Prevencija bolesti i promicanje zdravlja
BOLJE SPRIJEČITI NEGO LIJEČITI
Danas
se u tisku, osobito u temama vezanim za zdravlje i zdrav stil života, često
susrećemo s pojmovima prevencija bolesti i promicanje zdravlja. Pojam prevencija
bolesti (lat. praeventio = prethoditi, doći ispred) označava sve postupke
kojima se bolest sprječava, odnosno onemogućava. Prevencijom bolesti te
unapređenjem i očuvanjem zdravlja bavi se posebna znanstvena medicinska
disciplina, preventivna medicina. Cilj je preventivne medicine pravodobno
prepoznavanje bolesti i provođenje liječenja kojim se sprječavaju smrt,
invaliditet, oštećenja i smanjivanje kvalitete života. Stara narodna izreka
«bolje spriječiti, nego liječiti» možda najbolje opisuje važnost prevencije
bolesti. Mjere ranog otkrivanja bolesti (probir, «skrining»), kao i pravodobno prepoznavanje osoba s povišenim rizikom za nastanak određene bolesti, još uvijek se smatraju jednima od najvažnijih mjera koje pruža suvremena medicina. Najvećim uspjehom preventivne medicine drži se iskorjenjivanje (eradikacija) neke bolesti. Najbolji je primjer za to iskorjenjivanje velikih boginja (variola vera) do kojeg je došlo nakon uspješno provedenog cijepljenja. Tijekom provođenja mjera prevencije obavlja se intervencija (lat. interventio = miješanje, posredovanje), koja predstavlja pravodobno uplitanje u tijek bolesti. Pojam intervencija označava skup mjera koje se poduzimaju kako bi se uklonio ili smanjio rizik razvoja određene bolesti, odnosno skup mjera koje se poduzimaju kako bi se izliječila, zaustavila ili usporila bolest te na taj način spriječilo njeno razvijanje, posljedični invaliditet ili smrt. Načelno se smatra kako je najbolje intervenirati u što ranijem stadiju neke bolesti. Ovisno o fazi bolesti u kojoj smo intervenirali, prevenciju dijelimo na primarnu, sekundarnu i tercijarnu.
Primarna prevencija usmjerena je na zdrave osobe, podrazumijeva uklanjanje rizika/uzroka bolesti i unapređenje općeg zdravstvenog stanja kako bi se spriječio nastanak bolesti. Dobar primjer primarne prevencije kod suzbijanja zaraznih bolesti jest cijepljenje, a kod kroničnih bolesti to se odnosi na uklanjanje rizičnih čimbenika, kao što su pušenje, nezdrava prehrana, odsustvo tjelesne aktivnosti itd. Provedba uspješne primarne prevencije zahtijeva razvijanje javnozdravstvenih programa na lokalnoj ili nacionalnoj razini.
Sekundarna prevencija odnosi se na prepoznavanje «potencijalnih» bolesnika, odnosno oboljelih u ranom stadiju bolesti, kako bi se pravodobnom intervencijom spriječio razvoj manifestne bolesti te tako zaustavilo njeno napredovanje i sačuvao životni vijek, kao i kvaliteta života. Primjer je za to otkrivanje visokog tlaka u stadiju kad još nema simptoma.
Tercijarna prevencija je prepoznavanje i zbrinjavanje onih stanja koja se ne mogu liječiti ili stanja kod kojih unatoč liječenju nastaju posljedice. Njen cilj je očuvanje kvalitete života bolesnika kad liječenjem nije moguće suzbiti bolest. Primjer je takve prevencije suzbijanje boli kod oboljelih u zadnjem stadiju zloćudnih tumora.
Unatoč tome što se rezultati preventivnih aktivnosti često podcjenjuju jer se dobro zdravlje smatra «normalnim» i što se njihovi rezultati vide tek nakon duljeg vremenskog razdoblja, uspješnost provedenih preventivnih mjera odlikuje se očuvanim godinama života, očuvanom kvalitetom života i radnom sposobnosti pojedinca te smanjivanjem ukupnih troškova zdravstvene zaštite. Sukladno tome, danas se u Hrvatskoj provode Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva, Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke, uvedena je obveza provedbe preventivnih pregleda za osobe starije od 50 godina u djelatnosti opće/obiteljske medicine, a u dogledno će se vrijeme provesti i Nacionalni program zdravstvene zaštite osoba sa šećernom bolesti, s posebnim ciljem prevencije bolesti.
Uz prevenciju bolesti usko se vezuje pojam promicanja zdravlja. Promicanje zdravlja predstavlja pokret koji ljudima omogućuje aktivno sudjelovanje u unapređenju svog zdravlja. U literaturi se umjesto promicanja često rabi pojam promocije zdravlja, koja je uži pojam od promicanja. Naime, promocija zdravlja je proces vremenski kraćeg trajanja od promicanja zdravlja, a provodi se zdravstvenim akcijama (kampanjama) koje utječu na širenje zdravstvenih poruka u zajednici i na mobilizaciju ljudi na provođenju određenih zdravstvenih zadataka. Primjeri dobro prihvaćenih zdravstvenih akcija, odaslanih u sprezi s medijima, jesu «Recite DA nepušenju» i «Doručak na travi». Cilj je promicanja zdravlja omogućiti pojedincima i zajednicama povećanu kontrolu nad čimbenicima koji uvjetuju zdravlje (determinantama zdravlja). Taj koncept zdravlja ističe pozitivne potencijale i sposobnosti i pojedinca, i zajednice. U promicanju zdravlja neophodno je aktivno sudjelovanje svih važnih društvenih sektora (unutar i izvan sustava zdravstva), kreatora zdravstvene politike (političari, HZZO) i samih građana, kojima je pravo na zdravlje zajamčeno Ustavom kao osnovno ljudsko pravo.
Promicanje zdravlja obuhvaća različite pristupe i metode, kao što su: mjere zdravstvenog prosvjećivanja i odgoja, zakonodavne mjere, porezne i administrativne mjere, organizacijske mjere te aktivnosti lokalne zajednice (laičke inicijative i inicijative skupina stručnjaka). Na taj način pokret promicanja zdravlja obuhvaća široku intersektorsku suradnju. Intersektorska suradnja predstavlja suradnju između različitih društvenih sektora, organizacija i profesija. Kako bi suradnja postojala u pravom smislu riječi, te organizacije/ udruge/sektori moraju imati isti cilj (zdravlje!), filozofiju (unapređenje zdravlja) te poštenu podjelu područja rada, odnosno djelovanja.
Prva međunarodna konferencija o promicanju zdravlja održana je 1986. godine u Ottawi, Kanada. Tada je donesena Ottawska povelja o promicanju zdravlja, koja je naglasila važnost promicanja zdravlja u cijelom svijetu. Citat iz Ottawske povelje kaže: «Zdravlje se stvara tamo gdje ljudi žive, gdje se vole, rade i igraju.» U dobre primjere promicanja zdravlja u Hrvatskoj ubrajaju se projekt Svjetske zdravstvene organizacije pod nazivom «Zdravi grad», međunarodni projekt Europske mreže škola koje promiču zdravlje te program «Rukovođenje i upravljanje za zdravlje» koji je 2006. godine dobio «Nagradu za izvrsnost» (Management Trainning Program Excellence Award 2006) koju svake godine dodjeljuje Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), Atlanta, SAD.
Zajednički je cilj prevencije bolesti i promicanja zdravlja očuvanje i unapređenje zdravlja, koje je vezano uz pozitivne ljudske i životne vrijednosti. Stoga se podsjetimo kako je prije više od 2000 godina grči liječnik Herofil napisao da je bez zdravlja «znanost slaba, umjetnost ništavna, sila slaba, blagostanje beskorisno, a rječitost nemoćna».
