema receptnoj preporuci,
prije ili poslije jela – obično dva do tri puta dnevno.