ZIMSKI IZAZOVI

Kad se govori o utjecaju godišnjih doba na očuvanje zdravlja, misli se na okružje ovog našeg, tzv. umjerenog pojasa, dijelova kugle zemaljske gdje se redovno izmjenjuju proljeće, ljeto, jesen i zima. Kako se nalazimo na pragu zime, prigoda je podsjetiti se na zimske prijetnje očuvanju zdravlja: ♦ Zima je najhladnije godišnje doba, hladnoća dovodi do pothlađivanja, a ono do pojava koje zbirno zovemo prehlada. Stručno zvane “akutne infekcije gornjih dišnih putova” najčešći su skupni razlog odlaska liječniku: u općem prosjeku čine od jedne četvrtine do jedne trećine svih razloga, a kod djece i mladih to je više od polovine. Od prehlade do gripe ili upale pluća samo je jedan korak. Od upale pluća se i danas umire. U Primorsko-goranskoj županiji to je više od 50 osoba godišnje, pretežno osoba treće dobi (stariji od 65 godina). No, i od gripe se umire - oko pet osoba godišnje, isto tako pretežno starijih. Teži su oblik pothlađivanja ozebline, a najteži smrzotine, zbog kojih se mogu izgubiti dijelovi udova ili drugih okrajina. ♦ Zima je često i najvlažnije godišnje doba. Hladnoća udružena s vlagom ne pogoduje sustavu organa za kretanje, izaziva bolesti koje obično zovemo reumatskim. Sustav organa za kretanje žrtva je i inače premalog kretanja, a ono se zimi smanjuje u odnosu na druga godišnja doba. ♦ Zima je godišnje doba rizične prehrane. Smanjuje se količina svježeg povrća i voća. Povećava se unos mesa i suhomesnatih proizvoda i općenito masnoća. Ako je povećanje unosa veće od povećane potrebe za kalorijama (zbog hladnoće), posljedice su poznate: tijelo samo stvara masnoće. Nepotrebne pričuve jednostavno zovemo pretilost ili debljina. ♦ Zima je za neke od nas doba izazova za posebnim oblicima rekreacije. Radi se o skijanju. Nepripremljeni ili, kako se to popularno kaže, oni bez kondicije, u povećanom su riziku od ozljeda, kojiput vrlo teških. To su samo neke od mnogih prijetnji za zdravlje koje donosi zima. Stoga, nije na odmet podsjetiti se na samo neke od pregršt savjeta kako izbjeći neke od težih posljedica: ♦ Kako se obući? Uz tijelo neka budu vuna i pamuk, a sintetika samo u vanjskim odjevnim predmetima. Imati na sebi više slojeva odjeće znači bolju (zračnu) zaštitu od hladnoće. Izvan kuće pet slojeva, a unutar tri nije previše. Oni koji se “junače”, griješe. ♦ Spavanje u prostorijama s temperaturom ispod 16°C nije preporučljivo, kao ni boravak u prostorijama ugrijanim na više od 22°. Većina onih koji zimi spavaju kod otvorenog prozora griješi jer to pogoduje nastanku prehlada, ali i reumatskih tegoba. ♦ Cijepiti se protiv gripe vrlo je preporučljivo (smanjuje se i rizik od upale pluća). Treba se cijepiti svake godine. ♦ Treba izbjegavati, kad god je to moguće, zadržavanje vlažne ili mokre odjeće i obuće na sebi. ♦ Fizička aktivnost na otvorenom vrlo je poželjna, ali do granice koja ne izaziva pojačano znojenje. Zaljubljenici u skijanje neka ne zaborave na odgovarajuće fizičke pripreme. ♦ Zima ne treba biti doba pogrešne prehrane. Oni koji, u današnjim mogućnostima opskrbe, tvrde da treba jesti samo sezonske namirnice (voće i povrće), griješe. Oni koji misle da ne mogu bez “masnog i mesnog mrsa” te da su blagdani „krivi za sve“, neka paze na količine pa neće pogriješiti. Svi oni koji različito “vole ili ne vole” pojedina godišnja doba, neka ne odustanu od svjesne prilagodbe. “Zimomrsci” se mogu raznim aktivnostima oduprijeti “zimskoj depresiji”. Sve u svemu, različito reagirati na pojedina godišnja doba nije neprirodno, ali, kao i uvijek, pretjerivanje je suprotnost očuvanju zdravlja. Jednom jedan pjesnik reče: “... Zima, zima, e pa šta je? Zima, zima pa neka je, ne boji se ‘ko je zdrav...”

Vladimir Smešny, dr.med