Dječji osmijeh
 
TRAJE TRENUTAK, A DANIMA NAS ČINI SRETNIMA
 
Osmijeh gradi sreću u domu, stvara dobro raspoloženje na poslu, znak je prijateljstva. On donosi odmor slabom, radost obeshrabrenom, sunčeve zrake tužnom i najbolji je lijek u tuzi. Edward W. Reiller
 
 
Čovjek ima tijelo i dušu, ali tijelu posvećuje znatno veću pažnju nego duši. Dan započinje jutarnjom higijenom, umivanjem, pranjem zubi, brijanjem, šminkanjem, uljepšavanjem, odijeva se, doručkuje, popije svoju omiljenu kavicu… To je poželjno i dobro. Brine o sebi i svom tijelu, ali na dušu svoju i svojih najdražih zaboravi. Ne poljubi ih, ne pokloni im osmijeh, a ni nakraj pameti mu ne pada reći im: «Volim vas!»
 
 
Manjak duševne hrane
 

Kruh hrani tijelo, a osmijeh dušu. To svi zaboravljamo. Prikraćujemo sebe i svoje najmilije za duševnu hranu. Ljudi ulažu goleme napore da obitelji osiguraju pristojnu egzistenciju. Da bi djeci osigurali novac za knjige, mjesečnu pokaznu kartu, užinu u školi i druge potrepštine, rade čak i prekovremeno, ali ako ih upitate kada su posljednji put svojoj djeci i supruzi rekli «Volim te!», koliko ih je na odlasku na posao ili pri povratku s posla poljubilo, koliko ih je podarilo im osmijeh - mnogi ne samo da se neće moći prisjetiti, nego će reći: «Pa što bi oni još htjeli… Ja nemam vremena ni za odmor, a kamo li da im govorim kako ih volim. Brinući da imaju što jesti, obući i obuti – sve sam im rekao.» Pojedinci će se začuditi i reći: «Ja sam umoran i nije mi do smijeha i ispraznih riječi», ili pak: «Pa zar i to netko čini? Djecu ne treba maziti, valja im utjerati strah u kosti pa neće biti narkomana, alkoholiziranja, krađa, delinkvencije, kriminala, zla…»

Nikog još ljubav nije pokvarila i učinila delinkventom. Naprotiv, nerazumijevanje, krutost, strogoća, ponižavanje, omalovažavanje mladih – uzrokom su mnogih nevolja, kriza, konflikata i problema. Djeca tako krute roditelje slušaju samo zato što moraju i dok moraju. Dijete koje se boji roditelja kad je s njime, mrzi ga kad je odsutan. Najveće je zlo što djeca i adolescenti oponašaju te roditelje pa će biti okrutni i prema vlastitoj djeci. Tako se loši odgojni postupci prenose s naraštaja na naraštaj. Nasuprot njima, roditelji koji humano, toplo, s ljubavlju postupaju s djecom, koji se vole, o svemu dogovaraju, svojim uzorom uče djecu kako se trebaju ponašati. Oponašajući roditeljske modele, djeca uče, izgrađuju vlastitu ličnost, usvajaju pozitivna ponašanja. Zdravi obiteljski odnosi, ljubav, konstruktivna ponašanja najbolji su edukatori i učitelji. I obrnuto, obitelji u kojima vlada nesloga, tiranija, nasilje i zlostavljanje, pružaju djeci loše modele ponašanja koje ona usvajaju. Djeca što čuju - zaborave, što vide - zapamte, što oponašaju - usvoje kao trajne vrijednosti i tako rade. Ne rađaju se djeca lažljiva, neposlušna, kradljiva… To nauče od odraslih, ponajprije od roditelja.

I, da se prisjetimo onih koji zbog posla i umora nemaju vremena poljubiti djecu, reći im «Volim te», podariti im makar jedan osmijeh: za to nisu potrebni sati. Dovoljno je nekoliko minuta, a to svatko može odvojiti. Osmijeh traje možda samo jedan trenutak, ali u sjećanju može ostati možda cijeloga života – tvrdi Edvard W. Reiller. Znači, umor i posao samo su izgovor. Nemamo mi razvijene te navike. Zapamtimo, dajući djetetu kruh, hranimo njegovo tijelo, a duša ostaje gladna. Time činimo dva zla: prikraćujemo njih i sebe za veliku radost, jer dječji je osmijeh najdjelotvorniji lijek za iscrpljeno tijelo i tužnu dušu. Kada srce plače za onim što je izgubilo, duh se smije zbog onog što je pronašao - tvrdi mudra izreka.

 
 
Dječji osmijeh – vrjedniji od dragulja
 

Mladost se smije bez ikakva razloga. To je jedna od njezinih najdražih draži - tvrdi Oscar Wilde. Dječji osmijeh najdjelotvorniji je lijek bolesnima, najbolja okrepa umornima, najveća sreća i radost tužnima i nesretnima. On hrani dušu čovjeka, posvađene pomiruje, u mladima budi radost, smrknute natjera na smijeh, stare podsjeća na mladost. Dječji je osmijeh pravi dragulj, a iskreni smijeh najveća radost i sreća. Kuća u kojoj se čuje dječji smijeh, ispunjena je srećom. Navratite u nju, osvježite dušu, ali ne zaboravite uzvratiti osmijeh jer dječji osmijeh je radost davanja i primanja

U časopisu Pediatrics objavljeni su rezultati istraživanja kojima su znanstvenici objelodanili otkriće da bebin osmijeh kod majke aktivira dio mozga za osjećaj ugode i čini je presretnom.

Od svih darova koje je priroda dala ljudima, iskren smijeh zacijelo je pri vrhu – kaže Norman Cousins. «Dan bez smijeha izgubljen je dan» - tvrdi kineska mudrost. Smijeh je zarazan, a otkriven je i način na koji se mozak može zaraziti očaravajućim i fascinantnim poticajima na smijeh. Tako je reakcija mozga jača na zvukove smijeha, a slabija na zvukove poput povraćanja i vriske. To dokazuje da je smijeh djelotvoran pokretač radosti i sreće.

Ljudi se svemu smiju i uvijek nađu neki razlog za smijeh i sreću, pa ako ga i nema, to im nije razlog da se ne nasmiju. Potvrdila je to i velika tjedna anketa koju je proveo tjednik za suvremenu ženu «Lisa», čiji su rezultati djelomično objavljeni u broju 26 od 23. lipnja 2003. po kojima je 62% anketiranih izjavilo da ih smijeh usrećuje, a u skupini od 20-30 godina života čak 72% muškaraca i žena. A što je za njih sreća? Odgovori su raznoliki: od dobrog zdravlja, sretne obitelji do uvažavanja na poslu… Vrlo je zanimljiva činjenica da ih 71% tvrdi da im je najveća sreća u životu dječji smijeh. U skupini između 40 i 50 godina života to je reklo čak 79% ispitanika. «Kad čujem dječji smijeh, oko srca osjetim neku neopisivu toplinu, radost i sreću» – najčešće su izjave ispitanika. I kad smo najtužniji, na dječji osmijeh ili smijeh reagirat ćemo smijehom i barem nakratko zaboraviti svoje probleme, nedaće i patnje. Iskreni dječji osmijeh djeluje na naš centar za radost u mozgu i naprosto nas prisili na smijeh, a donese nam neopisivo olakšanje. Svi smo zapazili i to da na svaku radosnu gestu odraslih dijete prasne u smijeh. Ako ga mrko pogledamo, odmah se prestaje smijati.

 
 
Kutija puna poljubaca
 

Negdje sam pročitao da je otac bio strog prema kćerkici, kažnjavao je, grdio i odnosio se kruto prema njoj. Za rođendan mu je poklonila kutiju. Otvorio ju je i kad je vidio da je prazna, pomislio je da ga time želi uvrijediti, naljutio se i počeo je grditi, a ona mu je rekla: «Ne, kutija nije prazna. Puna je mojih poljubaca.» Otac je shvatio da mu je djevojčica dala vrijednu pouku. Zamolio je za oprost i svako jutro otvarao je kutiju i dobivao poljupce. Što ih je više uzimao, bilo ih je sve više. Sad kćerkicu obožava, s njom dijeli sve njene radosti i patnje. Shvatio je da se od djece može puno naučiti.

Dragi roditelji, upitajte se da li možda tako postupate sa svojom kćerkom ili sinom. Ako je odgovor pozitivan, ne čekajte kutiju jer oni su vam je dali, ali to ne znate. Sjetite se kutije i uživajte u njihovim poljupcima. Prema djeci budite dobrostivi jer vas silno vole. Usto, slijedit će vaš primjer i tako odgajati svoju djecu, vaše unučiće, a zar ima veća nagrada i priznanje? Ne zaboravite ih češće poljubiti, nagraditi osmijehom i reći «volim te». Ona će vam uzvratit ljubav, povjerenje, pažnju…

 
 
Uzeo «jedan mali»
 

Mama je očekivala prijateljicu, koja je obožavala njenu tortu. I dok ju je pripremala, njen četverogodišnji sinčić ušao je u kuhinju, uzeo čokoladu i pojeo. Vidjevši da je čokolada nestala, ušla je u njegovu sobu i zatekla ga zanesenog igrom. Što je učinila? Budući da je bila ljuta i očajna što neće prijateljicu obradovati tortom, moglo se očekivati grdnju i batine. U najboljem slučaju barem prodiku i neupotrebljive savjete koje ono ne bi ni čulo jer bi se rasplakalo u strahu od batina.

Ipak, odabrala je treće rješenje. Uzela ga je u naručje i onako umazanog po licu i odjeći odnijela pred ogledalo. Kad se dječačić vidio sav umazan, prasnuo je u smijeh. Učinila je to i mama. Dugo, dugo su se smijali, grlili i mazili. A onda ga je upitala je li uzeo čokoladu. «Uzeo ju je jedan mali i pojeo.» Sada je mama prasnula u smijeh i rekla: «Nije te valjda taj mali i namazao po licu čokoladom?» Mališan ju je shvatio, ali je ostao pri svojoj tvrdnji da je to učinio «jedan mali». «Drugi put ti reci tom malom da je čokolada za tortu, a ne za jelo. Znaš koliko teta voli moju tortu, a i ti je jako voliš. Zbog toga maloga svi ostajemo bez torte»- reče ona. Dječak se ražalostio i bilo mu je žao što će ostati bez omiljene torte i, ne misleći više na «jednog malog», rekao: «Mama, nikad više neću uzeti čokoladu jer više volim tortu nego čokoladu.» Cilj je postignut bez grdnje.

Sve je riješeno kroz smijeh. Dječačić je bio kažnjen time što nije dobio komad torte, bez pritiska, ucjene i batina priznao je, uvidio grešku, obećao da to više neće činiti. Treba mu vjerovati. Tortu više voli od čokolade za kuhanje. Je li majka dobro postupila? Kako biste vi učinili? To priznajte sebi i, ako držite lošim, mijenjajte se.

 
 
Smijeh je besplatan, učinkovit, ali malo korišten lijek
 

Američka psihologinja Doris Bazzini provela je opsežno istraživanje i, između ostalog, zaključila da zajedničko smijanje oživljava i učvršćuje ljubavnu vezu, čini je dugotrajnijom i zbližava partnere. Govorimo o djeci, ali to je divan savjet i roditeljima. Smijte se, volite jer to djelotvorno djeluje na djecu i njihov odgoj. Smijeh stvara dobro raspoloženje. Oraspoložite se i djecu razveselite. Neka vam osmijeh stalno bude na usnama, a «volim te» često s njih odleti!

Kada se radujete, mišići lica dobivaju od mozga naredbu za smijeh. To je svima poznato i smijeh se često javlja na licima mnogih ljudi. No, malo ih zna da ta spomenuta veza mozga i lica funkcionira i u suprotnom smjeru. Zato malo ljudi loše volje koristi smijeh da izazove veselo raspoloženje. Sad znate i tu informaciju i čim se naljutite, smrknete, kad vam sve smeta, kad jednostavno ne trpite ni sebe ni druge, razvucite usta u osmijeh, ili stanite ispred ogledala i nasmijte se, izvodite kojekakve grimase i signal za dobro raspoloženje i smijeh će, od lica i već aktiviranih mišića, stići u mozak i odmah ćete se mnogo bolje osjećati.

Novija fiziološka istraživanja pokazuju da smijeh povoljno djeluje na ljudsko zdravlje. Humor, šala, dosjetka i vic zaslužuju visoko mjesto u terapijskim sredstvima, smatraju liječnici. «Dugo živi onaj tko se često smije!», tvrdi narodna mudrost. Koristite šalu i humor. Izbjegavajte uzrujavanje, ljutnju, mrk pogled. Čim osjetite krizu ili neraspoloženje koje vedrinu može pretvoriti u ljutnju, pronađite veselu, komičnu i smiješnu stranu pojave ili događaja. Smijeh, dosjetka i humor prava su protuteža i najdjelotvornija preventiva patnji.

Istraživači s Harvard Medical School, koji su proučavali vitalnost osoba u zrelim godinama i izglede za dugotrajan život, otkrili su da ljudi s pravim osjećajem za humor imaju veliku prigodu doživjeti stotu. Utvrdili su da posjedovanje smisla za humor i šalu znatno produljuje život, potiče ljudsku sreću, jača obrambene sposobnosti, dušu i tijelo. Prema izvješću dr. Margery Hutter Silver, znanstvenice koja je vodila istraživački projekt, smijeh ima iste rezultate kao i svakodnevna tjelovježba, trčanje ili druge fizičke aktivnosti. Mentalno smiruje, opušta mišiće, poboljšava disanje, cirkulaciju i metabolizam, a najvažniji je njegov psihološki učinak na stvaranje ugodnog i poticajnog ozračja u obitelji, na poslu i u životnom okružju. U opuštenoj, vedroj, ugodnoj i poticajnoj atmosferi, produktivnost i kvaliteta uratka bolji su, a međuljudski odnosi kvalitetniji. Sukobi, krize, uzrujavanja i loši odnosi slabe disciplinu, stvaralački polet, a humor, vic i šala podižu ih na višu razinu.

Kad se čovjek nađe u vrtlogu života koji mu nije naklonjen, kad ga nasekiraju suradnici, djeca i problemi, umjesto da na drugima prazni gorčinu i živčanu napetost, razboritije je ispričati vic, šalu, nasmijati se, zaboraviti ljutnju i, umjesto sukoba i svađe, zajedno se slatko smijati i nastaviti posao.

Smijeh je sigurnosni ventil duše. Ispušta nagomilanu unutarnju nervnu napetost, ne dopušta gnjevu, bijesu i gorčini ući u psihu i zatrovati je. Smijeh vraća životni optimizam, radost, vjeru u ljude, uvodi ih u pozitivne interakcije, zbližava, a eventualne nesporazume i krize potisne u zaborav. Freud je držao da smijeh oslobađa od agresivnosti, stvara ugodu i raspoloženje. A kako to postići?

Poslovni osmijeh – poslove sklapa. Osmijeh trgovca prava je reklama za robu, a osmijeh liječnika – univerzalni lijek za sve bolesti, ali samo ako je iskren i obostran.

 
 
 
SMIJTE SE ŠTO ČEŠĆE, I U NAJTEŽOJ SITUACIJI NAĐITE VEDRE STRANE KOJE ĆE VAS POTAKNUTI NA SMIJEH.
NEKA SE OSMIJEH NA VAŠEMU LICU JAVI ČIM USTANETE S NJIM ĆE RADNI DAN PROĆI BRŽE I USPJEŠNIJE.
VEDRO RASPOLOŽENJE I OSMIJEHE POKLONITE SURADNICIMA, PRIJATELJIMA I TIME IM ULJEPŠAJTE DAN.
DIJELITE RADOST, SREĆU I OPTIMIZAM, OTKRIJTE ZBIVANJA KOJA ĆE VAS RAZVESELITI, OPUSTITI…

 
 
Mr.sc. Ivica Stanić