Važnost motivacije za postizanje uspjeha u školi
 
JASNO MI JE ZAŠTO TO RADIM
 
Motivacija se često definira kao unutarnje stanje koje aktivira određeno ponašanje. U području psihologije dokazano je da je ona jako važan čimbenik za svako učenje te ju je zbog toga kod učenika potrebno na različite načine stalno razvijati i poticati kako bi rezultati bili što bolji.
 
 
Motivirani učenici imaju nešto što je jače od vizije cilja koji žele postići, a to je interes za postizanje tog cilja. Glavno pitanje među psiholozima, koje se često postavlja u vezi s motivacijom, vezano je uz utjecaj motivacije na naše ponašanje, odnosno da li motivacija djeluje primarno ili sekundarno na ponašanje ljudi.
 
 
S motivacijom se ne rađamo
 
Mi kao učitelji i odgajatelji ne trebamo gledati na motivaciju kao na nešto što je izvan naše kontrole, već kao na fenomen na koji u velikoj mjeri možemo utjecati tijekom našeg rada. Iako se ponekad čini da motivirani ljudi imaju energiju koja se nalazi unutar njih, kao naslijeđena osobina, motivacija je ipak nešto s čime se ne rađamo i može se tijekom života stalno razvijati. Motivaciju učenika u školi mogli bismo definirati kao način na koji dijete razmišlja o svojim ciljevima i mogućnostima kako bi ih što uspješnije ostvarilo. Mnogi učenici rijetko sudjeluju u radu te pokazuju mali interes za rad jer ne razumiju što treba raditi ili im nije dovoljno jasan cilj rada, odnosno zašto pojedini zadatak trebaju napraviti. U takvim situacijama učitelji trebaju odigrati važnu ulogu i posvetiti više vremena motiviranju učenika, objašnjavajući im s kojim ciljem rade pojedini zadatak te zašto je tema ili aktivnost koju rade važna za njihovo napredovanje u životu. Na primjer, u nastavi stranih jezika potrebno je stalno ukazivati na važnost poznavanja stranog jezika te isticati kako će im to znanje koristiti u stvarnim životnim situacijama i olakšati komunikaciju u cijelom svijetu. Također je za povećanje motivacije učenika vrlo važna pohvala. Umjesto stalnog kritiziranja i isticanja negativnosti, bitno je učenike pohvaliti za trud koji su uložili u radu, pa makar to bio i mali, neznatni pomak, važno ga je istaknuti, jer je učenik ipak uložio trud da bi do tog neznatnog napredovanja došlo i jako mu je drago kad to učitelj primijeti i pohvali. Na taj način u sljedećem zadatku učenik ima veću motivaciju za rad nego nakon kritike kako nešto nije dobro napravio. Često griješimo i ističemo samo negativnosti i greške, a zaboravljamo na pohvale. Pohvala je posebno važna kod učenika nižeg uzrasta, kojima se za nagradu nakon obavljenog zadatka može dati npr. balon ili nešto slično. Učenike na višem stupnju također je potrebno što češće pohvaliti nakon uspješno obavljenog zadatka. Čak i na pojedinim fakultetima profesori, kao nagradu za uloženi trud, studentima daju knjige ili nešto slično, kako bi ih nagradili za trud i potaknuli na bolji rad. Bitno je što češće izražavati usmene pohvale, jer na taj način ohrabrujemo učenike da poboljšaju svoj rad te da budu aktivniji i motiviraniji. Možemo im reći neke ohrabrujuće rečenice, kao npr.: «Neki tvoji odgovori su savršeni. Svaki od njih pokazuje da ulažeš napor kako bi došao do cilja.»
 
 
Razviti interes
 
Jedna je od ključnih stvari za motiviranje učenika tijekom nastavnog sata angažiranje učenika kada oni postaju aktivni sudionici nastavnog procesa. Potrebno ih je kontinuirano uključivati u aktivnosti rješavanja zadanih problema, izrade projekata te ih navikavati da pri tome pomažu jedni drugima i zajednički dolaze do cilja. Kod učenika nižeg uzrasta također je bitno uvoditi fizičke aktivnosti za vrijeme nastavnog procesa, npr. ples, pantomimu, glumu i slično. Na taj način učenici su motiviraniji i postižu puno bolje rezultate nego u isključivo frontalnom radu. Pri izboru nastavnih tema također je važno izabrati teme za koje su učenici zainteresirani i koje su im bliske. Npr. može se na početku školske godine provesti anketa te ponuditi učenicima nekoliko tema na izbor. Na taj način učenici se mogu odlučiti za koje teme su najviše zainteresirani pa se te teme obrađuju u grupnom radu tijekom školske godine, npr. glazba, sport, moda i sl. Bitno je kod učenika postići zainteresiranost za teme koje se obrađuju. Kada učenici za vrijeme nastavnog procesa počnu radoznalo postavljati pitanja vezana uz temu koja se obrađuje, imamo povratnu informaciju da smo postigli cilj i da su motivirani za rad jer aktivno sudjeluju. Ako samo pasivno sjede i slušaju, znači da ih još nismo dovoljno motivirali pa ih moramo pokušati još dodatno motivirati kako bi počeli aktivno sudjelovati u radu i rješavanju zadanih problema. Kako bismo što bolje motivirali učenike, također je bitno vizualizirati proces učenja te za vrijeme nastavnog procesa koristiti crteže, slike, dijagrame i sl. Također je u nastavnom procesu važna upotreba novih tehnologija, npr. kompjutora, što također povećava motivaciju učenika. Za povećanje motivacije dobro je učenicima davati da rade neke vrste projekata ili eksperimenata, koje rade kod kuće, npr. trebaju napraviti anketu u svom susjedstvu o nekoj zadanoj temi. Na taj način više je učenika angažirano u radu. Važno je davati im takve zadatke jer se veći dio procesa učenja odvija izvan učionice. Stoga je bitno da i izvan učionice budu aktivno angažirani u procesu stjecanja novih znanja i spoznaja. Čak i najslabiji učenici na taj se način uključuju i daju svoj doprinos u obavljanju zadatka.
 
 
I odrasli griješe
 
Za vrijeme svog rada u školi primijetila sam da su učenici motiviraniji i radije sudjeluju u radu ako se profesori prema njima odnose humano i pokazuju brigu za njihov uspjeh. Vrlo je bitno stvoriti korektan odnos između učitelja i učenika, npr. učenicima se može kroz razne priče iz života pokazati da su i učitelji koji im predaju u njihovoj dobi prolazili slične probleme i suočavali se s njima. To pomaže učenicima da dožive svoje učitelje kao ljudska bića, a ne isključivo kao autoritete koji ih kažnjavaju. Učenici su u tom prijelaznom, pubertetskom razdoblju dosta često nesigurni i cijene kad odrasli priznaju da su nesigurnost pa i greške u životu tipično ponašanje svih ljudi u pojedinim razdobljima njihova života, a ne samo karakteristika mladih. Učenici te dobi bolje prihvaćaju i lakše stvaraju kvalitetan odnos s učiteljima koji im se čine kao „stvarne osobe“, koji su u mladenačkoj dobi imali slične probleme te ih uspješno prevladavali i suočavali se s njima. To su samo neki među mnogobrojnim načinima kojima možemo motivirati učenike za rad. Svakodnevno pronalaženje novih načina i metoda kako što više motivirati učenike za pojedine nastavne sadržaje trebalo bi postati sastavnim dijelom našeg rada, jer motivirani učenik postiže puno bolje rezultate te lakše svladava nastavne sadržaje, a atmosfera rada u razrednim odjelima puno je bolja i kvalitetnija u slučajevima kada su učenici motivirani za rad. Tada aktivno sudjeluju u nastavnom procesu i samim tim su problemi s disciplinom svedeni na minimum.
 
 
Ksenija Todorović, prof.