Higijena prehrane

UKUSNO NIJE UVIJEK I ZDRAVO

Oko 4% djece ima višak kilograma, a broj pretile djece od 6 do 17 godina u posljednja se četiri desetljeća utrostručio. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, broj pretilih u svijetu nadmašio je broj neuhranjenih i našim planetom hoda preko 300 milijuna pretilih osoba, a taj se broj iz godine u godinu stalno povećava.

Da bi zaštitila zdravlje djece (juvenilna gojaznost opasnija je od one u srednjim godinama), Francuska je još 2005. godine zabranila prodaju brze hrane u školskim dvorištima, a Velika Britanija donijela je takvu odluku 2007. godine. Skandinavske zemlje zabranile su reklamiranje proizvoda poznatih koncerna brze hrane.

Ukusan otrov

Trećina naše djece pojede svakoga dana nešto s kioska, iz pekare ili restorana brze prehrane. Klinci dnevno popiju po ½ litre soka ili coca-cole, što je isto kao da pojedu 10 žlica bijelog, rafiniranog šećera. Jedna litra soka, 100% bez šećera, sadrži čak 500 kalorija. Razne kole i gazirana pića prave su energetske bombe, a masne naslage koje pri tome stvaraju izazivaju niz zdravstvenih poremećaja. Kod nas je «in» i «kul» ići u restoran brze hrane čiji hamburgeri sadrže 7% mesa i 300 tzv. praznih kalorija bez biološke vrijednosti; ti restorani mame mlade tako što im uz visokokalorični obrok dijele igračke i uživanje je potpuno. Reklame su usmjereno ciljane na djecu do 14 godina. One preporučuju proizvode koji nisu zdravi, ali šarene i atraktivne sekvence «kupuju» mlade. Za uspjeh u društvu rođendan treba slaviti u restoranu brze prehrane gdje se, radi brze zarade i gomilanja profita, uz stolove nalaze i čitave hrpe igračaka – da se klinci i klinceze zabave. Ključ uspjeha je stvaranje navika odlaska na takva mjesta, jer namamljeno dijete tako postaje redovni konzument brze hrane («jank food», kako kažu stručnjaci, hrane – smeća). Pravo su iskušenje za mlade i pekare, kojih ima skoro na svakom koraku, a prodaju peciva od bijelog, rafiniranog brašna, kvasca, šećera i masnoća, uz dodatak konzervansa koji «poboljšavaju» okus hrane. Masnoće za pravljenje tih proizvoda jesu tzv. zasićene masti, ulja koja na visokoj temperaturi prelaze u transaminazne kiseline, izuzetno štetne za krvne žile. Masnoće iz tih peciva potiču stvaranje slobodnih radikala, loših faktora u organizmu, koji utječu na razgradnju stanica i uzrokuju tumore.

Provod uz grickalice i TV

Prema podacima SZO, u svijetu postoji više od 40 milijuna djece predškolske dobi koja su pretila, a taj broj se utrostručava, i to zabrinjava, pa se govori o pandemiji gojaznosti, koja je ozbiljan faktor rizika za kardiovaskularne i maligne bolesti i dijabetes. Razlozi su tome bukvalno proždiranje brze i nezdrave hrane, u koju spadaju i grickalice i gazirani napitci, sve manja fizička aktivnost mladih i višesatno sjedenje ispred kompjutora i TV-ekrana, siromaštvo, koje nameće ishranu s više brašna, krumpira i masti, odnosno hranu koja pruža osjećaj sitosti i goji. U nekim sredinama je 4 – 6% djece gojazno i svako treće dijete od 7 do 14 godina ima povišen krvni pritisak. «Pekarska hrana» stvara rizik od kardiovaskularnih bolesti i dijabetesa tipa 2. Kako onda dalje? Ako primijenimo metodu sasijecanja u korijenu, treba se vratiti na točku gdje problem nastaje, a to su velike kompanije koje proizvode nezdravu hranu (tu spadaju i «čipsare»). Najmoćnije svjetske kompanije potrošile su u 2007. godini 12,8 milijardi dolara na reklamiranje bezvrijedne hrane, a oko 5,4 milijardi dolara na promociju gaziranih napitaka. Da bi se smanjio broj mladih koji bukvalno proždiru brzu hranu, država treba povesti brigu o zdravlju nacije donošenjem odgovarajućih zakonskih akata, kojima treba regulirati cijenu takve hrane, kakav je slučaj npr. s duhanskim proizvodima. Tada bi visoka cijena kojekakvih grickalica obeshrabrila potrošače tih proizvoda, a može se i na njihovim omotnicama, kao kod cigareta, naglasiti štetnost, npr. «ova boca gaziranog pića ima 1 000 potpuno bezvrijednih kalorija, štetnih za vaš organizam».

Dr. Petar Radaković