Akutne respiratorne bolesti

DOLAZE HLADNI DANI

S dolaskom jeseni i hladnih dana višestruko raste broj oboljelih od akutnih respiratornih bolesti. Posljedica je to opće osjetljivosti stanovništva na njih i načina njihovog širenja s oboljele osobe na zdravu.

Kao što je poznato, uzročnici respiratornih bolesti šire se prvenstveno kapljičnim putem, tj. zrakom. Ulazna vrata ili njihovo mjesto ulaska u organizam jesu dišni sustav, točnije usta i nos. U hladnijim danima veća je vjerojatnost duljeg boravka ljudi u zatvorenim prostorijama, koje se zbog hladnoće i loših vremenskih uvjeta manje prozračuju. Osim toga, na njihovo naglo širenje znatno utječu velika okupljanja ljudi koja se događaju u javnom prijevozu, na radnom mjestu, u školi, vrtićima, kinima i slično. U svemu tome velik utjecaj ima i brzina javnog prijevoza. Zbog velikog broja uzročnika, a istih ili sličnih kliničkih simptoma te kratkotrajne otpornosti nakon preboljenja bolesti, moguće je od njih oboljeti i više puta godišnje.

Virusi haraju

Približno dvije trećine uzročnika akutnih respiratornih bolesti jesu virusi, dok ostatak čine bakterije i neki drugi mikroorganizmi. Zbog toga su respiratorne infekcije najučestalije i najmasovnije infekcije u ljudi. Najpoznatija skupina akutnih respiratornih infekcija u općoj populaciji poznata je pod pojmom viroza, tj. prehlada. Osim prehlade, krajem prosinca svake godine javlja se i svima poznata gripa, koja je znatno ozbiljnija i teža bolest. Iako su u velikom broju slučajeva akutne virusne respiratorne bolesti blagog ili srednje teškog tijeka (iznimka npr. gripa), redovito dovode do izrazito smanjene otpornosti organizma koja se može manifestirati i dulje vrijeme nakon njihovog preboljenja. Zbog toga su moguće pojave relativno čestih komplikacija, koje se prvenstveno pojavljuju u obliku raznih tzv. sekundarnih bakterijskih infekcija u dišnom sustavu, ali isto tako i u nekim drugim sustavima (probavnom, mokraćnom, živčanom). To može izazvati veću smrtnost kroničnih bolesnika i drugih osoba pod povećanim rizikom (mala djeca, stare osobe, osobe oslabljena imuniteta). Prevencija akutnih virusnih respiratornih bolesti relativno je teška. Svodi se prvenstveno na provjetravanje i vlažno čišćenje, tj. brisanje prostorija, izbjegavanje okupljanja u zatvorenim i neprozračenim prostorijama, reduciranje nepotrebnih putovanja, uzimanje većih količina tekućine i vitamina, izbjegavanje suvišnog umaranja i izlaganja hladnoći. Potrebno je napomenuti da je samo kod nekih respiratornih bolesti (npr. gripe) moguće provesti cijepljenje, što je ujedno i njihova najbolja prevencija. Cijepljenje se posebno preporuča kroničnim bolesnicima i starijim osobama.

Tomislav Dijanić, dr. med.