Zaštita oralnog zdravlja

LIJEPI (KREZUBI) OSMIJEH

Gotovo da nema čovjeka, bez obzira na spol i dob, koji ne bi želio imati lijepe bijele zube, ali iz moga dugogodišnjeg rada u stomatološkoj ordinaciji znam da je vrlo mali broj osoba koje se mogu pohvaliti tom osobinom.

Kad sam počela raditi kao stomatolog, provodili smo ispitivanja i izračune indeksa koji su pokazatelji zdravlja zubi u djece te na osnovi njih procjenjivali stanje i planirali aktivnosti koje će dovesti do poboljšanja, tada katastrofalnog stanja njihovoga zdravlja. Prionuli smo poslu, pozivali djecu, sanirali zube, radili i radili, a na kontrolnom pregledu ukupno stanje nije se značajno poboljšalo. Dobili smo više saniranih, ali gotovo isti broj bolesnih zubi. Zašto? Dok smo mi jedne liječili, drugi su se zubi razbolijevali. Odgovor je jednostavan: aktivnost samo struke, bez aktivnog sudjelovanja pacijenta, zbog prirode razvoja karijesa, kao najčešćeg oboljenja zubi, ne daje zadovoljavajuće rezultate. Orijentacija na liječenje, koliko god ono bilo veliko, samo je mali dio koji će popraviti opće pokazatelje zdravlja zubi. Mnogo bolji rezultati postižu se osobnim angažiranjem, a od odabranog se stomatologa očekuje maksimalni angažman u podučavanju i motiviranju svakog pojedinca, kako bi on preuzeo inicijativu u skrbi o zdravlju svojih zubi.

Što pojedinac treba činiti

Ljepota i zdravlje upisuju se u zube tijekom života već u utrobi majke. Zdravlje trudnice, njezina pravilna prehrana, odnos prema vlastitim zubima i higijeni usta, izravno utječu na razvoj zuba njenog, još nerođenog djeteta. Svako odstupanje u tom razdoblju, bilo zbog bolesti, nepravilne prehrane, uzimanja nekih lijekova ili nekog drugog uzroka, ucrtat će se u zubiće djeteta. Vrijeme razvoja pojedinih dijelova zuba poznato je, pa se tako može točno predvidjeti koji će se poremećaj vidjeti nakon nicanja određenih zubi. Zato svaka buduća majka mora, ako ne prije, a ono u prvim tjednima trudnoće (razvoj zuba počinje u 16. tjednu) posjetiti svoga stomatologa, gdje će biti upućena o njezi svojih usta i prehrani, kako bi maksimalno pridonijela kvaliteti zubi svoga djeteta. Također će biti upućena u postupke glede higijene usta svog dojenčeta i njegove prehrane (sisanje dude) te u njezin angažman nakon pojave prvog zuba u ustima. Kada dijete treba prvi put posjetiti stomatološku ordinaciju? Tu su velike razlike u stavu roditelja i stomatologa. Struka misli da prvi posjet treba biti u prvoj godini života, a najveći broj roditelja misli da vrijeme prvog posjeta određuje zubobolja ili nicanje trajnih zubi. Iz iskustva odgovorno tvrdim da ne postoji dijete s kojim se ne može surađivati, ali je kvaliteta suradnje direktno uvjetovana vremenom i svrhom prvog posjeta. Ako je dijete došlo u ordinaciju dok ga se kroz igru moglo upoznati s opremom i osobljem, ono će biti dobar pacijent. Ono koje od bolova nije spavalo jednu ili više noći, k tome je oteklo pa mu se svakako mora raditi u ustima, prvi put ulazi u ordinaciju punu nepoznatih aparata i ljudi, teško će postati dobar pacijent. Učestalost dolazaka djece u ordinaciju, sve do njihove punoljetnosti, u potpunoj je odgovornosti roditelja.

Zdravlje zubi i navike

Pojavom zubi u ustima njihovo zdravlje prelazi u odgovornost njihovog imaoca. Mladi, tek iznikli zubi, nisu u potpunosti kalcificirani, već se njihovo dozrijevanje nastavlja u ustima pod utjecajem svih dobrih i loših čimbenika. Loši su svi oni koji omogućavaju stvaranje naslaga, jer se u njima javljaju kiseline koje lako razaraju njihove mekane i neotporne krune. Hrana koja je kašasta ili mekana, a bogata šećerima, smanjuje ili čak isključuje žvakanje, smanjuje količinu sline, smanjuje samočišćenje i neutralizaciju te kiseline. Svojim prehrambenim navikama, higijenom, a nekada, ako stomatolog procijeni da je potrebno, uzimanjem dodataka hrani (fluorovih preparata) koji utječu na bolju građu zubnih tkiva, podižemo i održavamo zdravlje svih organa usne šupljine. Ne mogu, a da i ovaj put ne naglasim štetnost korištenja duda kod djece, posebno onih na bočicama ispunjenim slatkim napitcima (*duda tješilica*), jer su štete koje nastaju njihovom dugotrajnom uporabom ogromne. Ta djeca vrlo rano ostaju bez krune prednjih zubi, česte su upalne reakcije preostalih korjenova, opsežni otoci, često i s povišenom tjelesnom temperaturom i lošim općim stanjem. Kada takvo dijete dođe u ordinaciju, svakako mu treba te zube otvoriti, često incidirati apsces i ordinirati antibiotsku terapiju. Koliko je to teško ako se radi o djetetu koje nema navike dolaska stomatologu, a to se mora učiniti, zna svaki stomatolog, jer se u toj situaciji našao bezbroj puta. Zbog zaposlenosti i manjka vremena, roditelji pribjegavaju hrani djeteta koja ne zahtijeva jače i duže žvakanje, čime im oduzimaju pozitivni mehanički utjecaj hrane na pravilan rast i razvoj te zdravlje žvačnog sustava njihovog djeteta. Potvrdu toga imamo u broju oboljelih zubi, oboljenjima gingive, poremećajima u razvoju čeljusti i postavi zubi.

Higijenske navike

Svakodnevno smo iz medija bombardirani bezbrojnim reklamama NAJBOLJIH četkica i pasti za čišćenje usta i zubi, koje mnogi samo kupe, upotrijebe nekoliko puta, uredno pospreme u kupaonici i više ih ne koriste. Četkica koja je meni dobra, ne mora nužno biti dobra i nekome drugom. Bitno je da svatko ima i KORISTI četkicu i pastu koje mu daju najveći učinak. Higijenske navike treba stvarati u najranijem djetinjstvu, uredno ih provoditi tijekom cijeloga života, s prilagodbama stanju u ustima. Uvijek, bez obzira na to da li se radi o zubu u ustima ili u protezi, treba očetkati sve njegove plohe, a ne samo one vidljive. Odrasli pacijenti često imaju različite nadomjestke za zube koji im nedostaju, pa su prisiljeni koristiti i neka pomoćna sredstva za provođenje higijene (zubni konac, male četkice za ulazak između zubi ili ispod mosta, tekućine za ispiranje usta i sl.). Sva nastojanja društva u smislu poboljšanja i proširenosti stomatologije neće dati dobre rezultate ako svaki pojedinac u tome osobno i aktivno ne sudjeluje.

Mr.sc. Ana Fajdić-Furlan, dr.stom.