Sveobuhvatni pristup zaštiti reproduktivnog zdravlja mladih

I MLADOST JE RANJIVA

Spolno prenosive bolesti, neplanirane trudnoće i pobačaji te seksualno zlostavljanje, zbog proširenosti i posljedica koje ih prate, kao što su zloćudni tumori vrata maternice, neplodnost, vanmaternične trudnoće, poremećaji psihičkog zdravlja, te zbog golemih materijalnih troškova, predstavljaju globalni javnozdravstveni problem, posebno mladih, budući da su oni u toj dobi ovisni o rizičnom ponašanju.

Dugoročnim posljedicama utječu na reproduktivno zdravlje i plodnost te zdravstvene probleme i demografsko stanje u budućnosti. S obzirom na trend porasta problematike vezane za reproduktivno zdravlje u adolescentnoj populaciji, veoma je bitno da se u situacijama koje zahtijevaju stručnu pomoć intervenira na vrijeme, uz pomoć organiziranog, strukturiranog i, prije svega, adekvatno educiranog tima.

Sve raniji početak

Sve je niža prosječna dob stupanja u prvi seksualni kontakt, što je istovremeno povezano s većim brojem seksualnih partnera tijekom aktivnog spolnog života, a time i povećanim rizikom od dobivanja spolno prenosivih bolesti. Potreba mladih za seksualnim eksperimentiranjem, iskušavanjem različitih oblika seksualnih odnosa, fragmentarno znanje, iluzija o neranjivosti, uz istovremeni nedostatak komunikacijskih vještina, snažan pritisak vršnjaka i vršnjačkih normi te hedonizam, kao važan dio životnog adolescentnog identiteta, predstavljaju dimenzije adolescentne spolnosti koje potiču seksualno ponašanje. Rano stupanje u seksualne odnose, uz druge oblike rizičnog ponašanja, kao što su seksualni odnos pod utjecajem alkohola ili drugih sredstava ovisnosti, pridonosi seksualnom odnosu s više partnera, ali i opasnosti od seksualnog zlostavljanja i uvođenja u svijet prostitucije i kriminala. S druge strane, društvo je postalo tolerantnije prema ponašanjima i stavovima pojedinaca i grupa. Sve je manje zabrana i mišljenja koja sputavaju mlade i njihovo ponašanje, pa se ta tolerancija očituje i u seksualnom životu. Zbog relativno visokog postotka rizičnog ponašanja spolno aktivnih adolescenata, kao i činjenice da u našoj zemlji ne postoje egzaktni pokazatelji o prisustvu klamidijske infekcije u najugroženijoj populaciji, Nastavni zavod za javno zdravstvo, uz potporu Grada Rijeke i Primorsko-goranske županije, u postojećoj službi školske medicine formirao je centre za mlade – savjetovališta otvorenih vrata polivalentnog tipa u kojima, pored specijaliste školske medicine i više medicinske sestre, rade i ginekolog za mlade i psiholog.

Po pomoć izravno s ulice

U Rijeci od 2004. godine djeluje Centar za mlade – Savjetovalište otvorenih vrata polivalentnog tipa, a od 2005. godine i ginekološka ambulanta za mlade (unutar Centra za mlade), tako da se na istom mjestu može obaviti ginekološki pregled, pregled mladića, osnovne pretrage te dobiti savjet i upute. U savjetovalište mladi dolaze bez uputnice i dugog čekanja, takoreći «s ulice», bez straha, srama i stigmatizacije iz okoline. Veoma je važno mladim djevojkama osvijestiti potrebu za ginekološkim pregledom, a naročito nakon prvog spolnog odnosa, izostanka mjesečnice, zbog neuobičajenog i povećanog iscjetka iz rodnice, kod pojave ranica, bradavica ili promjena na vanjskom spolovilu, pri pojavi bolova u donjem dijelu trbuha koji nisu povezani s mjesečnicom, kod pojave krvarenja pri spolnom odnosu i slično. Sljedeći je po važnosti problem psihoseksualne afirmacije mladih, podjednako zanimljiv za oba spola. Unatoč mišljenju da je današnja mladež promiskuitetna, većina mladih svoja prva seksualna iskustva i kontakte s osobama suprotnog spola ima u 16. godini, što često zbog nedovoljnog znanja i iskustva završava neželjenom trudnoćom, funkcionalnim smetnjama i psihičkim traumama. Funkcionalne smetnje u spolnom životu mladih nisu rijetke. U nekim slučajevima aktiviraju se latentni poremećaji ličnosti, a katkad se javlja i strah od partnera s kojim još nije uspostavljena dovoljna bliskost. Poznato je da svaki neuspjeh rađa osjećaj straha i znatno umanjuje samopouzdanje, što može rezultirati razvojem neuroze efikasnosti pa je potreban psihoterapijski tretman da se ne bi fiksirao taj začarani krug. Zbog ranjivosti adolescentnog razdoblja i velike prijemljivosti na prihvaćanje «svega onog što mladi vole», što u današnje vrijeme vrlo često ima negativan predznak, koristeći suvremene metode zdravstvenog odgoja, započeli smo s još jednim dodatnim preventivnim programom namijenjenim srednjoškolcima . Program «Živjeti zdravu mladost» sastoji se od niza radionica s ciljem jačanja pozitivnih osobina ličnosti, komunikacijskih i socijalnih vještina te razvoja pozitivnih stavova prema zdravim životnim navikama, kako bismo pomogli našim srednjoškolcima da uspješno prebrode taj period «bura i oluja» i završe srednju školu kao zdravi mladi ljudi. Interreaktivne radionice obrađuju teme: samopoštovanje i slika o sebi, komunikacijske vještine koje uključuju aktivno slušanje, asertivno ponašanje, razumijevanje svojih i tuđih osjećaja, poštivanje drugih, razgovor bez osuđivanja, kako se nositi sa stresom, stereotipi o spolnim ulogama, donošenje odluka, kako donijeti odluke o međuljudskim odnosima i spolnom odnosu i ostati pri tim odlukama, neugodni dodiri, kako prepoznati situaciju koja može postati rizična, spolno prenosive bolesti i kako ih izbjeći, planiranje obitelji, odgovorno i željeno roditeljstvo.

Zašto vršnjačka edukacija

«Edukacija vršnjaka strategijsko je sredstvo za motivaciju i izravno uključivanje mladih u zaštitu svojega zdravlja i razvoja, kao i učinkovito sredstvo za promicanje promjena kako svog vlastitog ponašanja, tako i ponašanja svojih vršnjaka.» Činjenica je da se ljudsko ponašanje oblikuje uglavnom kroz oponašanje, a mladi su skloni oponašati svoje vršnjake, prihvaćati njihove modele ponašanja, norme i vjerovanja, što utječe na životni stil adolescenta. Može se reći da vršnjačka edukacija, provođena interaktivnim metodama učenja, kroz duži vremenski period, nije pogodna samo za širenje informacija, nego i za promjenu stavova, lakše usvajanje znanja i odgovornog ponašanja.

Prim.mr.sc.Jagoda Dabo, dr.med.