OSMIJEH JE BESPLATAN, A PRUŽA TAKO MNOGO

Budeš li se smiješio, imat ćeš prijatelje; budeš li se mrštio, imat ćeš bore. Čemu živimo ako ne kako bismo jedni drugima olakšavali život. George Eliot

Osmijeh ne košta, a pruža tako mnogo! On obogaćuje onog tko ga prima, a ne osiromašuje onog tko ga daje – kaže Edward W. Reiller. Ljude treba darivati osmijehom i zaraziti ih njime ali, isto tako, osmijehom im zahvaliti na osmijehu koji su nam uputili. Edward W. Reiller za smijeh kaže: Nitko nije tako bogat ili slavan da bi ga se mogao odreći; niti toliko siromašan da ga ne bi mogao dati. Pa ipak se malo smijemo, a smijeh nas rasterećuje briga i napetosti, oslobađa ljutnje, mržnje. Smijeh nas može usrećiti više od ponosa; vredniji je od novca; bolje umiruje srce od molitve – tvrdi Harriet Rochlin. Za smijeh kažu da je lijek učinkovitiji od tablete, a iskren osmijeh bolje privlači nego magnet. Čovjek koji se opušteno smiješi, raspolaže jednim od najvećih Božjih darova – unutarnjim mirom – smatra George W. Cummins. Na drugoj strani: Neki su ljudi tako umorni da vam ni osmijeh ne mogu dati. Podajte im ga zato vi, jer on je najpotrebniji onima koji se više ne znaju ili ne mogu osmjehnuti – preporuča Edward W. Reiller.

Učimo smijeh od djece, budimo veseli kao djeca

Kažu da je smijeh osobina djece, da se samo ona mogu svačemu nasmijati i stalno osmjehivati, da se samo ona, nakon plača, još suznih očiju, kad ugledaju nešto smiješno, mogu slatko nasmijati i prepustiti smijehu do suza, valjati se od smijeha. Jedino se djeca smiju u snu. Kad slatko spavaju, često se na njihovu licu vidi smiješak. Smijeh je ono što dijete čini djetetom, što ga čini sretnim, razdraganim i veselim. I kad izgleda ozbiljno, ono se smije iznutra. Osmijeh na njegovom licu odaje dobro raspoloženje i najbolji je pokazatelj njegova zdravog odrastanja, sreće, radosti i zadovoljstva. Mladost se smije bez ikakvog razloga. To je jedna od njezinih draži – tvrdi Oscar Wilde. Ako je tako, a jest, onda bismo se svi barem ponekad trebali grohotom i iskreno smijati poput djece, biti sretni, makar samo nakratko zaboraviti brige, probleme i uvrede, ne ljutiti se niti svađati s kolegama, prijateljima i susjedima, a ponekad i sa samima sobom. Iz iskustva znamo da odraslu osobu koja je uvijek nasmijana i odiše veselošću, humorom i dinamikom, svi doživljavamo mlađom, vitalnijom, simpatičnijom i rado se s njome družimo. Velika je sreća za prijatelje, kolege i suradnike na poslu imati vesele, pune smisla za šalu i uvijek nasmiješene osobe. Usto, smijeh je zarazan pa ponekad i kod onih uvijek smrknutih i namrgođenih, izmami osmijeh. Obitelji u kojima često odzvanja smijeh, vesele su, sretne, složne i zdrave obitelji. Za smijeh je karakteristično da ništa ne košta, a mnogo pomaže, liječi tijelo i dušu, ne samo onoga tko se smije, nego i svih onih koji se kreću u njegovom društvu. Pa zašto smo onda smrknuti, a ne nasmiješeni i veseli? Smijeh ljude pomlađuje, opušta, popravlja trenutačno raspoloženje, uklanja umor i ublažuje stres. Smijehom se uveseljava društvo, izgrađuju čvršći i kvalitetniji međusobni odnosi, budi optimističko raspoloženje, osvajaju stalni prijatelji…

Dan bez smijeha – izgubljen dan

Kineska mudrost lijepo kaže: Dan bez smijeha izgubljen je dan. I doista je tako. Čovjek kojemu je dan prošao, a da se makar jedanput nije nasmiješio ili barem uživao u smijehu drugih ljudi, mora biti vrlo tužna i jako nesretna osoba. A da se smijao, sigurno bi bio mnogo radosniji, puno opušteniji i manje tužan jer smijeh je univerzalni lijek koji liječi sve bolesti, ublažuje patnju, rastjeruje brige i tugu, stvara bolje i vedrije raspoloženje. Edward W. Reiller uvjerava nas: Osmijeh gradi sreću u domu, stvara dobro raspoloženje na poslu, znak je prijateljstva. On donosi odmor slabom, radost obeshrabrenom, sunčeve zrake tužnom i najbolji je lijek u tuzi. Svi ljudi imaju osmijeh, ali ga ne znaju koristiti i tu leži njihova nesreća. Moraju ga vrlo žurno i dobro naučiti jer, kako kaže Edward W. Reiller: Osmijeh se ne može kupiti, isprositi, posuditi ili ukrasti, jer mu vrijednost daje jedino spontanost i dragovoljnost. Onaj tko se rijetko smije ili to nikada ne čini, morao bi se zamisliti i prosuditi što sve time gubi jer: Od svih darova koje je priroda dala ljudima, iskren smijeh zacijelo je pri vrhu – tvrdi Norman Cousins, a Mark Twain dodaje: Ljudska rasa ima samo jedno u ustima djelotvorno oružje, a to je smijeh. Zato, čovjek koji se ne smije i na kojega ne djeluje smijeh drugih ljudi, mora smijeh provocirati i izazivati drugim sredstvima, od kojih je najučinkovitije škakljanje. To se najbolje postiže kroz igru s djecom. Time se stvara ugodno ozračje i raspoloženje, a tjelesni podražaj škakljanja izazvat će smijeh i kod onih koji se nikada nisu osmjehnuli. Moramo se smijati prije nego što postanemo sretni, jer nam se može desiti da umremo, a da se ne nasmiješimo – govorio je La Bruyere.

Obiteljski smijeh – neprocjenjiva vrijednost

Osim individualnog smijeha, koji svima nama godi, potrebno je i čitavoj obitelji barem jedan sat tjedno omogućiti uživanje u humoru, šalama, vicevima i smijehu u ugodnoj atmosferi i dobrom raspoloženju. Tko to redovito čini, golem duševni kapital daruje svojoj obitelji. A to barem nije nikakav problem. Treba okupiti obitelj, dogovoriti dan u tjednu i odrediti sat u danu koji će biti posvećen samo humoru i smijehu. Svi članovi moraju sudjelovati i pripremiti obilje smiješnog materijala, šala, humora, viceva, grimasa i u svakoj seansi pokazati svoje umijeće smijanja i nasmijavanja drugih. Ovdje je važno održavati kontinuitet (točan dan i sat) jer je to jamstvo permanentnog usavršavanja, učenja smijeha i uživanja u tim smiješnim i vrlo duhovitim scenama koje izvode pojedini članovi obitelji da bi nasmijali i razveselili ukućane. Reinhold Niebuhr tvrdi: Humor je uvod u vjeru, dok je osmijeh početak molitve, a Kim H. Sang dodaje: Mnoge su stvari u životu neizbježne. O tebi ovisi hoćeš li ih obaviti sa smiješkom ili gunđajući. Preporuča se onima koji imaju videokameru da snimaju te obiteljske humorističke predstave jer će pregledavanje snimaka, poslije nekoliko godina, svima predstavljati poseban užitak, dodatnu radost. Geslo naše obitelji glasi: dobacujte šale, a ne razbijajte glave – kaže Angela Barbeisch. To geslo moralo bi postati geslo svih obitelji pa će biti više radosti i sreće, a manje ljutnje, kriza, konflikata i sukoba. Daleko je bolje zaboraviti i nasmiješiti se nego pamtiti i biti tužan – savjetuje Christina Georgina Rossetti. To je najlakše učiniti uz smijeh koji ne trpi zlo.

Srce je vrelo iz kojega izvire osmijeh

Srce, vrelo iz kojega izvire iskren smijeh, mnogo je puta bilo ispunjeno suzama. Dva su načina na koji ih se ljudi oslobađaju – plačem ili smijehom. Kada smo našli rame za plakanje i dobro se isplakali, ili se našli u veselom društvu, koje nam je duhovitošću dosjetkama, šalama i smijehom izmamilo osmijeh na licu, malo - pomalo, suze su ustupile mjesto smijehu. Nastupilo je olakšanje, a patnja, nepravda, bol i tuga, koje su naše srce ispunile suzama, vremenom će pasti u zaborav. Iznova ćemo postati razdragani, ispunjeni optimizmom, nasmijani, duhoviti i veseli. Kada srce plače za onim što je izgubilo, duh se smije zbog onog što je pronašao – tvrdi mudra izreka. Zato kažemo da se smiju ljudi snažnog duha, a plaču oni nježnog srca. Ljudi smijehom iskazuju svoju radost, veselost, razdraganost. Smiju se i osmjehuju jer su sretni i zadovoljni pa ih ne treba pitati zašto se tako lijepo osmjehuju ili glasno smiju. Puno je mudrije pridružiti im se i s njima podijeliti tu radost i barem nakratko uživati u smijehu. Zato se Lorie Kane čudi i kaže: Uopće mi nije jasno zbog čega sam morala objasniti zašto se smijem.

Osvoji me osmijehom

Svijet smijeha uvijek mi je izgledao kao najuljuđenija glazba na svijetu – tvrdio je Peter Ustinov. A smijeh je univerzalan jezik jer ga, kao i glazbu, razumiju svi narodi svijeta i na istom se jeziku oduvijek smiju. Od davnina su duhoviti, veseli i optimistični ljudi svojom duhovitošću, šalama, vicevima i humorom uveseljavali i osvajali naklonost društva, plijenili simpatije, srca i ljubav osoba koje su im se sviđale. Često je dovoljno samo nekoliko iskrenih osmijeha da se privuče pogled, pobudi simpatije, podigne razinu hormona sreće, osvoji srce, dušu i razbukta ljubav mladića/djevojke koja nam se dopada. Uzvraćen osmijeh je početak uspostavljanja trajne komunikacije i pouzdan znak da su dva mlada srca uskladila ritam na istoj valnoj dužini i otvorila put njihova zbližavanja, druženja i toplih ljubavnih odnosa. Dr. A. Rubinstein iz Pariza tvrdi da ljudi koji se više smiju imaju povećano lučenje endorfina (hormonska supstancija) koji se stvara u mozgu, djeluje umirujuće na bol i stvara osjećaj sreće. Veliki psihoanalitičar Sigmund Freud drži da smijeh oslobađa od agresije, stvara osjećaj ugode, dobre volje, optimističnosti, vedrine, veselosti i zdravog raspoloženja. Iz osobnog iskustva znamo da su veseli, zabavni, prožeti optimizmom i humorom, duhovitošću i uvijek nasmijani ljudi svima simpatičniji, privlačniji i bolje prihvaćeni od onih zatvorenih, namrštenih i uvijek ozbiljnih. Mlada srca kao da poručuju nekoj simpatiji: «Osvoji me osmijehom!» Osmijeh je pravi ključ koji otvara sva zaljubljena srca. Osmijeh na licu žene ili muškarca govori više od tisuću dobro sročenih riječi. Na osmijehe su posebno osjetljive žene. Cvijetak u ruci i osmijeh na licu najbolji su vodič do njihova srca i najdjelotvornije sredstvo u osvajanju njihove ljubavi. Osmijeh traje možda samo jedan trenutak, ali u sjećanju može ostati možda cijeloga života – tvrdi Edvard W. Reiller. Da to nije izmišljotina nekog fanatičnog veseljaka, potvrdili su rezultati dva istraživanja provedena među američkim studentima. Prvim istraživanjem obuhvaćeno je 200 studenata i studentica. Ispitanicima su ponuđene fotografije koleg(ic)a suprotnog spola, na kojima su osobe s fotografije na poleđini napisale neku duhovitu poruku. Sudionici eksperimenta, nakon razgledavanja fotografije i pročitane poruke, birali su onoga tko bi eventualno mogao biti njihov potencijalni partner(ica). Najveći broj studentica odlučio se za mladića koji je napisao najzanimljiviju poruku, a studenti su birali simpatične partnerice, ali također sa smislenim i razboritim porukama. I druga je studija nedvojbeno potvrdila da žene iskazuju više simpatija i osjećaju veću naklonost prema muškarcima koji su nasmijani, duhoviti, simpatični i ispunjeni optimističkim raspoloženjem. Zanimljivo, i muškarci su iskazali svoje simpatije i naklonost ženama koje su se nasmijale njihovim šalama i pokazale veće zanimanje i smisao za šalu, humor i smijeh. Zašto žene više vole nasmiješene, optimistične i duhovite muškarce, nalazimo u izvješću psihologa Džefrija Milera sa Sveučilišta u Novom Meksiku, koji to objašnjava procesom selekcije koji osigurava nastavak vrste, jer – kako kaže: Smisao za humor je, zapravo, pokazatelj kreativnosti i inteligencije, što su, genetički gledano, osobine koje mogu olakšati preživljavanje i sposobnost produženja vrste. Pa zar se onda treba čuditi porukama djevojaka koje upućuju mladićima: «Osvojite nas osmijehom!». Dakle, osmijeh je pravi osvajač djevojačkih srdaca. Zapamtite to, dečki, i obasipajte osmijesima svoje simpatije ako hoćete da vas one vole.

Mr. sc. Ivica Stanić