Pušenje
DOKAŽITE SEBI DA MOŽETE!
Nema organa u ljudskom organizmu koji ne strada od pušenja duhana, a najznačajnije
su bolesti koje ono izaziva infarkt miokarda, rak pluća, kronični bronhitis
i emfizem pluća. Ako se počinje pušiti s 18 – 20 godina, 15 – 20 cigareta dnevno,
to skraćuje životni vijek za 5 – 7 godina.
Poznate su sljedeće činjenice:- Smrtnost je u pušača cigareta za 30 – 80 % veća nego u nepušača.
- Smrtnost raste s povećanjem potrošnje cigareta.
- Izuzetno visoka smrtnost češća je u onih osoba koje počinju s pušenjem u mlađim godinama nego u onih koji počinju kasnije.
- Smrtnost pušača cigareta srazmjerno je najveća u dobi od 45. do 54. godine.
- Smrtnost je veća u pušača koji udišu dim nego u onih koji ga ne udišu.
- Smrtnost je niža u pušača koji su prestali pušiti nego u onih koji su i dalje pušili.
- Smrtnost pušača cigara i lula manja je od pušača cigareta.
Što čovjek više puši, rizik po njegovo zdravstveno stanje veći je. Ako pušač puši 2 kutije cigareta dnevno, opasnost da umre od infarkta miokarda 2,5 puta je veća, a od raka pluća je 20 puta veća.
U strastvenih pušača u dobi između 45. i 54. godine postotak smrtnosti od koronarne srčane bolesti u muškaraca 3 puta je veći nego u nepušača, a kod žena pušača je 2 puta veći. Štetnost pušenja za srce uglavnom uzrokuju nikotin i ugljični monoksid zbog svoje prisutnosti u dimu cigarete. Nikotin povećava potrebu srca za kisikom i hranjivim materijama, dok ugljični monoksid smanjuje sposobnost krvi da osigura srcu potrebnu količinu kisika. Rizik od raka pluća povećava se s brojem popušenih cigareta, udisanjem dima, ranim početkom pušenja, uvlačenjem dima iste cigarete nekoliko puta, držanjem cigarete u ustima između dva uvlačenja i ponovnim paljenjem polupopušene cigarete. On je 15 – 30 puta veći kod pušača negoli kod nepušača. Pušenje ostavlja kod pušača žute, ružne mrlje na zubima, neugodan okus u ustima i izaziva periodontalne bolesti, gingivitis, rani gubitak zubi, rak usta i grla.
Nikotin izaziva upale perifernih živaca i trajan grč na arterijama očne mrežnice. Vid naglo slabi, teško se raspoznaju boje i javlja se nikotinska slabovidnost. Nikotin ubrzava demineralizaciju kostiju. Pušenje izaziva spolnu nemoć i neplodnost, pospješuje starost (bore oko očiju, suho i blijedo lice) i smanjuje radnu sposobnost, izaziva rak usne šupljine, grla i jednjaka, mokraćnog mjehura i gušterače.
Bolesti povezane s pušenjem ozbiljan su uzrok radne nesposobnosti i prerane smrti pa bi se suzbijanjem pušenja moglo učiniti više u pravcu poboljšanja zdravstvenog stanja i produljenja ljudskog života nego bilo kojom drugom akcijom na polju preventivne medicine. Zato sprečavanje pušenja treba biti osnova svakog preventivnog medicinskog programa.
Prema SZO, najvažniji načini za borbu protiv opasnosti po zdravlje od pušenja jesu:
- poučavanje mladih da ne prihvate pušenje,
- pridobivanje zdravstvenih radnika za suradnju u utjecaju na javnost,
- suzbijanje pušenja cigareta među odraslima obraćanjem većim grupama,
- suzbijanje pušenja cigareta u javnosti masovnim pristupom,
- ograničavanje oglašavanja i reklamiranja cigareta,
- pronalaženje načina da se pušenje učini manje opasnim.
Dobar program obrazovanja mladih potreban je, ali je pitanje ima li on svoju vrijednost sve dok mladi ljudi žive u svijetu nastanjenom velikim brojem odraslih pušača.
U vrijeme nacionalnih i vjerskih kriza,
zbog inflacije i nedostatka deviza,
pušenje kao štetna navika predstavlja
glavni faktor rizika narodnoga zdravlja.
Pušenje je neprijatelj čovjeka,
aerozagađivač za životnu sredinu,
veliko zlo cijeloga svijeta,
koje milijune ljudi šalje pod ledinu.
Pušenje je štetna navika.
To je ružna društvena slika,
jer štete od duhanskog dima
dobro su poznate svima.
Puše i oni koji to ne žele,
jer udišu dimove pušača,
koji se tome vesele
što pored sebe truju i nepušača.
Istraživanje bezopasne cigarete
ludo je rasipanje novaca.
U uklanjanju duhanske štete
velik je doprinos antinikotinskih boraca.
Zabranimo pušenje
pušačima svima,
jer štetno je gušenje
od cigaretnog dima.
Stručnjaci
tvrde da nepušač koji radi u prostoriji gdje ima pušača dovodi u opasnost
svoje zdravlje, jer to znači da je popušio dnevno 4 cigarete, što povećava
rizik od raka tri puta.Kemičar Lowrey, koji radi u istraživačkom laboratoriju ratne mornarice, u studiji koju je objavio u časopisu «Science», tvrdi da je zagađeniji zrak od cigaretnog dima u zatvorenoj prostoriji nego atmosfera na autoputu u Los Angelesu u špici prometa, a ta je atmosfera vrlo štetna po zdravlje nepušača, koji su prisiljeni udisati isti dim, tj. pasivno pušiti. Japanski istraživač Hirayama 14 je godina promatrao 91 000 žena nepušača (u dobi od 40 godina ili više) i došao do zaključka da, što su njihovi muževi više pušili, tim se više povećavao rizik tih žena da obole od raka pluća (rizik se kretao od 2 puta više za žene čiji su muževi pušili jednu kutiju cigareta dnevno, do 4,5 puta više kod žena čiji su muževi pušili dvije ili više kutija cigareta na dan).
Najviše su ugrožena djeca roditelja pušača i češće obolijevaju od respiratornih infekcija, npr. od bronhitisa. Djeca će prije oboljeti ako je majka pušač, jer uz nju provedu više vremena, a najviše su tome izložena mala djeca jer su, zbog njihove male tjelesne težine i manjih pluća, jači učinci nikotina, katrana, raznih smola, ugljičnog monoksida i još 30-ak otrova iz cigaretnog dima.
U svijetu se danas osnivaju brojne organizacije, udruženja i pokreti za zaštitu nepušača, jer nitko nema pravo ugroziti zdravlje drugog čovjeka.
Važan je unutrašnji čimbenik genetski, a pušenje, aerozagađenje i drugi nepoznati činitelji spadaju u vanjske čimbenike. Kada se ti čimbenici sjedine, dolazi do raka pluća. Ako je pušački staž duži, vjerojatnost od nastanka raka pluća veća je. Ako čovjek pravodobno prestane pušiti, otklanja jedan, ali značajan čimbenik koji dovodi do te bolesti. Cigareta sadrži 115 otrovnih sastojaka, od kojih je osam kancerogenih. Rak pluća smrtonosan je u 90% slučajeva, a od 100 oboljelih 98 su pušači. Budući da i žene sve više puše, sve češće obolijevaju od te opake bolesti. Djeca sve češće puše, jer im se život čini beskonačan, zdravlje vječno, a smrtonosne bolesti nešto što se samo drugima događa pa, iz radoznalosti i iz želje da oponašaju odrasle, pale svoju prvu cigaretu. Zdravlje je mnogo vrjednije od mode i, da bi se pripadalo svijetu odraslih, ne treba paliti cigaretu. Odrasle, zrele i razumne osobe iz odgovornosti za vlastito zdravlje moraju promijeniti svoje štetne navike, pa npr. moraju prekinuti s pušenjem. Ako su mladi počeli pušiti, trebalo bi odmah i nepovratno ostaviti cigaretu, a oni koji nisu ni pokušali, u interesu svog zdravlja ne trebaju ni posegnuti za cigaretom, jer što je pušaču staž duži, sve je teže ostaviti cigaretu. Dugogodišnji pušači trebali bi, radi pobjede nad svojom lošom navikom, prvo smanjiti broj cigareta, odlaziti u duge šetnje na svježem zraku, pronaći sebi neki hobi ili zabavu. U trenucima kad je želja za cigaretom posebno jaka, trebali bi pri ruci imati jabuku ili gumu za žvakanje. U početku, kao i u svemu, bitna je jaka volja i upornost za odvikavanje od pušenja. «Kraljičin prah» - duhan bio je od 16. stoljeća kamen spoticanja, jer ni drastične mjere (odsijecanje nosa, uha, ruke, pa čak i glave) nisu primorale pušače da se odreknu svog «užitka». Kod njih je strast uvijek bila jača od straha. Čovjek svjesno odabire jednu od dvije mogućnosti: PUŠENJE ili ZDRAVLJE.
Kako da se odviknete od pušenja prema publikaciji Instituta za borbu protiv raka – SAD (država Maryland):
- Pušite svaku cigaretu samo do polovice!
- Svakog dana pomičite paljenje vaše prve cigarete za jedan sat.
- Donesite odluku da ćete pušiti samo parnih ili neparnih sati tijekom dana.
- Nemojte odmah zapaliti cigaretu čim vas spopadne žarka želja, već pričekajte nekoliko minuta i u međuvremenu promijenite vrstu posla ili započnite neki razgovor!
- Prestanite kupovati cigarete u velikim pakovanjima. Sačekajte da ispraznite jednu kutiju, pa tek onda kupite drugu!
- Prestanite sa sobom nositi cigarete, bilo da ste u kući ili na poslu. Učinite sve da vam bude teže doći do njih!
- Pušite tako da vas sve podsjeća na to: ja pušim, a to mi šteti. Držite cigaretu u drugoj ruci, ne u onoj u kojoj je obično držite. Stavljajte cigarete negdje na neuobičajena mjesta, npr. u drugi džep. Time ćete prekinuti automatizam da ih uzimate.
- Promijenite navike u ishrani, na primjer pijte mlijeko – ono se ne slaže s pušenjem. Jedite ono što ne traži cigaretu!
- Ne praznite pepeljare! To će vas ne samo podsjetiti na to koliko ste cigareta popušili svakog dana, nego vam pogled na opuške i njihov miris neće biti ugodan.
