Ljudsko
tijelo sposobno je prilagoditi se raznim utjecajima svoje okoline. To se
odnosi na pojedine sustave te na organizam u cjelini. Kako pripadamo dijelu
čovječanstva koji boravi u takozvanom umjerenom pojasu, prilagodba godišnjem
dobu zahtijeva također ponešto znanja i dio je neprekidnog aktivnog odnosa
radi unapređenja ili bar očuvanja zdravlja.
Ne reagiramo svi jednako na promjene i značajke pojedinih godišnjih doba.
Tako neki jedva čekaju dolazak ljeta, drugi ga se pribojavaju, a treći i
nemaju poseban odnos prema pojedinom godišnjem dobu. Ni ovom prigodom ne
smijemo smetnuti s uma da se promjene odnose i na djecu, a za njih smo odgovorni
mi, odrasli.
U prigodi skorog dolaska ljeta, bez namjere sveobuhvatnosti, evo nekoliko
primjera izazova koje ljeto nosi. Prvo oni negativni:
Koža – može biti „žrtva“ neodgovornog izlaganja suncu,
opekline nisu rijetke, a mogu imati i naknadne vrlo opasne posljedice (melanom,
zloćudna novotvorina). Djecu, osobito najmlađu, treba posebno čuvati. Oprez,
umjerenost i zaštitna sredstva svima su dostupni. Često se zaboravlja da
su pojedini dijelovi tijela prirodno prekriveni kosom, odnosno dlakama.
Živimo u vremenima nasilja nad vlastitim tijelom pa tako odstranjujemo dlake
i na bizaran način, kao što je čupanje. Većina ne zna da dlake omogućuju
bolje znojenje, a da ih je evolucija, osim kose na glavi, „zadržala“ tamo
gdje je pojačano znojenje, ali postoji i potreba zaštite od trljanja (posljedica
su neugodne upale). Žene su od čupanja poštedjele samo kosu i trepavice,
a muškarci ih, uz nešto više boli, „uspješno“ slijede. Ćelavi moraju pokrivati
glavu - sunčanice mogu biti vrlo opasne.
Srce i krvožilje – ako je prisutan povišen tlak ili „samo“ debljina, osobe
teško podnose povišene temperature i sparine, i danju, i noću, uz dodatak
lošeg spavanja. Ni djeca prekomjerne težine nisu pošteđena. Izbjegavanje
neposrednih toplinskih utjecaja i dovoljno tekućine dostupne su mjere zaštite.
Problem „hlađenja“ cijelog organizma često je posljedica „nehigijenskog“
oblačenja. Što je veća toplina, poželjno je pokrivanje što većeg dijela
tijela, i to odjećom od prirodnih materijala (pamuk, lan, svila, ali i čista
vuna) pa su zaštita od topline i zdravo znojenje osigurani. Umjetni materijali,
ali i neodgovarajući kroj (usko – priljubljeno), nepoželjni su.
- Probava – može biti „žrtva“ uzimanja namirnica iz „nepouzdanih“ izvora,
ali i vlastitog neopreza neodgovarajućim čuvanjem hrane. Crijevne zaraze
obično su samo neugodne. Djeca su osjetljivija. Oprez i poštivanje higijenskih
pravila nisu presloženi.
- Dišni organi – ljetne prehlade češće su nego što se misli. Pretjerano
i pogrešno korištenje klima- uređaja povećava rizik. Većina ne zna da, osim
hlađenja, zrak treba imati odgovarajuću vlažnost i da ga treba obogatiti
negativnim ionima. To ublažava ukupne negativne posljedice sparina koje
ljeti mogu biti vrlo neugodne.
Nešto o pozitivnim izazovima:
- „Smanjivanje suvišnih kila“ uoči ljeta - po načelu bolje ikad nego nikad.
- Ljetna prehrana može biti vrlo lagana i zdrava, što treba iskoristiti.
Zdravo za djecu.
- Oprezno sunčanje prirodan je izvor vitamina D. Povoljno za djecu.
- Plivanje, općenito kupanje, blagodat je za cijeli organizam, a posebno
za sustav organa za kretanje. Bosonogo hodanje i trčanje po pijesku blagodat
je za stopala i sve zglobove nogu te za kralježnicu.
- Svaki boravak u prirodi s puno kretanja mogao bi nadomjestiti dio izgubljenog
u zimi. Malo nas može si priuštiti „zimske radosti“, a i tada je to najviše
tjedan dana.
- Mudro iskorišten godišnji odmor (najmanje dva tjedna u bloku) može dobro
„napuniti dotad ispražnjene baterije“. Možda, u ovim vremenima općeg otuđenja,
najvrednije što ljetni odmor može donijeti jest zbližavanje u porodici.
Duševno je zdravlje nas i naše djece i tako pod velikim pritiskom, za što
nismo uvijek sami krivi.
Starijima i mnogim kroničnim bolesnicima prijedlog za razmišljanje: ljeti
u planine, zimi na more. Uz malo truda, ljeto bi svima moglo biti najljepše
godišnje doba. |