Sunčanica

ŠEŠIR GLAVU ČUVA

Ponovno nam stiže ljeto, a s njim i sve opasnosti koje prijete zdravlju zbog visokih temperatura.

Nažalost, svi svjedočimo činjenici brojnih klimatskih promjena, koje se očituju povišenjem prosječne temperature, globalnim zatopljenjem, otapanjem ledenih površina i ledenjaka. Zbog toga je Svjetska zdravstvena organizacija proglasila 2008. godinu «Godinom zaštite zdravlja od klimatskih promjena» jer se želi ukazati na veličinu problema i potrebu globalne javnozdravstvene i društvene akcije. Ljeto je doba godišnjih odmora, a putuju osobe svih dobi, različite tjelesne kondicije i zdravstvenog stanja, što uvjetuje različite mogućnosti prilagođavanja na klimu priobalja, odnosno vrućinu, vlažnost i sunce. Osim toga, dolaskom na more turisti se često pretjerano izlažu sunčanim zrakama. Želja da se iskoristi odmor i uživa u svakom njegovom trenutku povećava neopreznost i izloženost prijetnjama po zdravlje, čije posljedice mogu biti vrlo opasne, pa čak i smrtne. Jedna od takvih prijetnji je i sunčanica (ictus solaris ili insolatio).

Što je sunčanica

Sunčanica je termoregulacijski poremećaj (poremećaj regulacije tjelesne temperature) koji nastaje nakon intenzivnog izlaganja glave i zatiljka sunčevim zrakama. Sunčanica se svrstava u hipertermije (stanja povišene tjelesne temperature) izazvane vanjskim čimbenicima, odnosno visokom temperaturom okoline. Ona nastaje kao rezultat zajedničkog djelovanja opće hipertermije (stanja povišene tjelesne temperature) i lokalnog ozračenja infracrvenim zrakama nezaštićenog zatiljnog dijela glave. Ugroženi su zapravo svi koji se dugotrajno izlažu sunčevim zrakama ako nemaju pokrivalo za glavu. Osobito su podložne osobe svijetle puti, osobe bez kose te djeca i starije osobe, koje se i inače slabije prilagođavaju naglim promjenama temperature. Opisani su slučajevi sunčanice kod vojnika pri forsiranom marširanju, sportaša koji imaju natjecanja na otvorenom prostoru (tenisači, jedriličari, nogometaši itd.), pomoraca, poljoprivrednika i drugih, koji zbog zanimanja moraju dugotrajno boraviti na suncu. Kod visokih temperatura okoline tijelo regulira tjelesnu temperaturu radom krvno-žilnog (kardiovaskularnog) sustava i znojenjem. Pri hipertermiji (stanje povišene tjelesne temperature), nužno je povećano znojenje kako bi se tijelo rashladilo, a to se postiže protjecanjem veće količine krvi kroz kožu. Zbog toga u organizmu nastaju manjak krvi (što može uzrokovati poremećaje krvnog tlaka) i ubrzan rad srca (krvotok se ubrzava kako bi se što više krvi rashladilo). Tijelo koristi krv kao rashladnu tekućinu i štiti najvažnije organe, u prvom redu mozak. Toplina uzrokuje vazodilataciju (širenje) krvnih žila mozga i moždanih ovojnica, što dovodi do njihove povećane propusnosti. Zbog toga u nekim slučajevima može nastati edem (oticanje) mozga ili intrakranijalno krvarenje (krvarenje unutar lubanje).

Prepoznati što prije

Koža je suha i topla, lice crveno, tjelesna temperatura je iznad normalne, srčani ritam i disanje ubrzani su. U lakšim slučajevima javljaju se i glavobolja, problemi s vidom, vrtoglavica, šum u ušima, nemir, pospanost, nemogućnost orijentacije u vremenu i prostoru. U težim slučajevima može nastati proširenje zjenica, omamljenost, nesvjestica te na kraju koma i smrt. Ako je osoba za koju sumnjamo da ima sunčanicu pri svijesti, trebamo je što prije smjestiti u hlad, u poluležeći položaj. Treba joj pokušati ohladiti tijelo polijevanjem hladnom vodom (zabranjeno je naglo polijevanje veće količine hladne vode!) ili hladnim oblozima, raskomotiti joj odjeću, na čelo staviti hladne obloge ili vrećicu s ledom. Također joj treba dati da pije dosta tekućine, uz zabranu davanja alkohola ili kave. Tijelo se rashlađuje dok tjelesna temperatura ne padne na približno 38°C. Može se dati i lijek za snižavanje temperature (antipiretik), najbolje paracetamol. Osobu koja nije pri svijesti treba postaviti u desni bočni položaj te pozvati hitnu pomoć. U oba slučaja bitno je osobu sa sunčanicom odvesti u najbližu zdravstvenu ustanovu i kontaktirati liječnika. Nakon sunčanice moguće su glavobolje koje mogu trajati danima, jednako kao i šum u ušima, te osjetljivost na zvukove i vidne podražaje, razdražljivost. Zato je potrebno da se bolesnik odmara u zamračenoj i prohladnoj prostoriji, u mirnom okružju, bez televizora, radija i računala. Posljedice sunčanice mogu se osjećati godinama nakon pojave sunčanice, osobito ako se takva osoba ponovno intenzivno izlaže sunčanim zrakama. Sunčanicu je najlakše izbjeći stupnjevitim izlaganjem suncu, uz obvezno nošenje pokrivala za glavu (npr. prozračni slamnati šešir širokog oboda ili pamučni šešir natopljen hladnom vodom) te pijenjem dovoljno tekućine. Ako je nužno boraviti na suncu dulje vrijeme (npr. na brodu, radovi u polju…), redovito nosite pokrivalo za glavu, rashlađujte kosu, glavu i zatiljak vodom te pijte puno tekućine.

Ivana Bočina, dr. med.