naše zdravlje
 
Grožđe – hrana i lijek
 
 

Vinova loza jedna je od najstarijih kultiviranih biljaka. Drži se da je prva vinova loza uzgajana u Zakavkazju, sjevernom Iranu te Maloj i Srednjoj Aziji. Odatle se – u predrimsko doba – proširila Europom. U Grčkoj je vinova loza bila poznata još od 1700. godine prije Krista, a u latinskim zemljama počela se uzgajati tek u VII. stoljeću. Arheološka istraživanja pokazala su da se vinova loza uzgajala u dolini rijeke Rhone u Francuskoj te uz sjeverni dio rijeke Rajne u Njemačkoj. Rimski car Marko Aurelije Prob vinovu je lozu donio u Hrvatsku, u Panonsku nizinu, a još u to davno rimsko doba stigla je i u naše primorje – od Istre do juga Dalmacije.

Vinova loza, ali nešto drukčije vrste, bila je poznata i u Americi, još prije Kolumbova otkrića, odakle je prenesena u Europu, kako bi se križala s europskim vrstama. Iz Europe vinova loza je otplovila u daleku Australiju i Južnu Ameriku. Europska vinova loza prenesena je iz Meksika u Kaliforniju (prije dva desetljeća). Za razvoj uzgoja vinove loze i proizvodnju najkvalitetnijih vina u SAD zaslužni su hrvatski iseljenici iz Dalmacije.

 
 
Grožđani sok – bijelo mlijeko
 
Stručnjaci za prehranu nazivaju grožđani sok bijelim mlijekom, što dovoljno govori o hranjivosti i korisnosti grožđa. Grožđe se jede sirovo ili se prerađuje u sok, vino, konjak, ocat, džem i marmeladu.

O grožđu i vinu napisane su brojne knjige, a vino je – u povijesti i književnosti – zabilježeno na bezbroj mjesta. Tko ne zna za rimske bakanalije u kojima su se sudionici kupali u vinu, ili za Odisejev način svladavanja diva Kiklopa? Carevi su gubili glave nakon uživanja u vinu, zbog vina su padale države, a ono se spominje i u bajkama, komedijama i tragedijama. Od suhoga grožđa u Španjolskoj se pravi čuveno vino malaga, slično našem dalmatinskom prošeku.

 
 
Grožđice – prepune minerala
 

Deset dekagrama svježeg grožđa ima 73 kalorije energetske vrijednosti, a u suhom grožđu ima čak 269 kalorija. Od minerala u grožđu ima: kalija, fosfora, kalcija, magnezija, sumpora, natrija, klora, bakra, cinka i željeza.

Tko ima manjak navedenih minerala, valja jesti grožđice (umjesto svježeg grožđa) jer je u njima tri puta veća količina ljudskom organizmu potrebnih minerala.

 
 
Ne bacajte grožđane sjemenke i opnu
 

Grožđe valja jesti s opnom i sjemenkama, u kojima je velika količina proteina. Grožđe treba samo dobro oprati i jesti.

Crno grožđe liječi zatvor i hemoroide, a koristi se i kod oboljenja jetara, žučne vrećice, želuca, slezene, mokraćnih kanala te kod niskog krvnog tlaka. Bijelo grožđe pomaže za snižavanje visokog krvnog tlaka, a dobra je prirodna pripomoć i kod zatvora, gihta, reumatizma, debljine, kod oboljenja urinarnog trakta te raznih kožnih bolesti.

Slatko vino (još dok je mošt) preporučuje se oboljelima na plućima i onima koji pate od želučanih tegoba. Kvalitetno suho vino služi i kao digestiv (za bolju probavu), ali – ne zaboravimo – u umjerenim količinama.

 
 
Kod upale želuca
 
Tri puta dnevno – kroz 20 dana – jedite (natašte) po 40 dekagrama crnoga grožđa – s komadom crnoga kruha, starog najmanje jedan do dva dana.
 
 
Za bolju cirkulaciju
 
Dvije šake (usitnjenih) svježih listova vinove loze kuhajte 15 minuta u litri vode. Vodu s kuhanim listovima vinove loze dodajte pripremljenoj kupki (u kadi ili većoj posudi) i u njoj držite noge (do koljena) pola sata. Činite to mjesec dana – svake večeri prije spavanja.
 
 
Protiv crvenih bubuljica
 
Jednu žličicu usitnjenoga suhog lista vinove loze (neprskane) kuhajte 10 minuta – u 2,5 decilitra vode. Ostavite da se ohladi, procijedite i pijte – tri puta dnevno – između glavnih obroka. Terapija traje mjesec dana. Ponavlja se po potrebi.
 
 
Protiv naprslina na bradavicama
 
Tri žličice sjemena bijeloga grožđa i sjemena dunje (neprskane) usitnite u mikseru ili mužaru te prelijte s dva decilitra proključale vode. Kada se sve ohladi, pripremljenom mješavinom mažite naprsle bradavice nekoliko puta dnevno. Nakon dvadesetak minuta bradavice obrišite vatom namočenom u mlaki čaj od kamilice.
 
 
Osvježavajući losion
 
Čistu vatu natopite bijelim vinom pa premažite lice i vrat. Nakon dvadesetak minuta tretirana mjesta isperite mlakim čajem od kamilice. Bijelo vino odličan je osvježavajući losion koji će vašoj koži dati svjež izgled. Navedeni tretman primjenjuje se povremeno. Međutim, od rijetkih tretmana ne očekujte čudesa jer se samo upornost nagrađuje.
 
 
Borislav Ostojić