Prva pomoć kod srčanog udara

»NE ŽELIM UZNEMIRITI BLIŽNJE«

Srčani udar (akutni infarkt miokarda) je odumiranje manjeg ili većeg dijela srčanog mišića zbog nedovoljne opskrbe krvlju. Najčešće je uzrokovan začepljenjem jedne od koronarnih arterija (krvne žile koje opskrbljuju srčani mišić) krvnim ugruškom, što je obično posljedica razvijene ateroskleroze.

Razvoj srčanog udara nosi opasnost od nagle smrti zbog zastoja rada srca, a najveći je rizik u prvim satima od njegovog nastanka.

Prvi red hitnoće

Srčani udar predstavlja hitno stanje kod kojeg je nužno pravovremeno prepoznati simptome, jer svako odgađanje može biti smrtonosno. Čak i kad niste sigurni u simptome, bolje je odmah nazvati hitnu medicinsku pomoć (94) nego čekati predugo i odlagati odlazak u zdravstvenu ustanovu. Istraživanja su pokazala da je većina bolesnika predugo čekala (čak više od 2 sata), a tome su osobito sklone starije osobe i žene. Najčešći razlozi kašnjenja bili su: – neprepoznavanje simptoma (čak i osobe koje su već pretrpjele srčani udar nisu znale prepoznati simptome, jer su se razlikovali od prijašnjih); – zamijenili su simptome srčanog udara sa simptomima drugih bolesti (npr. bol u želucu, sindrom bolnog ramena i sl.); – nisu shvatili zašto je bitno što prije doći u zdravstvenu ustanovu; – nisu željeli raditi »lažne uzbune« i uznemiriti bližnje. Pravovremenim prepoznavanjem simptoma srčanog udara i brzim djelovanjem može se smanjiti oštećenje srčanog mišića, povećati vjerojatnost preživljavanja te postići brži i bolji oporavak.

Što se ne smije zanemariti

Iako jedan dio srčanih udara nastaje u snu, a jedan dio uopće ne razvija simptome (»nijemi« ili »tihi« infarkt), najčešći simptomi srčanog udara jesu: neugoda u prsnom košu, koja može biti dulja od nekoliko minuta ili može dolaziti na mahove, a osjeća se kao stiskanje, neugodan pritisak, »ispunjenost« ili »drobljenje«; oštra ili tupa bol različitog intenziteta i trajanja (može biti kratkotrajna, ali i trajati satima), ne mora biti ograničena i može se širiti i u druge dijelove tijela; bol i neugoda u donjoj čeljusti, u jednoj i/ili obje ruke, leđima, vratu i trbuhu (osobito u »žličici«); zadihanost, koja daje osjećaj »nedostatka zraka«, »kratkoće daha« ili »nemogućnosti udisanja«, a često je udružena s neugodom u prsnom košu i s boli; pojava hladnog znoja, mučnine, povraćanja, bljedila i opće slabosti; »lupanje« srca koje se očituje pulsom 120-150 otkucaja u minuti, osobito ako je udruženo s »kratkoćom daha«; iznenadna nemogućnost pokretanja tijela (ruku i/ili nogu); iznenadan gubitak svijesti; iznenadna oštra glavobolja; sve navedeno može biti praćeno uznemirenošću, osjećajem straha i bliske smrti; osobe koje boluju od angine pektoris trebale bi pozvati pomoć ako im bol ne prođe 10 minuta nakon primjene nitroglicerina; osobe sa srčanom bolesti trebale bi pozvati pomoć ako im bol traje dulje od 2 minute.

Ako ste sami

Ako sumnjate na simptome srčanog udara, ne oklijevajte, već zamolite nekoga da vas odveze u najbližu zdravstvenu ustanovu. Ako nema nikoga u blizini, nazovite hitnu medicinsku pomoć (94). Ni u kom slučaju nemojte voziti sami.

Djelujte odmah

Ako sumnjate da osoba ima srčani udar, pozovite hitnu medicinsku pomoć (94), neovisno o tome jeste li sigurni radi li se o srčanom udaru, jer oboljeli mora primiti stručnu pomoć odmah. U slučaju da ste daleko od zdravstvene ustanove, a imate vozilo, bilo bi bolje prevesti bolesnika do zdravstvene ustanove, zbog manjeg gubitka dragocjenog vremena. U postupku s bolesnikom najvažnije je sačuvati prisebnost i pravilno provesti preporučene radnje.

• Ako je bolesnik pri svijesti i ne povraća, pokušajte ga smiriti, osigurajte mu mirovanje i ne dopustite da išta radi (npr. preoblači odjeću, traži zdravstvenu iskaznicu i sl.). Postavite ga u sjedeći položaj. Dajte mu (ako imate) usitnjenu tabletu acetilsalicilne kiseline od 300 mg (Andol, Aspirin) ili neka je sam sažvače. Druge lijekove nemojte davati, osim ako se radi o osobi koja se liječi od angine pektoris, kojoj treba dati uobičajenu tabletu pod jezik (Nitroglicerin, Tinidil, Angised). U slučaju da imate vozilo, bolesnika prenesite do vozila (bolesnik ne smije hodati) i odvezite ga u najbližu zdravstvenu ustanovu. Ako nemate vozilo, nazovite hitnu medicinsku pomoć (94) i dočekajte ih s bolesnikom. • Ako bolesnik povraća, prvo ga pridržite i pomognite mu da ne udahne povraćeni sadržaj, zatim postupite kao u prethodnom slučaju. • Ako bolesnik nije pri svijesti, provjerite diše li i radi li mu srce. Ako diše i srce radi, postavite ga u stabilan bočni položaj. Nazovite hitnu medicinsku pomoć (94) i do njihovog dolaska provjeravajte disanje i rad srca. • Ako bolesnik nije pri svijesti, a ustanovili ste da ne diše i srce mu ne radi, ne gubite vrijeme i smjesta provedite postupak oživljavanja (reanimacije). Dakle, prvo mu oslobodite dišni put te pristupite davanju umjetnog disanja i masaže srca (2 udaha; 30), a neka netko odmah pozove hitnu medicinsku pomoć (94). Uspjeh oživljavanja bit će bolji ako bolesniku pristupite u prve četiri minute od trenutka prekida rada srca. Postupak provodite do uspostavljanja disanja i rada srca, odnosno do dolaska hitne medicinske pomoći.

Ivana Bočina, dr. med.