Hitna stanja kod male djece

ZAČEPLJENJE DIŠNIH PUTOVA

Jedno od stanja kada je život neposredno ugrožen začepljenje je dišnih putova. Ljudski organizam vrlo je osjetljiv na nedostatak kisika pa začepljenje dišnih putova spada u hitna stanja, kada se neodgodivo mora pomoći unesrećenom, ne čekajući hitnu pomoć.

Nesrećama su osobito podložna mala djeca: utapanju zato jer ne znaju plivati, a udisanju sitnih predmeta zbog neznanja i nepažnje. Veliku važnost ima prevencija unesrećivanja, ali i pravilno pružanje prve pomoći djetetu.

Prevencija utapanja

U najvećoj su opasnosti od utapanja u vodi djeca u dobi do četiri godine. Ona se mogu utopiti za sekundu, u svega nekoliko centimetara vode. To se može dogoditi u kadi, dječjem bazenu, umivaoniku, lavoru ili ribnjaku. Malo dijete ne smije se nikada ostaviti samo u kadi, čak niti toliko koliko je potrebno da se javite na telefon ili otiđete po ručnik. Ako se morate odmaknuti od vode, dijete treba uzeti sa sobom. Posebna je pozornost potrebna na bazenu, u toplicama, na obali mora ili jezera. Roditelji koji blizu doma imaju neosigurane vodene površine (bunare, bare i sl.), moraju paziti da dijete ne odšeta i ne padne u vodu. Najsigurnija je zaštita od utapanja – naučiti dijete plivati. Djecu stariju od tri godine najbolje je upisati na tečaj plivanja koji vode učitelji plivanja. Čak i ako dijete zna plivati, nikada se ne smije dopustiti da pliva na područjima koja nisu pod nadzorom, npr. na ribnjacima, kanalima i sl., jer se i tada djeca mogu utopiti ako precijene svoje sposobnosti ili podcijene dubinu mora ili jačinu vodenih struja.

Prevencija ugušenja sitnim predmetima i hranom

Dojenčad i mala djeca stavljaju u usta sve što im dođe pod ruku. Valja ih zaštititi tako da se sitni predmeti pohranjuju izvan njihova dosega. Sitni predmeti ne smiju nikada biti na podu ili na niskim policama. Moguća su ugušenja sitnim igračkama, kockicama, slagalicama i sl., pa uvijek treba paziti je li pojedina igračka primjerena dobi djeteta. Na omotu igračke piše za koju je dob djeteta namijenjena. Starija se djeca moraju naučiti spremati igračke na više police. Dijete se može ugušiti i sitnim predmetima kao što su špekule, čavlići, pribadače, vijci, nenapuhani baloni, komadići bojica, nakit, male baterije i dr. Komadići tvrde hrane također su opasni za djecu mlađu od četiri godine. Koristan je savjet pedijatra ili obiteljskog liječnika o tome kada je dijete dovoljno odraslo da može jesti lješnjake, grožđice, tvrde bombone, sirovo korijenje (mrkva), grožđe. Najopasniji je kikiriki. Treba biti oprezan i utvrditi kada je dijete dovoljno odraslo da se može liječiti tabletama i kapsulama. Ako dijete ipak udahne sitni predmet u dišne putove, potrebno mu je pružiti prvu pomoć ili potražiti liječničku pomoć. Ako je dijete udahnulo strano tijelo, a može kašljati, govori ili diše bez većih teškoća, ne pomažite mu, već potražite liječničku pomoć; ako dijete ne može kašljati, govoriti ili disati, bez odgađanja mu ukažite prvu pomoć, do dolaska hitne pomoći.

Pružanje prve pomoći djeci

Za dojenče: dojenče treba uhvatiti jednom rukom, položiti ga na svoju podlakticu glavom i licem koso prema dolje pod kutom od oko 60o, tako da su glava i vrat zahvaćeni prstima. Dlanom druge ruke udariti četiri puta zaredom između lopatica. Ako to nije pomoglo, okrenemo dijete na leđa, s glavom niže od prsiju, pa se četiri puta pritisne na prsnu kost kao kod vanjske masaže srca. Zatim treba otvoriti usta i pokušati odstraniti strano tijelo ako se ono pojavilo u ustima. Strano tijelo vadi se samo ako se ono jasno vidi, ne smije se naslijepo gurati prst u ždrijelo! Za starije dijete: treba stati iza djeteta i obuhvatiti ga tako da je vaša stisnuta šaka palčanom stranom naslonjena na mjesto između pupka i donjeg kraja prsne kosti. Četiri puta jako i brzo pritisnuti prema nazad i gore. Ponavljajte toliko puta dok se dišni putovi ne oslobode – opisani zahvat oslobađanja dišnih putova od stranog tijela naziva se Heimlichov hvat i upotrebljava se i kod odraslih osoba.

Ako je dijete bez svijesti, poplavi, ili ako više ne diše, neodgodivo treba početi s umjetnim disanjem. Kod malog djeteta ustima se obuhvate nos i usta, a kod većeg ustima se obuhvate samo usta, a nos se zatvori palcem i kažiprstom druge ruke. Ako je netko u blizini, zamoli ga se da pozove hitnu medicinsku pomoć.

Savjeti za prevenciju utapanja:

Prije nego što skočite u vodu, dobro promislite: uvijek pogledajte koliko je voda duboka! Prvi skok neka bude uvijek na noge! Skakanje u nepoznatu, tamnu ili prljavu vodu, opasno je! Ako je moguće, plivajte u grupi! Pri skoku na glavu uvijek pružite ruke naprijed! Budite pripravni na moguće nezgode!

Svjetlana Gašparović Babić, dr. med.