Zima i hladnoća

LJUBAV, NJEGA I ZABAVA

Promjena godišnjih doba i dolazak zime nikome nisu ugodna razdoblja godine. Za roditelje s malom djecom zima je vrijeme mnogih dilema, jer mnoge roditelje više zabrinjava da li je djetetu hladno nego da li mu je pretoplo.

Kada se radi o novorođenčetu, to je pitanje svakako na mjestu, naročito ako se radi o prijevremeno rođenom djetetu (nedonošće). Termoregulacija – održavanje stalne temperature tijela kod dojenčadi, a naročito kod prerano rođenih, nije još u potpunoj funkciji. Za prilagođavanje temperature tijela novorođenčeta u odnosu na temperaturu okoline treba znatno više vremena nego odrasloj osobi. Temperatura tijela prije će se povisiti ako je temperatura okoline visoka nego obrnuto - neće tako brzo doći do sniženja temperature tijela ispod normale ako je vanjska temperatura nižih vrijednosti. Naravno, to ne znači da ne moramo zaštititi dojenče, odnosno malo dijete od niskih temperaturnih uvjeta. Srećom, u današnjim uvjetima dobrog standarda, zdravstveni radnici ne sreću se sa slučajevima pothlađene dojenčadi s kojima su se susretali nekada.

Optimalni stupnjevi

Temperatura prostorija u kojima borave mala djeca iznosi 20-22°C, uz dovoljnu vlažnost zraka od 50-60%. Kod presvlačenja, pranja, umivanja dojenčeta može se temperatura povisiti za 1do2°C do završetka postupka i oblačenja. Kada se priprema kupanje temperatura u prostoriji mora biti nešto viša i kretati se oko 25-26°C, bez strujanja zraka (propuh). Okupanu bebu ili malo dijete ne smijemo nakon kupanja, iz tog tako ugrijanog prostora, odnijeti u hladniju prostoriju, već će dojenče, odnosno dijete ostati u istoj temperaturi do sljedećeg podoja ili obroka. Nagle promjene temperature neugodne su za svaki organizam i treba ih izbjegavati koliko god je moguće. Oblačenje novorođenčeta svakako treba prilagoditi uvjetima okoline, upravo zbog spomenutih mehanizama termoregulacije.

Optimalna odjeća

Potkožno masno tkivo dojenčeta, koje mu daje taj posebno ljupki «okruglasti» izgled, naravno, nema tu funkciju, već ima dvije osnovne zadaće: potpornu ulogu i zaštitu tijela od prevelikog gubitka topline. Površina tijela dojenčeta relativno je velika u odnosu na tjelesnu masu. Stoga bebu treba utopliti dok ne prođe period adaptacije na vanjski svijet. Zdravo, donošeno novorođenče treba obući slojevito: košuljica ili benkica, body od pamuka, pelenice, hlačice na naramenice, s rukavima, čarapice ili papučice. Važno je spomenuti da roba koja je u direktnom kontaktu s djetetovom kožom mora biti platnena ili pamučna. Sljedeći odjevni predmet može imati primjese umjetnih vlakana jer će dodatno zaštititi od hladnoće, a laganiji je za održavanje. Vuneno rublje pogodnije je za stariju dojenčad, pod uvjetom da ima pamučni unutarnji sloj, i za manju djecu kod izlazaka po vrlo hladnom vremenu. Ako je u vašem domu iz nekog razloga temperatura niža od optimalne, uz postojeću odjeću dodajte još jedan sloj deblje pamučne odjeće. Zapamtite da je slojevito oblačenje ne samo praktično, jer ako je pretoplo, lako skinemo jedan sloj odjeće, već je možda i važnija činjenica da dobro drži toplinu zbog slojeva zraka koji se nalaze između dijelova odjeće.

Optimalno zagrijavanje

Najpogodniji način grijanja ovisi o okolnostima u kojima obitelj živi. Često smo u situaciji da sami ne možemo birati način grijanja, ali i tada možemo djelovati na način da stvorimo što povoljnije mikroklimatske uvjete sebi i svom djetetu. Svaku sezonu prije početka grijanja treba provjeriti uređaje. To je posebno važno ako kuća ili stan imaju etažno grijanje na plin. Provjera dimnjaka i uređaja važna je da bi se isključila bilo koja mogućnost trovanja plinom, ugljičnim monoksidom ili dimom. Centralno grijanje preko velikih sustava grijanja (toplane) daje određenu sigurnost, ali je rijetko usklađeno s potrebama i klimatskim uvjetima. Osim toga, nema ovlaživača pa je u tim prostorima često vrlo suh zrak, koji je za bebe i malu djecu izrazito nepovoljan. Takav suhi topao zrak isušuje nježnu bebinu kožu, ali i sluznicu. Roditelji će primijetiti da je u zimskim mjesecima koža njihove bebe više suha, a vrlo često će pomisliti da se dijete prehladilo jer je nosić začepljen ili se pojavio sekret iz nosa. Ta pojava samo je «odgovor» sluznice nosa na suhi zrak jer, da bi se obranila, počinje bubriti i lučiti sekret da se sama ovlaži. Uz jednostavne postupke čišćenja nosa fiziološkom otopinom, ili majčinim mlijekom ako majka doji, još je važnije da se zrak obogati vlagom ovlaživačima i češćim provjetravanjima prostorija. Grijanje pećima na drva ima neke prednosti i nedostatke: ne suši toliko zrak, ali zahtijeva puno vremena u pripremi ogrjeva, moguće su neugodnosti s dimom, zahtijeva čišćenje peći i dimnjaka, temperatura u prostorijama neujednačena je. Grijanje električnim (termoakumulacijskim) pećima, ili električno centralno grijanje, u današnjim je uvjetima najskuplja varijanta grijanja. Ugodan je način grijanja, ali jednako isušuje zrak kao i već navedeno centralno grijanje pa ista pravila vrijede za ovlaživanje zraka: stavljanje posuda s vodom na radijatore ili vlažnih ručnika, uporaba posebnih ovlaživača zraka te provjetravanje. Klimatski uređaji vrlo su praktični zbog dvojakog reguliranja temperature u prostoru, modernizirani su automatskim ovlaživačima zraka. Jedino treba biti na oprezu da bebu ili dijete ne izložimo direktnom strujanju zraka iz uređaja. Uvijek je poželjno da se dijete, odnosno krevetić ili „vrtić“ ne nalaze uz izvor topline zbog mogućih opeklina, a tako mu je sigurno i pretoplo.

Mjesto za krevetić

Novorođenče, naročito ono koje je rođeno u hladnijim mjesecima, može spavati u manjoj košarici ili krevetiću u kojem je dodatak po ogradi koji smanjuje prostor i čini ga toplijim. U manjoj kolijevci beba se osjeća bolje i zaštićenije jer je to sličnije prostoru u kojem se donedavno nalazila. Spavanje mora biti na ravnoj podlozi, koja nije premekana, u položaju na leđima. Smještaj krevetića u sobi bit će najčešće na majčinoj strani bračnog kreveta, po mogućnosti u dijelu prostorije koja nije izložena strujanju zraka. Temperatura u kojoj dojenče spava ne bi trebala prelaziti 18°C. Poželjno je da se prije odlaska na spavanje soba provjetri, jer se vjerojatno do jutra prozor više neće otvarati. Naravno, dijete će se u to vrijeme nalaziti u drugoj prostoriji te će u sobu biti smješteno kada se ona temperira. Svjetska zdravstvena organizacija-pedijatrijska služba preporuča da prvu godinu dojenče spava u istoj prostoriji s roditeljima pa je i činjenica da u prostoriji boravi više osoba razlog za provjetravanje. Starije dojenče i malo dijete vrlo rijetko mirno spavaju. U snu su nemirni te se često noću otkrivaju. Za tu dob vrlo su praktične «vreće» za spavanje, jer ostavljaju ruke slobodne, ali griju cijelo tijelo. Važno je da su kvalitetne, od malo debljeg pamučnog materijala, odgovarajuće veličine, da nisu prevelike, ali da u donjem dijelu ostavljaju dovoljno prostora za slobodne kretnje nogu. Madrac mora biti dobre kvalitete, s gornjim slojem od vate i pamuka. Pokrivač treba također biti od pamuka, može i vune, ali s navlakom koja se može lako održavati i često mijenjati. Čest upit roditelja jest: po čemu će znati da li je djetetu hladno. Zbog specifičnosti cirkulacijskog sustava, a u ranoj dobi i manje mobilnosti, okrajine novorođenčeta hladne su. Prema tome, nećemo se po opipu ručica ili nožica orijentirati da li je našem djetetu toplo ili hladno. Isto tako, to nećemo moći učiniti po toplini glavice, jer je ona najtoplija zato što mozak dojenčeta raste najbrže pa je i cirkulacija u tom dijelu prilagođena toj potrebi. Najlakše ćemo procijeniti na taj način da stavimo ruku na grudni koš ili leđa. Koža mora biti topla. U suprotnom, djetetu je hladno.

Idemo u šetnju

Kada započeti s izlascima? U samom početku to možda više ovisi o vremenu oporavka majke i njenoj spremnosti za izlazak, jer zdrava beba već nakon nekoliko tjedana može započeti s izlascima. Važno je da su ti izlasci postupni. Za početak, to će biti izlazak na terasu ili balkon u trajanju od nekih 5 minuta. Sljedeći izlazak će biti nešto dulji, oko 10 minuta. Šetnja iza toga neka traje oko15 minuta, pa kada tako postepeno dođemo do nekih pola sata, iza toga više neće biti bitno da li smo prošetali samo do dućana ili smo napravili pravi izlet u prirodu . Zimi ćemo, za razliku od ljetnog godišnjeg doba, kada te izlaske izbjegavamo, planirati izlazak u najtoplije doba dana, znači od 11 do15 sati. Dane kada su temperature ekstremno niske, kada puše jak vjetar, kada jako kiši ili su pločnici i ceste zaleđeni, naravno da ćemo i sami izbjegavati. Takve dane ćemo provoditi u domu, sretni da smo u toplom okruženju, i u igri s djetetom provesti dan. Kod oblačenja za izlazak najčešća greška je previše odjeće. Različito ćemo odjenuti dojenče koje će u tijeku izlaska mirno ležati ili spavati u kolicima ili dijete koje će biti cijelo vrijeme u pokretu. Ponavljamo, slojevito odijevanje korisno je za malene i za one veće. Vjetrovke, kao i «skafanderi» za dojenčad praktična su odjeća za hladne dane, pod uvjetom da se ispod njih nalaze slojevi pamučne odjeće. Vašim živahnim mališanima koji su u stalnom pokretu gotovo nikad nije hladno, njihovi aktivni mišići stvaraju puno topline.

Apćiha!

Bebe u kolicima, pa ako su i zaspale, kada je metabolizam slabiji i oslobađanje topline minimalno, a termoregulacija nedozrela, mogu biti u opasnosti od pothlađivanja. U takvim situacijama bebu treba utopliti i zaštititi da se ne gubi toplina koju ona isijava. Za kraće izlaske može nam poslužiti nosiljka-marama, jer će toplina majčina tijela štititi bebu. Moramo uvijek imati na umu da nam beba i malo dijete ne mogu reći da li im je pretoplo ili prehladno. Samo kratkotrajno pothlađivanje nije uzrok prehlade, ali pogoduje pojavi bolesti, jer smanjuje imunitet organizma i tako može biti povod nastanku bolesti. Bakterije koje se nalaze u sluznici nosa ili grla mogu «iskoristiti taj trenutak» za razmnožavanje i jave se simptomi infekta. Kihanje, pa i kašalj, ne moraju neminovno biti simptomi bolesti. Sluznica nosa vrlo je nježna i reagira na male promjene temperature okoline. Kapilare u sluznici nosa suze se pa opet rašire, dolazi do podražaja receptora i dijete – kiše. Slično se dešava kada je u zraku premalo vlage. Kihanje je obrambeni refleks kojim se organizam rješava čestica prašine, odlaska sekreta u donje dišne putove ili dima. Važno je napomenuti da niti jedna osoba ne smije boraviti u zadimljenom prostoru, a pri tome se misli na dim od cigareta, a pogotovo ne djeca, bez obzira na dob. O štetnosti pušenja puno se govori, ali iz prakse znamo da je to u ljetnim mjesecima lako ispoštovati, jer pušači mogu biti na balkonu. Zimi to često nije slučaj. Na sobnoj temperaturi bebama nije potrebna kapica, ali kod izlazaka, kada je hladnije ili kada puše vjetar, stavit ćemo na glavu kapicu koja je dvoslojna: s unutarnje strane pamučna, a s vanjske od debljeg materijala (vuna, mikrofibra).U slučaju da jakna ima kapuljaču, ispod možemo staviti tanju pamučnu kapicu. Rukavice su također važan dio odjeće jer sprečavaju gubitak topline Djeca vole izlaske, kretanje i događanja oko sebe. Odlasci u kupovinu vikendom bit će im zadovoljstvo, ali ipak bi ih više razveselio boravak na livadi ili u šumi, šetnja uz more. Kroz zatvorene prostore velikih trgovačkih centara prođe mnogo ljudi i, bez obzira na ventilaciju, zrak je zagađen mnoštvom različitih sojeva virusa i bakterija pa je i mogućnost zaraze znatna. Roditelji moraju znati da bolest neće izazvati hladan zrak, nego bakterije i virusi. I zimsko sunce, koje još nazivamo «zubato sunce», vrlo je važno, jer je i kraći boravak na svjetlu i na čistom zraku pogodan za stvaranje endogenog vitamina D. Zato zimske šetnje ne treba izbjegavati.

Da odmor ne bude noćna mora

Odlazak na zimski odmor vrlo je ugodna promjena za cijelu obitelj. Prava kontinentalna zima sa snijegom može pružiti veliko zadovoljstvo. Prije odlaska potrebno je tražiti savjet pedijatra. Dijete koje je sklonije prehladama, infekcijama dišnih putova, dob djeteta ili neki drugi poremećaj mogu biti razlogom da vam nije preporučljivo otići na takav odmor. Vjerojatno bi se to pretvorilo u «noćnu moru», a ne odmor . Važno je znati da će u mnogim slučajevima, i kod osjetljivije djece, boravak u planinama imati povoljan učinak. S liječnikom, specijalistom pedijatrije, dobro je posavjetovati se koje lijekove možete uzeti sa sobom i u kojim situacijama ih koristiti. Za razliku od ljetnog godišnjeg odmora, kada u putnim torbama ne moramo nositi puno odjeće, na zimskom odmoru moramo torbe napuniti. Snijeg je voda, samo u drugom fizikalnom stanju. Zabava na snijegu, zimski sportovi, igra, šetnja neminovno za sobom nose problem mokre odjeće i obuće, koja se dulje suši. Da biste bili bezbrižniji i potpuno uživali sa svojom djecom, spakirajte za dijete barem tri kompleta presvlake, za slučaj da se smoči. Boravak u višim nadmorskim visinama donosi problem zaštite kože koja je izložena sunčevim zrakama koje su, u takvim uvjetima, jednako opasne kao i ljeti. Zato sa sobom morate ponijeti kreme koje imaju visoku ili potpunu zaštitu od ultraljubičastih zraka te zatim kreme koje osiguravaju zaštitu od hladnoće i isušivanja. Vrijeme boravka na suncu treba ograničavati, već prema dobi djeteta, pa će za starije dojenče to biti o 15-20 minuta dva puta dnevno, a za starije dijete, već prema dobi, i dulje.

Obitelj u zimskom periodu

Nikada ne dopustite da vas obeshrabre vremenski uvjeti u bavljenju vašom djecom. Morate znati da djetetu nije važno kakvo je vrijeme vani, već da li se bavite njime i na koji način. Jedino ograničenje je vaša i djetetova mašta. Naša Primorsko-goranska županija idealna je po svojoj raznolikosti i mogućnosti korištenja blagodati od mediteranske klime do gotovo alpskih uvjeta zimi. Zato, dragi roditelji, «odlijepite se od naslonjača» i krenite u prirodu. U danima rane jeseni, pune sunca kojega se sada ne moramo kloniti, krenite u traženje gljiva, skupljanje lišća u prekrasnim bojama, branje šumskih ciklama koje prekrasno mirišu. Na plažama nema gužve, ali možemo skupljati školjkice u svim oblicima, koje nam je more velikodušno izbacilo na žal. Tata može naučiti dijete kako baciti kamenčić da se naprave «žabice». Kad snježni pokrivač zabijeli, ne morate biti Janica ili Ivica da biste s djetetom uživali. Dovoljno će biti zajedno napraviti snjegovića, grudati se, raditi likove u snijegu, sanjkati se. Ako roditelji skijaju, bordaju ili kližu, u svim većim skijaškim centrima postoji organizirano profesionalno bavljenje djecom, već prema dobi vašeg djeteta, pa će tako i roditelji uživati u onim sportovima u kojima objektivno ne mogu zajedno. No, ako su vremenski uvjeti takvi da stvarno ne možete izaći, a dani su kraći, pa su večeri duže, isplanirajte druženje koje će zabaviti dijete, a vas oraspoložiti i oplemeniti. Umijesite s djetetom neki jednostavan kolač jer, kao što je jedan petogodišnjak rekao: «Sve mi je fino, ali mi je najbolje ono što sam pripremim.» Uključite se sa svojom bebom na baby-fitnes, igrajte zajedno igre koje su primjerene dobi vašeg djeteta, čitajte mu priče. Pokušate li tako, brzo ćete otkriti da zimsko godišnje doba za vašu obitelj nije «depresivno» vrijeme dugih večeri i loših vremenskih uvjeta, već upravo suprotno, vrijeme kada ćete sa svojom djecom provesti još više radosnih trenutaka.

Jasna Ćepić, vms