NARODNI ZDRAVSTVENI LIST
Štivo koje pomaže i uči
Kad
bi se (abecedno) poredali svi tekstovi objavljeni u Narodnom zdravstvenom
listu kroz posljednjih pedeset godina (od pojave prvog broja do danas),
nastala bi prava medicinska enciklopedija, u kojoj bi čitatelj mogao pronaći
odgovore na mnogobrojna pitanja vezana za njegovo zdravlje. Za kontinuirano izlaženje kroz pola stoljeća, uz prevladavanje bezbrojnih teškoća na koje su nailazili ustrajni urednici i marljiva uredništva – od pronalaženja suradnika i planiranja tema i tematskih cjelina do osiguravanja materijalnih sredstava za tiskanje časopisa, svaku pohvalu zaslužuju izdavač, uredništvo i suradnici jer se takvom činjenicom malo časopisa u nas može pohvaliti.
A počelo je sve 7. travnja 1958. godine – izlaskom prvog broja Narodnog zdravstvenog lista, kojem je utemeljitelj i organizator bio tadašnji direktor riječkog Doma narodnog zdravlja dr. Kajetan Blečić – neumorni pregalac na polju preventivne medicine, odnosno javnog zdravstva.
Od tih davnih pa do naših dana Narodni zdravstveni list bio je i ostao promicatelj preventivne medicine, štivo koje svoje čitatelje poučava u čuvanju zdravlja i pomaže im da budu zdravi ili da potraže zdravlje na najbližem i najboljem mjestu.
Popularno i razumljivo pisan, ali uvijek uz atribuciju stručnosti i aktualnosti, Narodni zdravstveni list opravdao je svoj naslov – biti narodni i zdravstveni časopis koji će, s podjednakim zanimanjem, čitati prosječno obrazovan čitatelj, kao i zdravstveni djelatnik najviše stručnosti.
S Narodnim zdravstvenim listom susreo sam se prije nešto više od četiri desetljeća, najprije kao prosvjetni djelatnik, a zatim kao novinar. Nikada nisam požalio što sam svakom novom broju posvetio vrijeme čitanja jer sam uvijek u njemu pronalazio tekstove koji su se ticali i mene, ili su mi, poslužili kao nastavno štivo, ili kao izvor podataka za pisanje novih tekstova.
Moja veza s Narodnim zdravstvenim listom osnažena je ispunjenjem želje da budem suradnikom i pomagačem u ostvarivanju zacrtane koncepcije i dogovarane problematike koju ostvaruje njegovo uredništvo.
Premda se uredništvo može pohvaliti primjernom nakladom, koja je znatno premašila početne brojeve i prve godine izlaženja, držim da Narodni zdravstveni list zaslužuje i veću nakladu, pa prema tomu i širu čitanost. Primjerice, primijetio sam da u više riječkih liječničkih ambulanti (u čekaonicama koje nikada nisu bez pacijenata – potencijalnih čitatelja) nema Narodnog zdravstvenog lista. Ne čitaju ga ni svi liječnici i drugi zdravstveni djelatnici. Je li u pitanju samo tempo života i sve manje vremena za čitanje? Koliko ga liječnici privatne prakse ili, pak, farmaceuti i farmaceutska industrija koriste za svoju promidžbu? Ili – koliko liječnika preporučuje svojim pacijentima čitanje Narodnog zdravstvenog lista ili ciljanih tekstova u njemu? Sve su to pitanja koja zaslužuju dublju analizu i temeljitije odgovore - a sve u samo jednom cilju – za povećanje naklade i proširenje broja čitatelja.
Na našem današnjem medijskom prostoru pisane riječi nije se lako održati, pogotovo kada je u tržišnoj utakmici prevladalo žutilo kojega nisu oslobođeni ni časopisi koji žele održati stručniju razinu. Stoga uredništvo Narodnog zdravstvenog lista valja podržati – suradnjom i čitanjem – kako bi sretno i uspješno plovilo nemirnim vodama stvaranja časopisa bogatog aktualnim i korisnim temama o našem zdravlju – na dobrobit svih nas i javnog zdravstva, kao izrazito značajnog segmenta borbe za zdravije društvo, za zdravijeg čovjeka – u stvarnosti u kojoj je liječenje sve skuplje (pa i nedostupnije).
Financijski poticaj društva i čitalačka prihvaćenost – uz suradničku podršku, pomoći će uredništvu Narodnog zdravstvenog lista da održi postojeću razinu mudrosti ostvarivanja zacrtanog programa, jasnoće prezentacije tema i popularizacije zdravstvene problematike.
U vrijeme sve ugroženijeg zdravlja suvremenog čovjeka, Narodni zdravstveni list nezamjenjiv je čimbenik snaženja preventivne medicine i javnog zdravstva.
