Istovremeno, zbog stanjena ozonskog sloja i stvaranja ozonskih rupa, do površine Zemlje dolazi sve veći dio štetnijeg dijela Sunčevog spektra. Iz tih razloga povećana je učestalost karcinoma kože, među kojima i melanoma.
Melanom je zloćudan tumor kože i sluznica, građen od melanocita. Karakteriziraju ga lokalna agresivnost i velika sklonost ranom limfogenom i hematogenom metastaziranju. Melanom je bolest uglavnom bijele rase. Najčešće se razvija iz pigmentiranih madeža, ali se može javiti i na prethodno nepromijenjenoj koži. Svaka promjena boje madeža, naglo povećanje madeža, uzdignuće madeža ili neravnomjerna pigmentacija zahtijeva odlazak dermatologu. U odnosu na samo stotinjak godina prije, učestalost smrtnosti od melanoma se više nego udeseterostručila, a naročito u nekim predjelima Australije. Za nastanak melanoma osobito je opasno pretjerano izlaganje UV-zrakama i sunčane opekline u ranom djetinjstvu.

Učestalost
Melanom se pretežito javlja kod bijelaca, u srednjoj životnoj dobi. Incidencija melanoma povećava se u cijelom svijetu. Razlozi za to višestruki su. Najbitniji je faktor prekomjerno izlaganje kože djelovanju sunčeva svjetla. Utjecaj sunčeva svjetla kumulira se tijekom života, pa i one opekline koje su nastale tijekom djetinjstva, zbog prekomjernog izlaganja suncu, utječu na stanje kože u kasnijem životu.

Pojavnost melanoma u Hrvatskoj
Godine 1968. u Hrvatskoj su od melanoma oboljele 92 osobe, dok su iste godine od melanoma umrle 44 osobe. U 2005. godini od melanoma je oboljelo 586 osoba, dok su umrle 154 osobe. Među oboljelima prevladavaju muškarci, kod kojih se melanom najčešće nalazi na trupu, dok se kod žena najčešće javlja na donjim ekstremitetima.
U Hrvatskoj se u posljednjih desetak godina bilježi godišnji porast incidencije melanoma za oko 8% godišnje.
I u svijetu se bilježi porast pojavnosti melanoma. Uzrok za to nije do kraja utvrđen, ali stručnjaci se slažu da je sigurno jedan od uzroka izlaganje suncu koje ima veću količinu ultraljubičastog zračenja, što može potaknuti mutacije i dovesti do razvoja melanoma, pogotovu ako za to još postoje i nasljedne predispozicije.

Izlaganje suncu
Od ukupnog sunčevog zračenja, na vidljivi dio sunčevog spektra (400-800 nm) otpada 50%, na infracrveni dio spektra (800-2500 nm) 40%, a samo 10% sunčeva spektra otpada na ultraljubičasto (UV) zračenje (100-400 nm). No, upravo taj dio sunčeva spektra biološki je najaktivniji i odgovoran za akutna i kronična oštećenja kože. Intenzitet UV-zračenja ovisi o geografskoj širini, nadmorskoj visini, godišnjem dobu i dijelu dana. Sunčevo UV-zračenje predstavlja energiju koju Sunce otpušta i transportira u obliku čestica koje se zovu fotoni. Oštećenje kože nastaje upravo zbog raspršivanja fotona u sve slojeve kože.

Spektar UV-zračenja dijeli se u 3 područja: UVC 100-280 nm, UVB 280-320 nm i UVA 320-400 nm.
UVA-zrake dopiru na Zemljinu površinu u malim količinama. Te zrake prodiru kroz prozorsko staklo. U malim dozama ne uzrokuju eritem na koži. U većim dozama uzrokuju eritem i takozvanu neposrednu pigmentaciju, koja se razvija kratko vrijeme nakon UVA-zračenja. UVA-zrake prodiru dublje u kožu i odgovorne su za ubrzano starenje kože.
UVB-zrake dopiru do Zemljine površine. Ne prolaze kroz prozorsko staklo, ali prolaze kroz vodu. Na koži uzrokuju eritem (crvenilo kože), i to 12-24 sata nakon što je koža obasjana, a nakon 48-72 sata koža počinje tamnjeti. Izazivaju opekline na koži, ubrzavaju starenje kože, a smatraju se i najodgovornijima za nastanak karcinoma kože.
UVC-zrake ne dopiru do Zemljine površine, već se apsorbiraju u ozonskom omotaču Zemlje. Zbog zabrinjavajućih oštećenja ozonskog omotača, pojavio se strah od pojačanog propuštanja opasnih UVC-zraka. One mogu uzrokovati nastanak eritema (crvenila) kože te mogu prouzročiti iritacije sluznice oka (konjunktive), kao i oštećenje rožnice oka.

Ostali uzroci nastanka
Pokazalo se da abnormalna replikacija gena dovodi i do drugih genetskih promjena, koje su već ranije povezane s razvojem malignog melanoma. Pored svih nabrojenih, nije zanemariva niti isključena mogućnost nastanka melanoma mehaničkom iritacijom već postojećeg nevusa, posebice na predilekcijskim mjestima, kao što su leđa (kopča grudnjaka), pregibi ekstremiteta.
Tipovi kože prema osjetljivosti na UV-zrake
tip I.: uvijek se pojave opekline, a nikad pigmentacije (izrazito svijetlopute osobe sa crvenom ili plavom kosom, sunčevim pjegama i plavim očima),
tip II.: obično se pojave opekline, a pigmentacije katkad,
tip III.: opekline se pojavljuju samo ponekad, a pigmentacije uvijek,
tip IV.: opekline su vrlo rijetke, a pigmentacije osobito jake,
tip V.: izrazito tamnopute osobe (npr. Meksikanci, Indijanci),
tip VI.: crnci.

Nejednoliki pigment
Melanom je promjena na koži tamnosmeđe do crne boje. Od bezopasnog madeža razlikuje ga: nepravilnost oblika, neoštra ograničenost, veličina (najčešća veća od 6 mm), nejednoliko raspoređen pigment (šarene boje), svrbež, a kasnije i nagli rast, spontano krvarenje i stvaranje ulceracija. Metastaze se javljaju relativno rano, u regionalnim limfnim čvorovima i okolnoj koži. Tumorske stanice nošene krvlju rade metastaze na plućima, kostima, jetrima.
Amerikanci su se dosjetili da navedene promjene, radi lakšeg praćenja, grupiraju u skupine s početnim slovima ABCD: