Pedeset godina Narodnog zdravstvenog lista

LUČONOŠA ZDRAVSTVENE EDUKACIJE

Zdravstveno prosvjećivanje i zdravstveni odgoj naroda imaju zadatak pomoći svakom građaninu da stekne osnovno znanje o očuvanju i unapređenju zdravlja, da radi na stvaranju higijenskih navika, da se upozna s najčešćim bolestima i mogućnostima zaštite od njih, pa da se tako i sam brine da ostane zdrav.

Tako se stvara i širi zdravstvena kultura pojedinca, a kako svi pojedinci čine društvo, diže se i razina zdravstvene kulture čitavoga naroda.

Razvijena preventivna medicina

Prvi je broj Narodnog zdravstvenog lista (NZL) objavljen u Rijeci 7. travnja 1958. godine. Na području današnje Primorsko-goranske županije još su se tad osjećale posljedice Drugog svjetskog rata, mnogo više van gradskih naselja. No, ipak se u cijelom području gospodarstvo obnavljalo, a razina naobrazbe građana i opća kultura bili su iznad prosjeka većeg dijela Jugoslavije. Razvijeniji su bili znanje i odgovornost nositelja službi preventivne medicine. Sve su to bili preduvjeti da se iznjedre motivi za osnivanje popularnog lista, s ciljem da se pomoću njega unapređuje znanje građana o očuvanju zdravlja i o poznavanju bolesti. Početke razvoja i sadržaja NZL-a sažeto je opisala sadašnja urednica lista Suzana Janković, pa je citiram: «Prvi brojevi, tiskani na novinskom papiru velikog formata, govorili su o zaraznim bolestima koje su tada bile vodeći zdravstveni problem, o razvoju zdravstvene službe, otvaranju novih zdravstvenih objekata, počecima uporabe ultrazvuka i lasera u medicini. Članci su bili aktualni, primjereni vremenu i razvoju zdravstva i medicinske znanosti. Bitne razlike, u odnosu na današnju koncepciju, nema.» Prvih tridesetak godina podnaslov lista bio je Mjesečnik za zdravstveno prosvjećivanje, a od tada Mjesečnik za unapređenje zdravstvene kulture, izraz za postignutu višu razinu znanja primatelja zdravstvenih poruka. Nadalje, u impresumu je vidljiv stručni i organizacijski skok s još većim naglaskom na edukaciji: u prvoj fazi izdavač i uređivač bio je Zavod za zaštitu zdravlja, a u drugoj, ovoj sadašnjoj fazi, to je Odsjek za zdravstveni odgoj i promociju zdravlja Odjela socijalne medicine Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije. Neki pojmovi u sadašnjem impresumu kondenzat su temeljne ideje i koncepcije lista: zdravstveni odgoj, promocija zdravlja, sve u okrilju javnog zdravstva koga predstavlja socijalna medicina kao dio preventivne medicine.

Upornošću do cilja

Duh idealističkog realizma urednika i suradnika poticajni je preduvjet za uporno ostvarivanje njihovih dugoročnih koncepcija. Počinje se ostvarivati još jedna kreativna ideja: iz impresuma se vidi da se list uređivački i distribucijski širi i po Slavoniji i Dalmaciji, u suradnji s Hrvatskim zavodom za javno zdravstvo u Zagrebu. U posljednja dva desetljeća u NZL uvrštena su tri noviteta, prijelomne ideje koje ciljano šire znanje i interes primatelja zdravstvenih poruka i koje šire područje rada pošiljateljima zdravstvenih poruka: tematski brojevi, s dodatkom raznih aktualnosti i zanimljivosti; središnji umetak koji se, presložen, može uvezati u malu brošuru; uvodnik koji filozofski razmatra i raščlanjuje aktualne teme, a koji s jedne strane ističe teme o unapređenju zdravog načina života, a s druge ukazuje na to gdje ući u borbu sa snažnim utjecajima u društvu, koji podupiru nezdravo ponašanje, bilo ono zdravstveno, komunikativno ili etičko. Suradni autori u listu moraju i nadalje biti stručnjaci i lako razumljivi popularizatori medicinske znanosti. To je odgovoran zadatak za redakcijski savjet, čiji članovi moraju biti iskusni poznavatelji suradnika – autora i biti dobri psiholozi. Ujedno, oni, kao i do sada, moraju biti vješti ekonomi koji će održavati pristupačno nisku cijenu NZL-a.

Posla ima još

I jedan veliki, veliki zadatak: osobna suradnja s novinarima bilo kojih medija, tiskanih, audio-vizualnih, kako bi se održali ili, nerijetko, podigli kvaliteta i obujam njihova znanja s područja medicine i zdravstva. I da pišu bez senzacionalizma kojim relativiziraju istine o realno potrebnim i djelotvornim medicinskim činjenicama. Novinari imaju ključnu ulogu u stvaranju zdravstvenih navika, jer su korisnici njihovih usluga brojni. Čitaju li oni Narodni zdravstveni list? Održavaju li se seminari za njih? Ima li obavijesnih sastanaka s novinarima? Nemoguće je u ovom kratkom osvrtu nabrojiti sve članke objavljene u NZL-u. Kriterij pri izboru članaka bio je aktualnost, kako bi se pobudio interes čitatelja za unapređenje zdravlja te pravovremeno prepoznavanje bolesti, da ih se što ranije počne liječiti. Prije pet desetljeća to su bile zarazne bakterijske bolesti raznih organa i sustava, tuberkuloza, virusne dječje bolesti i cijepljenje, podizanje osobnog i javnog higijenskog standarda, utjecaj neimaštine i nedovoljne opće prosvijećenosti. U sljedećim desetljećima skoro potpuna eradikacija nekih bolesti uočljivo je smanjila dječju smrtnost, eliminirala neke endemske bolesti i dovela do produženja životne dobi, a higijenski se standard dizao, posebno u riječko-goranskom području. U takvoj promijenjenoj situaciji sve su učestalije postale kronične nezarazne bolesti, bolesti treće životne dobi, rak te, zbog seksualne revolucije, spolne bolesti. Počela je stresna utrka za materijalnim dobrima, često s posljedičnim neurotskim pojavama, pušenjem, alkoholizmom, ovisnostima, prometnim nesrećama. Narodni zdravstveni list pažljivo je pratio takve nove pojave i odmah reagirao potrebnim temama, prvenstveno vezanim za bolesti srca i krvnih žila, povišeni krvni tlak, srčani i moždani udar, rak, nepušenje i antialkoholizam; davao je savjete o ranom otkrivanju svih tih bolesti. Sve je to pridonijelo rastu zdravstvenog standarda, što je prvenstveni cilj zdravstvenog odgoja.

Način života uzrokuje bolesti

Tijekom ratnih neprilika u Hrvatskoj, NZL je pratio posljedice takvih neprilika, pisao je o suradnji s Crvenim križem i dao je poduku o pružanju laičke prve pomoći. Poslije rata, u tranzicijskim i demokratskim fazama, raste stresna utrka za materijalnim dobrima i hedonističkim užicima, na štetu opće kulture i etike, počevši od školske dobi, a zapostavljeni su stanovnici treće dobi, kao i obiteljski život. NZL se odmah prilagođava novim temama: poremećaji zdravlja mladih, starih, razne ovisnosti, anksioznost i depresije, nepravilna prehrana, manjak tjelesnih aktivnosti, savjeti o zdravim životnim navikama. Pedeset godina postojanja Narodnog zdravstvenog lista samo je po sebi dokaz opravdanosti izlaženja lista, jedinog popularnog časopisa koji nije ugasio svoje postojanje kroz tako dugo vrijeme. Dapače, počeo se širiti i drugdje po Hrvatskoj, čita ga sve više ljudi. Glavna je zasluga za sve to što su urednici i suradnici usko povezani sa zdravstvom i medicinom, čiji su aktivni pripadnici. No, u ovoj sredini i uvjetima, oni ne samo da su proklamativno uz načela preventivne medicine, nego ih u praksi konkretnom zdravstvenom edukacijom stalno provode u djelo. Uspješno. Na kraju valja svim urednicima i autorima zaželjeti da s jednakim realnim idealizmom rade i dalje. Tako će list biti uspješan i sljedećih pedeset godina.

Prim. Ivica Ružička, dr.med.