Rad savjetovališta za prehranu dojenčadi

PEDESET PET GODINA POMOĆI, UPUTA, SAVJETA, PODRŠKE

Priču o Savjetovalištu za prehranu dojenčadi u Rijeci već smo objavljivali prije nekoliko godina, kada se obilježavalo 50 godina djelovanja, ali vrijedi se podsjetit, jer ta priča još traje, sada već punih 55 godina, i sve je sadržajnija. Započela je u dalekim pedesetim godinama prošloga stoljeća, točnije 1953. godine.

Teške poslijeratne socijalno-ekonomske prilike bile su uzrok visokog dojenačkog mortaliteta koji je 1953. godine iznosio 9,3%. To je bio razlog da zdravstveni radnici započnu s programiranim preventivnim djelovanjem na suzbijanju poremećaja prehrane, koja je tada bila najveći uzrok smrtnosti dojenčadi. Spoznaje o važnosti utjecaja pravilne prehrane na zdravlje te da će pravilno pripremljena hrana omogućiti ambulantno liječenje i smanjiti obolijevanje i zabrinjavajuće visoku smrtnost dojenčadi, dovode 1. lipnja 1953. do otvaranja MLIJEČNE KUHINJE pri tadašnjem Dječjem dispanzeru «Stari Grad».

Skromno, ali učinkovito

U skromnim uvjetima počinje se s pripremom mliječnih obroka, prema tadašnjim standardima i preporukama malobrojnih pedijatara. U početku se pripremala samo dijetetska hrana za dojenčad s poremećajem prehrane, bez obzira na socijalno–ekonomske prilike, a ubrzo za svu socijalno ugroženu dojenčad, na prijedlog patronažnih sestara. U jesen te 1953. godine, uz mliječnu kuhinju otvara se LAKTARIJ ili sabirnica ženskoga mlijeka. Odaziv dojilja sve više raste, a skupljenim dnevnim količinama ženskoga mlijeka hrane se nedonoščad u rodilištima i kod kuće te distrofična dojenčad u dječjoj bolnici. Majčino mlijeko dijeljeno je besplatno, ali uz novčanu nadoknadu dojiljama. Smatra se da je padu mortaliteta najviše pridonio Laktarij, odnosno majčino mlijeko kao ljekovita hrana. Godine 1969. mortalitet pada na 2%, a zbog malog interesa dojilja 70-ih dolazi do prestanka djelovanja Laktarija. Industrijska proizvodnja adaptiranog mlijeka i dječje hrane te porast životnog standarda dovode do sve veće primjene gotovih pripravaka, a time do pada broja obroka pripremljenih u Mliječnoj kuhinji. No, kako u riječkoj migracijsko-urbanoj sredini i dalje ima socijalno i medicinski rizične dojenčadi, nakon 25 godina djelovanja MLIJEČNE KUHINJE dolazi do njene preorijentacije u SAVJETOVALIŠTE ZA PREHRANU DOJENČADI. Počinje se s izdavanjem adaptiranog mlijeka u prahu majkama koje nemaju vlastitog mlijeka, ili ga nemaju dovoljno, a njihova dojenčad spada u tu rizičnu skupinu. Istovremeno se provodi individualno zdravstveno prosvjećivanje majki savjetovanjem o načinu pripreme obroka i o pravilnoj prehrani. Treba naglasiti da su tijekom Domovinskog rata i poratnog razdoblja gotovo sva dojenčad i mala djeca iz prognaničkih i izbjegličkih obitelji s riječkog područja koristila usluge Savjetovališta za prehranu.

Savjetovalište danas

Danas je Savjetovalište na istom lokalitetu, u Cambierijevoj 7 u Rijeci, pri Domu zdravlja PGŽ Ispostava Rijeka, u sklopu djelatnosti za zdravstvenu zaštitu predškolske djece. Rad sestre u Savjetovalištu temelji se na zdravstvenom prosvjećivanju koje provode medicinske sestre, dajući najveći doprinos očuvanju zdravlja i prevenciji bolesti kod djece. U svakodnevnim osobnim ili telefonskim kontaktima sadržaj zdravstvene edukacije majki najčešće je u vezi s prehranom. Kroz te kontakte:  promoviramo dojenje,  propagiramo prehranu adaptiranim mlijekom kad dojenje izostane,  savjetujemo dohranu ili komplementarnu prehranu,  savjetujemo prehranu bolesnog djeteta. Počeci promidžbe dojenja datiraju još od spomenute davne 1953. godine, kada je uz Mliječnu kuhinju s radom počeo spomenuti Laktarij ili sabirnica ženskoga mlijeka. Međutim, s kontinuiranom promidžbom dojenja započelo se 1981. godine, na inicijativu SZO i UNICEF-a, kada su stručnjaci svih razina iz rodilišta, patronažne djelatnosti, pedijatrijskih timova i Savjetovališta, poduzeli niz aktivnosti. Taj rad redovito podupire Odjel gradske uprave za zdravstvo i socijalnu skrb u Rijeci. Naše istraživanje o utjecaju zdravstvenog prosvjećivanja majki na učestalost dojenja, koje smo proveli još 2004.godine, na uzorku od 2 864 dojenčeta, a za razdoblje od 1998. do 2002. godine, bilježi kontinuiran porast broja dojene djece u prvoj godini života, što pokazuje da je promidžba dojenja uspješna. Cilj SZO I UNICEF-a da se svako dijete doji do svoga šestog mjeseca još ne možemo postići, ali nas hrabri činjenica da raste broj dojene dojenčadi do kraja prve godine, a istovremeno pada uporaba kravljeg mlijeka u dojenačkoj prehrani, što znači da se riječka dojenčad hrani adekvatnom zamjenom - adaptiranim mlijekom, kako preporučuje struka.

Pomoć i kada nema mlijeka

Ako dojenje iz nekog razloga izostane, preporuka je struke da zamjena za majčino mlijeko do kraja prve godine života bude jedino zamjenski pripravak - adaptirano mlijeko, odnosno početno ili prijelazno mlijeko, a ne kravlje niti kozje mlijeko.Za mnoge je majke spoznaja da ne mogu dojiti svoje dijete stresna, velika dilema i briga. U takvim prilikama Savjetovalište za prehranu ima najznačajniju ulogu: možemo pomoći u davanju savjeta, uputa, podrške dojenju ako je još imalo moguće, kako pripremiti zamjenski pripravak, koliku količinu i broj dnevnih obroka. Izvjestan broj dojenčadi ostvari pomoć i u dodjeli adaptiranog mlijeka i dječje hrane, temeljem socijalnog programa Grada Rijeke, koji od 1994. godine u cijelosti financira rad Savjetovališta. Godišnje pravo na besplatnu dojenačku prehranu ostvari prosječno od 16% do 20% dojenčadi u odnosu na ukupan broj rođenih u Rijeci. Najveći je broj, njih 60%, u dobi od 1-2 mjeseca, a kao najčešći razlog prelaska na adaptirano mlijeko majke navode da nemaju mlijeka ili ga nemaju dovoljno. U rodilištu je ablaktirano 5,9% majki zbog bolesti, terapije i malodobnosti (1,9% majki rodilo je prije 16-e godine). Svakodnevno doživljavamo da mnoge majke s uzdahom olakšanja i zadovoljstva izlaze iz Savjetovališta, ostvarivši pravo na besplatnu prehranu, jer uviđaju da ipak imaju sreću što žive u gradu u kojem se briga o dojenačkoj prehrani vodi na poseban način.

Rad i sa zdravstvenim radnicima

Dohranu nemliječnim obrocima ili komplementarnu prehranu savjetujemo prema preporukama struke. Pomoć roditeljima u provedbi pravilne prehrane upotpunili smo pisanim letkom sa shemom dojenačke prehrane, koji smo izradili 2004. godine, a prema preporukama ESPGHAN-a te uz stručnu pomoć pedijatara KBC Rijeka-Klinike za pedijatriju i Doma zdravlja PGŽ Ispostava Rijeka. Izdavanje letka omogućio je Grad Rijeka. Koristan je doprinos u davanju ujednačenih savjeta o prehrani i zdravstvenim radnicima. Tijekom 2008.godine pedijatrijska struka prihvatila je nove smjernice ESPGHAN-a u dojenačkoj prehrani, da se s dohranom može započeti ranije od 4-6 mjeseci života, ali se preporuča individualni pristup svakom dojenčetu, što je i način rada u Savjetovalištu. Redovito pratimo provedbu preporučene prehrane kod naših korisnika-dojenčadi praćenjem podataka iz zdravstvenih knjižica o porastu na težini i visini ili vaganjem u Savjetovalištu. Podatke vezane za težinu i visinu bilježimo u «somatogram» i na taj način otkrivamo eventualne greške u prehrani, pogotovo danas sve prisutniju pretilost i kod djece. Važno je istaknuti da dosad nismo imali pretile dojenčadi.

Savjeti i kod poremećaja zdravlja

Za djecu s posebnim potrebama, pored savjeta, o prehrani osiguravamo i tzv. specijalne pripravke adaptiranog mlijeka, a savjeti o prehrani bolesnog djeteta također su u domeni medicinskih sestara. Naš novi doprinos u zdravstvenom prosvjećivanju dali smo novim pisanim uputama kako postupiti kod kuće kad dijete dobije proljev. Izradili smo ga 2008.godine, prema novim preporukama pedijatrijske struke, a također uz pomoć Odjela gradske uprave za zdravstvo i socijalnu skrb. Potreba za letkom takvog sadržaja bila je naglašena jer se, unatoč višem standardu života, proljev često javlja u dječjoj dobi, a sve je češće izazvan virusima. Letak «Vaše dijete ima proljev» distribuiran je dječjoj bolnici Kantrida, rodilištu, patronažnim sestrama i pedijatrijskim timovima. Povod ovom osvrtu je 55 godina postojanja Savjetovališta. Za dugogodišnje uspješno djelovanje zaslužne su, u velikoj mjeri, mnoge medicinske sestre koje su uvijek imale stručnu podršku pedijatara, ali bez financijske pomoći. Bez financijske pomoći Grada Rijeke posljednjih 14 godina, njegovo bi djelovanje bilo nemoguće. Od sestara rad u Savjetovalištu zahtijeva ulaganje napora, iskustva, sklonosti i ljubavi prema djeci te znanja koje treba stalno dopunjavati novim saznanjima o prehrani i šire. U više od 40 godina rada u predškolskoj zdravstvenoj zaštiti stekla sam mnoga iskustva i još dobro pamtim Mliječnu kuhinju, velike lonce i sestre koje su u njima pripremale gotove obroke mlijeka, bokseve u laktariju u kojima su dojilje izdajale višak svoga mlijeka, prve kutije industrijskih pripravaka mlijeka, razdoblje Domovinskog rata, kada su se uz pomoć donacija u Savjetovalištu opskrbljivala sva izbjegla i prognana djeca iz šireg područja Rijeke.

Tu smo radi vas

Nadam se da će Savjetovalište nastaviti svoju priču na dobrobit mnogih budućih generacija djece i roditelja, jer će potrebe za pomoći u dojenačkoj prehrani i dalje postojati, te da će ih odgovorni u Rijeci znati, htjeti i moći rješavati. Za sva pitanja, savjete, preporuke možete nam se obratiti na broj telefona/faxa 336-046, u naše radno vrijeme: ponedjeljak-srijeda-petak 7,00 do 14,00 sati utorak-četvrtak 13,00 do 19,00 sati.

Ostvarivanje prava na besplatnu dojenačku prehranu

Odjel gradske uprave za zdravstvo i socijalnu skrb, temeljem Odluke o socijalnoj skrbi, osigurava hrvatskom državljaninu koji ima prebivalište na području Grada Rijeke prava iz socijalne skrbi, kako slijedi: PRAVO NA BESPLATNU PREHRANU može ostvariti dijete u dobi do 12 mjeseci života, tijekom razdoblja od najviše 6 mjeseci, ako ispunjava jedan od četiri propisana uvjeta te uz potvrdu patronažne sestre i odabranog liječnika. Također, Grad Kastav, općine Viškovo, Jelenje, Čavle i Klana sufinanciraju rad Savjetovališta te, u skladu sa svojim socijalnim programima, ostvaruju pravo na besplatnu dojenačku prehranu za određen broj dojenčadi. Značajnu financijsku potporu Savjetovalište ima i od Primorsko-goranske Županije – Upravnog odjela za zdravstvenu zaštitu i socijalnu skrb.

Đurđa Bralić, vms