Okulistika

KAD JE OKU ZIMA

Probajte se istuširati u rano zimsko jutro, pa onako goli i mokri istrčite na balkon. Ne mora ni puhati, dovoljno je da je ispod nule. Koliko biste dugo tamo izdržali? Ni sekunde. Zbrisali biste u toplinu doma svog i dobro se umotali.

Zašto onda od očiju očekujemo da uživaju na hladnoći? Jeste li ikad razmišljali o tome kako su baš oči jedini stalno mokar, a pritom stalno izložen dio tijela? Nije im lako. Moraju izaći na kraj s ekstremnim vanjskim uvjetima, od vrućine ljeti pa do ispod nule zimi. Kad se pri tome malo rasplaču, mi se čudimo i brinemo da s njima nešto nije u redu. Ima dana kad me pacijenti redom pitaju zašto im oči suze kad u rano jutro idu na posao, zimi, po riječkoj buri. Svucite se, pa da vas vidim. Bliži se sezona odlaska na skijanje. U tih tjedan dana nećemo žuriti na posao, neće biti riječke bure, ali će hladnoća gadno stisnuti. To i priželjkujemo. Kakvo bi to skijanje bilo kad bismo na brdu brali tratinčice? Iako smo na odmoru, suzne nas oči mogu i te kako iznervirati. Najradije bismo ih stalno držali zatvorene, da nas kapci griju i štite. Ali tada ne vidimo. Kakvo bi to pak skijanje bilo?

Ne žmirkajte - trepćite

Iskusni skijaši dobro znaju kakvi uvjeti vladaju na stazi dok se brzinom bolida spuštaju na skijama, a vjetar ih šiba. Smrznuto oko refleksno žmirka da smanji procjep kroz koji mu puše. Nije dobro ako stišćemo. Puno je djelotvornije ako učestalo trepćemo i gledamo prema dolje. Tad je procjep sužen, ali su pritom kapci opušteni. Zašto vam to naglašavam? Ako žmirimo, zgrčimo kapak. Grč mišića istjera suze preko ruba. Sad ne samo da je oko mokro, nego nam suze cure i niz lice. Imamo puno veću površinu «mokrog» na licu izloženom vjetru i studeni. Gadno! Stani, skidaj rukavicu, otvaraj džep skafandera, vadi maramicu i - briši smočeno lice... A obrazi bride! Trepćemo li opuštenim kapcima, odoše suze kroz sifon pa u nos. Onda par puta dobro ušmrknemo i riješen problem - idemo dalje. Skijaši se danas unaprijed pobrinu da, osim skija, pancerica, šarenih skafandera, kaciga, rukavica... ponesu i dobru zaštitu za oči. To se već smatra standardnom opremom. Zaštitne naočale i posebne maske izmišljene su baš za takve prilike, da «obučemo» mokre oči, a pritom dobro vidimo kud se krećemo. Mnogo je onih koji nose neko dioptrijsko optičko pomagalo. Ako ga skinu da bi stavili zaštitne naočale ili masku, tada im je sve mutno. Previdjet će neki hupser i polomiti se.

I zaštita i dobar vid

Optička industrija, u suradnji s proizvođačima sportske opreme, odavno je izmislila posebne zaštitne maske na koje se s unutrašnje strane može montirati «uložak» s dioptrijom. Oni koji na očima nose kontaktne leće, mogu jednostavno koristiti uobičajene maske, kao svi drugi kojima optičko pomagalo uopće nije potrebno. Da bi pojednostavnili, proizvođači u posljednje vrijeme dizajniraju zaštitne maske zaobljenih, skoro «polukuglastih» oblika tako da iza vizira ima dovoljno mjesta i za postojeće svakodnevne dioptrijske naočale.

Sunce prži dvaput

Ultravioletne zrake postale su svakodnevna pošast za oči. To znaju već i oni koji ne idu na skijanje. U nizinama i gradovima «kapa» magle i smoga ublažit će njihovu prodornost. Međutim, na planini nema ni oblačka. Iznad nas je prekrasno plavo nebo i sunce. Kako se oči tada osjećaju? Na stranu blještanje, to je samo subjektivna nelagoda. Mislimo na štetu koju će sunčeve zrake izazvati u oku. I to dvostruko! Ne samo da prže s neba, nego se reflektiraju i od snijega. Poput milijuna ogledala, snijeg će nas dočekati odbljeskom i onda kad instinktivno spustimo pogled. Zato je jako važan filtar protiv štetnih sunčevih zraka. Svake ga sportske naočale i maska već imaju. Dječje su oči osjetljivije na sunčevo zračenje, jer im je leća u oku prozirnija od leće odraslih ljudi. Čak ne moraju skijati. Dovoljno je da se igraju na snijegu, grudaju i sanjkaju i - već su im oči izložene ogromnoj dozi zračenja. Dioptrijske naočale imaju ugrađen štit protiv sunca i onda kad nisu tamne. Međutim, što je s onom djecom koja ih ne nose? Njima treba priuštiti prave sunčane naočale prilagođene veličini dječje glave, da sunce ne «curi» sa strane. Zato, svi vi koji se spremate na zimovanje bilo koje vrste, aktivno ili samo kao šetači, neka vas ove male teškoće ne obeshrabre. Porazgovarajte sa svojim okulistom o optičkom pomagalu za tu priliku i zajednički ćete naći najbolje rješenje.

Mr.sc. Inge Bošković Dragičević, dr. med.