Prva pomoć kod moždanog udara

POMOĆ BEZ PANIKE

Moždani udar (cerebrovaskularni inzult) je naglo nastalo oštećenje moždanog tkiva uzrokovano poremećajem moždanog krvotoka. Moždani udar može biti ishemijski (nastaje zbog manje ili veće začepljenosti krvne žile i najčešće ga uzrokuju ugrušak ili aterosklerotske promjene) ili hemoragijski (nastaje zbog puknuća krvne žile i posljedičnog prodiranja krvi u okolno tkivo).

Pravovremenim prepoznavanjem tog stanja i pružanjem odgovarajuće pomoći mogu se djelomično ublažiti njegove teške posljedice.

Ako ste sami

U slučaju sumnje da imate moždani udar, zamolite nekoga da vam pomogne. Ako nitko nije u blizini, nazovite hitnu medicinsku pomoć (94) te ni u kojem slučaju nemojte sami voziti. Djelujte odmah. Pri sumnji na mogući moždani udar kod osobe koja je u vašoj blizini, potrebno je ostati priseban, nazvati hitnu medicinsku pomoć (94) i postupiti prema sljedećem: • Ako je bolesnik pri svijesti, treba ga postaviti u ležeći položaj s lagano uzdignutom glavom i ramenima. Bolesniku provjerite usnu šupljinu (očistite ako ima sadržaja, izvadite zubnu protezu). Ako povraća, okrenite ga na bok (što omogućava istjecanje sadržaja). Bolesniku ne smijete davati piće ili hranu. • Ako je bolesnik bez svijesti, provjerite pokazuje li znakove života (vitalne znakove), odnosno diše li i radi li mu srce. • Disanje se provjerava tako da njegovom licu približite svoje i tada pokušajte osjetiti na svom licu zračnu struju (dah). Istovremeno osluškujte zvukove disanja i promatrajte dišne pokrete na prsima i trbuhu onesviještenog. Provjera disanja smije trajati do deset sekundi. • Rad srca možete provjeriti opipavanjem bila (žile kucavice na vratu). • Ako je bolesnik bez svijesti, ali diše i srce mu radi, postavite ga u stabilan bočni položaj. Kleknite pored bolesnika i postavite ga tako da leži na boku poduprt jednom rukom i nogom, s glavom zabačenom prema natrag. Pri tome je bolesnik postavljen tako da mu je noga na kojoj leži ispružena, a druga savijena u koljenu. Ruka na kojoj leži je postavljena ispred, a druga savijena u laktu s nadlanicom ispod obraza. • Ako je bolesnik bez svijesti te ne diše i srce mu ne radi, pristupite postupku oživljavanja.

Postupak oživljavanja (reanimacija)

Postupak oživljavanja sastoji se od omogućavanja prohodnosti dišnih putova te umjetnog disanja i masaže srca. Ako oživljavate sami, morat ćete naizmjence davati umjetno disanje i masažu srca. Ako vas je dvoje, podijelite se tako da jedna osoba provodi umjetno disanje, a druga masažu srca.

Omogućavanje prohodnosti dišnih putova i umjetno disanje

• Bolesnika treba poleći na tvrdu ravnu podlogu (pod) te mu zabaciti glavu podižući bradu jednom rukom, a drugom pridržavamo čelo. • Otvorite bolesniku usta (tim postupkom osiguravamo prohodnost dišnog puta jer odmičemo korijen jezika) i odstranite mogući sadržaj usne šupljine (npr. povraćeni sadržaj ili zubnu protezu). To je najbolje uraditi prstom umotanim u maramicu ili gazu. Prilikom čišćenja usne šupljine budite oprezni kako ne biste sadržaj (npr. strano tijelo) ugurali dublje i tako zatvorili dišni put. • Provedite postupak umjetnog disanja tehnikom usta na usta ili usta na nos. Potrebno je duboko udahnuti te čvrsto priljubiti usta na usta i/ili nos bolesnika te upuhati zrak sve dok se ne primijeti podizanje prsnog koša. Bolesnika pustite da pasivno izdahne upuhani zrak. Postupak se ponavlja svakih 5 sekundi (oko 12 u minuti), a kod male djece svake 3 sekunde (oko 20 u minuti).

Masaža srca

Taj se postupak provodi samo kad je nužan jer nosi rizik od prijeloma rebara i ozljede unutrašnjih organa. Nužan je kad srce ne radi, što se provjerava opipavanjem pulsa ili bila. Ako pulsa nema, masaža je potrebna. • Stavite korijen dlana jedne ruke na sredinu prsne kosti, a dlan druge ruke položite preko prvog. Prsti ne smiju dodirivati stjenku prsnog koša (moraju biti uzdignuti). Laktovi moraju biti ispruženi, a ramena iznad mjesta pritiska. Pritisak treba biti brz i kratkotrajan, jačine prilagođene dobi i građi bolesnika. Kod odrasle osobe prsni koš se mora udubiti za 4-5 cm. • Slijedi popuštanje pritiska kako bi se prsni koš svojom elastičnošću vratio u prvobitni oblik. Pri tome se ne smiju odvajati dlanovi od stijenke prsnog koša. • Frekvencija pritisaka u odraslih je 60-80 pritisaka u minuti (kod dojenčadi i male djece je 100-120 u minuti i izvodi se s dva prsta jedne ruke ili oba palca, uz manju snagu pritiska). • U slučaju da oživljavanje provodi jedna osoba, omjer masaže srca i umjetnog disanja je 30:2 (30 pritisaka na prsnu kost i 2 brza upuhavanja), a frekvencija pritisaka trebala bi iznositi oko 80 u minuti. Postupak oživljavanja provodi se do dolaska zdravstvene službe, odnosno do uspostavljanja normalnog disanja i rada srca.

Ivana Bočina, dr. med.