Zdravstvena zaštita mladih u trećem tisućljeću
 
PROBLEME TREBA ODMAH RJEŠAVATI
 
Zdravstvena zaštita školske djece i mladeži već se od svojih početaka, sredinom 19. stoljeća, razvijala više kao preventivna djelatnost, usmjerena vodećim problemima tog vremena, kao što su tuberkuloza i druge zarazne bolesti, slaba ishranjenost te loši socio-ekonomski uvjeti u kojima djeca žive.
 
 
Do prelaska u zavode za javno zdravstvo, 1998.godine, školska medicina djelovala je na načelu jedinstvene medicine u kojoj su preventivne i kurativne djelatnosti činile nedjeljivu cjelinu.
Prelaskom u zavode za javno zdravstvo, školska je medicina, u skladu sa suvremenim javnozdravstvenim problemima mladih, svoje napore i djelovanja usmjerila na specifične ciljeve: sveobuhvatnu preventivnu zaštitu koja će ne samo na vrijeme utvrditi poremećaj zdravlja, nego i provesti mjere za sprečavanje oštećenja i razvijanje pozitivnih navika i stavova suvremenim metodama za promicanje zdravlja.
Od prve školske poliklinike na Sušaku s početka 20. stoljeća, preko školskih dispanzera i ambulanti za školsku djecu i mladež pripadajućih domova zdravlja i centara primarne zdravstvene zaštite, do prelaska u zavode za javno zdravstvo, školska medicina mijenjala je sadržaj, organizaciju i metode svoga rada, no osnovni cilj ostao je i ostat će uvijek isti: očuvanje i unapređenje zdravlja djece i mladeži, a time i cjelokupnog pučanstva.
 
 
Potrebna je pomoć
 
Suvremeno doba obilježeno je novim javnozdravstvenim problemima, vezanim za ranije spolno sazrijevanje te nezdrave stilove života mladih, kao što su: rizično spolno ponašanje, koje za posljedicu ima spolno prenosive bolesti, neplanirane i neželjene trudnoće; nepravilna prehrana, a s njom u vezi i prekomjerna tjelesna težina i pretilost; tjelesna neaktivnost, zloporaba sredstava koja mogu izazvati ovisnost (pušenje duhana, pijenje alkoholnih pića, uzimanje droga, kockanje), kao i različiti oblici poremećenog ponašanja koji imaju vrlo širok spektar manifestacija - od agresivnosti i nasilništva, bijega od kuće, izbjegavanja nastave do teškog delinkventnog ponašanja, nasilnog ozljeđivanja i samoozljeđivanja.
Sve je veći broj zanemarivane i zlostavljane djece, kojoj su potrebni intersektorski pristup i sustavna skrb.
Posebna briga poklanja se djeci i mladima s posebnim potrebama: kronično bolesnim, invalidnim i hendikepiranim osobama te djeci sa smetnjama u psihofizičkom razvoju, problemima učenja, školovanja i zapošljavanja, profesionalnoj i školskoj orijentaciji te socijalno - medicinskim problemima mladih obitelji.
Ponašanja i navike stečene u mladosti od presudnog su značenja za oblikovanje stavova i ponašanja u odrasloj dobi i imaju dugoročan utjecaj na zdravlje.
Pokazalo se da je za mlade ljude u razdoblju odrastanja, u kojem se prilagođavaju fizičkim, psihološkim i emocionalnim promjenama, istražuju svoju seksualnost, utemeljuju osobnost i individualnost, tragaju i zahtijevaju sve veću nezavisnost, potrebno osigurati posebnu skrb u obliku polivalentnih savjetovališta, takozvanih centara za mlade- savjetovališta otvorenih vrata, bez obzira na to jesu li oni redovni učenici osnovnih i srednjih škola, studenti ili su van sustava redovnog obrazovanja.
U takvim centrima za mlade, u sastavu školske medicine Nastavnog zavoda za javno zdravstvo, pored liječnika specijalista školske medicine i više medicinske sestre, rade psiholog i diplomirana učiteljica u punom radnom vremenu, a od 2005.godine i ginekolog za mlade, osam sati tjedno, a po potrebi i defektolog, uz punu suradnju obiteljskog liječnika i patronažne sestre.
Tako je školska medicina nadišla klasične metode djelovanja i postala suvremena multidisciplinarna struka.
Programom mjera preventivne i specifične zdravstvene zaštite obuhvaćeni su svi učenici osnovnih i srednjih škola te redovni studenti.
 
 
Stručnjaci za sve vrste problema
 
Za svaku osnovnu i srednju školu i fakultet imenovan je nadležni tim školske medicine. Svi timovi školske medicine, psiholog i ginekolog kompjutorski su povezani te je tako omogućena lakša komunikacija i protok informacija.
Posljednjih deset godina, zbog prevladavajućih javnozdravstvenih problema, osobito vezanih za spolno i mentalno zdravlje, savjetovališnom radu i zdravstvenom odgoju posvećena je posebna pozornost, uz dodatne edukacije iz komunikacijskih vještina i biheviorističkog pristupa.
Posebna pozornost posvećena je i radu na stručnoj izobrazbi prosvjetnih djelatnika i roditelja u svrhu pomoći i rješavanja temeljnih problema, kao što su: prilagodba na školu, školski neuspjeh, odgovorno roditeljstvo, problemi razvoja i sazrijevanja, kronični poremećaji zdravlja, poremećaji ponašanja, ovisnosti i drugo.
Suvremenim metodama zdravstvenog odgoja (vršnjačka edukacija, radionice, parlaonice), usmjerenima ne samo na stjecanje znanja, nego i na trening životnih vještina, što uključuje emocionalne i društvene kompetencije primjerene razvojnoj dobi, provodive kontinuirano kroz duže vremensko razdoblje, uz mogućnost intervencije kroz polivalentna savjetovališta te angažman profesionalaca različitih profila, pokušavamo ostvariti postavljene ciljeve – prihvaćanje zdravih stilova života i odgovorno ponašanje, odnosno suvremenim pristupom promicanju zdravlja osnažiti osobnu odgovornost za vlastito zdravlje i osvijestiti činjenicu da je zdravlje puno širi pojam od pukog nepostojanja bolesti.
Koristeći stručne kompetencije svih članova «šireg tima» specijalista školske medicine, obiteljskog liječnika, psihologa, defektologa, više medicinske sestre, patronažne sestre te stručnog tima škole, primjenom principa timskog rada i intersektorske suradnje te provedbom preventivnih i specifičnih mjera zdravstvene zaštite, može se postići dostupna, učinkovita i djelotvorna zaštita školske djece i mladih u zajednici.
Školska je medicina na početku trećeg tisućljeća postala suvremeno profilirana multidisciplinarna struka, sposobna da se nosi sa suvremenim javnozdravstvenim problemima.
 
 
Prim.mr.sc.Jagoda Dabo, dr.med.